00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Moskva upozorava: Spoljni igrači pokušavaju da potisnu Rusiju, Iran i Kinu sa Južnog Kavkaza

© Sputnik / Sergey Guneev / Uđi u bazu fotografijaZgrada Ministarstva spoljnih poslova Rusije
Zgrada Ministarstva spoljnih poslova Rusije  - Sputnik Srbija, 1920, 06.10.2026
Pratite nas
Pojedini igrači izvan regiona nastoje da se učvrste na Južnom Kavkazu i smanje saradnju tamošnjih država sa Rusijom, Iranom i Kinom, , izjavio je direktor Četvrtog departmana za zemlje ZND Ministarstva spoljnih poslova Rusije Mihail Kalugin.
Prema njegovim rečima, takvi pokušaji ne mogu se nazvati diverzifikacijom, a dosadašnja iskustva su, kako tvrdi, pokazala da Zapad ne može da zameni Rusiju u regionu ni kao bezbednosnog garanta ni kao ekonomskog partnera.
Kalugin je ocenio da Južni Kavkaz prolazi kroz transformaciju i razvija sve šire međunarodne veze, ali je naglasio da region „nije šahovska tabla za tuđe partije“. „Podela regiona na sfere uticaja je put koji ne vodi nikuda“, zaključio je Kalugin.
Takođe je naveo i da ključne probleme Južnog Kavkaza treba da rešavaju same države regiona i njihovi neposredni susedi, bez mešanja i nametanja rešenja spolja. On je ocenio da Platforma regionalne saradnje „3+3“, koja okuplja Azerbejdžan, Jermeniju, Gruziju, Rusiju, Iran i Tursku, ima veliki potencijal za osiguravanje stabilnosti i ekonomskog razvoja regiona.
Prema njegovim rečima, prednost tog formata je praktična saradnja u oblastima transporta, logistike, energetike, telekomunikacija, kulture i obrazovanja. Kalugin je naglasio da su vrata platforme i dalje otvorena za Tbilisi i da Gruzija može da se priključi njenom radu u bilo kom trenutku.
Takođe je poručio da Rusija očekuje da će se zemlje Južnog Kavkaza uključiti u rad na Evroazijskoj povelji raznolikosti i multipolarnosti u 21. veku. „Uvereni smo da su principi postavljeni u Evroazijskoj povelji multipolarnosti i raznolikosti bliski našim partnerima i da će joj se pridružiti“, rekao je on.
Rusija i Belorusija zajednički promovišu inicijativu za izradu povelje, čiji su preliminarni principi predstavljeni 2024. godine.

Rusija ima šta da ponudi Južnom Kavkazu

Rusija svojim partnerima na Južnom Kavkazu može da ponudi pristup velikom tržištu, transportnu povezanost, investicije i saradnju u industriji i visokim tehnologijama, izjavio je Kalugin.
On je među prednostima saradnje sa Rusijom naveo i isporuke kritično važne robe po povoljnim cenama, kao i doprinos prehrambenoj i energetskoj bezbednosti.
„Mi slušamo i čujemo partnere, izbegavamo mentorstvo i diktat. Takva je naša diplomatska kultura“, rekao je Kalugin, ocenivši da u zapadnim organizacijama, nasuprot tome, postoji „blokovska disciplina“.
Prema njegovim rečima, Moskva Južni Kavkaz ne posmatra kao „uporište protiv nekoga“, već kao prostor ljudskih kontakata, puteva, luka, turističkih ruta, energetskih projekata i veza između severa i juga, istoka i zapada.
Istakao je i da je Rusiji Kavkaz potreban kao zona stabilnosti i trajnog mira jer od toga zavise bezbednost njenih južnih granica i nesmetano funkcionisanje trgovinskih koridora, izjavio je Kalugin.
„To je za nas životno važan prostor“, rekao je ruski diplomata, dodajući da Moskva ima sopstvene nacionalne interese u regionu i da će ih „čvrsto braniti“. On je naglasio da Rusija želi da pored sebe ima snažne i prosperitetne države, a ne slabe susede podložne spoljnom pritisku.

Zapad Jermeniji obećava „kule i gradove“

Zapad je, u nastojanju da potisne Rusiju sa Južnog Kavkaza, spreman da Jermeniji obeća „kule i gradove“, uključujući velike investicije i razvoj železničke infrastrukture, izjavio je Kalugin.
On je ocenio da zapadni partneri pokušavaju da uvere jermensko rukovodstvo da je saradnja sa Rusijom „toksična“, dok istovremeno obećavaju velike tokove tereta i investicije u izgradnju i obnovu železničkih linija.
Prema njegovim rečima, Jerevan se pod tim obećanjima praktično podstiče da se pridruži antiruskim sankcijama. Kalugin je naglasio da će dugoročnu budućnost transportnih koridora na Južnom Kavkazu ipak određivati geografija i ekonomija, odnosno cena transporta, rokovi, kapacitet i carinske procedure.
Upozorio je i da pokušaji da se stanovništvo Jermenije ubedi da je ruski gas skup „ne izazivaju ništa osim osmeha“. On je ocenio da su kampanju o ceni ruskog gasa pokrenule nevladine organizacije i eksperti koje, kako tvrdi, finansira Zapad.
Dodao je i da bi Jermenija u slučaju odustajanja od ruskog gasa mogla da se suoči sa industrijskom krizom sličnom onoj koju je doživela Evropa nakon smanjenja oslanjanja na ruske energente. On je kao primer naveo nemačku industriju, za koju tvrdi da je zbog poskupljenja energenata ušla u ozbiljnu krizu.
Kalugin je dodao da bi skuplja energija mogla da utiče i na razvoj jermenskog sektora visokih tehnologija, posebno energetski intenzivnih projekata poput data centra u Razdanu, gde se nalazi velika termoelektrana koja koristi ruski prirodni gas.

EU podstiče Gruziju na pogubnu konfrontaciju sa Rusijom

Evropska unija podstiče Gruziju na „pogubnu konfrontaciju“ sa Rusijom i zamera Tbilisiju što se nije pridružio antiruskim sankcijama, upozorio je Kalugin.
„Evropska unija podstiče Gruziju na pogubnu konfrontaciju sa Rusijom. Pored toga, Tbilisiju redovno zamera što se nije pridružio antiruskim sankcijama“, rekao je Kalugin.
Prema njegovim rečima, pridruživanje sankcijama danas predstavlja jedan od glavnih zahteva koji Brisel postavlja zemljama kandidatima za članstvo u EU. Kalugin je naveo da gruzijske vlasti odgovaraju da eventualne restrikcije ne bi imale značajniji uticaj na Rusiju, ali bi mogle da imaju veoma teške posledice po samu Gruziju.
„Na kraju je Brisel prešao i na sankcije protiv gruzijskog biznisa“, rekao je ruski diplomata. On je dodao da Moskva polazi od toga da je izgradnja odnosa sa Evropskom unijom u nadležnosti gruzijskog rukovodstva.
Sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu - Sputnik Srbija, 1920, 17.09.2026
RUSIJA
„Ništa se nije promenilo“: Šojgu otkrio šta Zapad želi na Južnom Kavkazu
Sve vesti
0
Prvo nova obaveštenjaPrvo stara obaveštenja
loader
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala