Od srednjevekovnih barjaka Nemanjića, preko pukovskih zastava iz ratova za oslobođenje Srbije, do trobojke u rukama junaka sa Košara, crveno-plavo-beli simbol... 19.09.2026, Sputnik Srbija
Od srednjevekovnih barjaka Nemanjića, preko pukovskih zastava iz ratova za oslobođenje Srbije, do trobojke u rukama junaka sa Košara, crveno-plavo-beli simbol slobodarskog i borbenog srpskog naroda postoji i opstaje vekovima.
Povodom obeležavanja državnog praznika Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, u Srpskom istorijskom muzeju otvorena je izložba „Boje koje povezuju vekove”, posvećena istoriji srpske zastave.
Posetioci mogu videti replike srednjevekovne zastava, poput zastave kralja Vladislava i Dušanove zastave, kao i zastave iz Sretenjskog ustava, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, ali i originalne zastave iz bogatog fonda muzeja poput- Karađorđeve zastave, Vojvodske zastave iz Prvog srpskog ustanka, Zastave oslobodiocima 1918...
Srpski vojnik je životom čuvao poverenu mu zastavu. Tokom balkanskih i Prvog svetskog rata, nijedna od 51. pukovske zastave nije zarobljena od strane neprijatelja
Vernost prema vojničkoj zastavi bila je sveta dužnost svakog vojnika. Zadobiti neprijateljsku zastavu na bojištu bilo je svojevrsan podvig, a izgubiti sopstvenu je predstavljalo sramotu
Pred posetioce je iz fonda Srpskog istorijskog muzeja izložena originalna Karađorđeva zastava sa prepoznatljivim srpskim grbom – crveni štit sa zlatnim krstom i četiri ocila ispod koga je na slaveno-srpskom jeziku ispisano "Krst ocima Serblim stoitь napisani, radi krsta vъ otečestvѣ mnogi priat brani. Ninѣ krstu prostertu paki ouzablѣutъ tako dѣlom Serblu pravo naricautъ"
Izložene su i replike srednjevekovnih zastava: crveno plava zastave kralja Vladislava (tačnije barjak) i zastava sa crvenim dvoglavim orlom na zlatno-žutoj podlozi, što je bio simbol carske vlasti inspirisan Vizantijom
Od srednjevekovnih barjaka, do današnjih zastava, materijal za njihovu izradu se nije mnogo menjao. Najčešće su rađene od platna, ripsa, brokata, a ređe od svile, sa različitim heraldičkim znacima, grbovima, likovima svetaca...
Na prednjoj strani zastave nalazi se dvoglavi crni orao na žutoj podlozi.U samom centru zastave je crveni štit sa belim krstom i četiri bela ocila iznad koga se nalazi kruna. Ispod grba nalazi se ćirilični natpis na srpskom jeziku: "Zastava C(arskog).K(kraljevskog). Voivodstva Serbskog 1848"
Zastava Kraljevine Srbije (1882–1918) sa prepoznatljivom crveno-plavo-belom trobojkom i kraljevskim grbom koji sadrži dvoglavog belog orla, krunu i kraljevski plašt.
Državna zastava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno kasnije Kraljevine Jugoslavije (koja je bila u zvaničnoj upotrebi od 1922. do 1941. godine)
Po donošenju odluke o ujedinjenju u zajedničku državu i konstituisanju Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca 1. decembra 1918, doneta je odluka o utvrđivanju državnih simbola, pa je tako već 9/22. decembra 1918. odlučeno da se kao državna zastava Kraljevstva SHS ustanovi trobojka sa horizontalno položenim bojama – gore modra (plava), u sredini bela, a dole crvena.
Ukidanjem monarhije i proglašenjem Jugoslavije za republiku došlo je do izmene državnih simbola. Ustavom FNRJ od 1. februara 1946. državna zastava je zadržala boje zastave sa istim redosledom, ali je umesto grba, u središtu stavljena petokraka - simbol pod kojim se u Drugom svetskom ratu narod borio protiv fašizma.
Postavku čine eksponati koji su za potrebe izložbe ustupili Državni audio-vizuelni arhiv Srbije Jugoslovenska kinoteka, Narodni muzej Srbije, Galerija Matice srpske, Narodni muzej Pančevo i Narodna biblioteka Srbije.
U vitrina su takođe izloženi i neki od istorijskih jugoslovenskih i srpskih državnih obeležja, medalja i dokumenata, uključujući Orden jugoslovenske zastave i kopiju ustava („Ustav“).
Kao poseban dodatak izložbi su aplikacije koje posetioce upoznaju sa istorijom i simbolima na srpskoj zastavi i omogućuju im da naprave sopstveni grb na osnovu heraldičkih pravila.
Pristup ćaskanju je blokiran zbog narušavanja pravila.
Ponovo možete da učestvujete za:∞.
Ako se ne slažete sa blokiranjem, koristite formular za povratne informacije
Razgovor je završen. U diskusiji možete učestvovati 24 sata od objavljivanja članka.