00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SPUTNJIK INTERVJU
17:00
30 min
ORBITA KULTURE
Od pionira do Golog otoka: Kako se sećamo Jugoslavije
16:00
120 min
MILJANOV KORNER
Jagličić: Pustite košarku, šaljite decu na odbojku
20:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Ana Dornik: Kroz život se juri samo sa misijom
20:30
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Kakvu tajnu krije arheološko nalazište Vrelo u Šarkamenu
21:30
30 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Izbor je lak: Izvagati šta može da ponudi Briks – a šta nudi Zapad /video/

© Sputnik / Kristina Solovyova / Uđi u bazu fotografijaSamit BRIKS-a u Indiji
Samit BRIKS-a u Indiji - Sputnik Srbija, 1920, 19.09.2026
Pratite nas
U Briksu nema ideološke uniformisanosti, a ima dobre volje i nudi se platforma za saradnju. A u Evropskoj uniji će ti uskratiti da sarađuješ s nekim ako to njima nije po volji i traže da moraš da misliš isto kao oni. Onda zašto ne razmisliti kolika bi bila prednost da se uključiš u svet koji sarađuje i razvija se.
Rezultate i zaključke poslednjeg, 18. samita Briksa, održanog u Nju Delhiju, ovako komentarišu sagovornici Sputnjika, dugogodišnji dopisnik srpskih medija iz Pekinga Milorad Denda i dopisnik Informativne agencije Briksa Dragoljub Bosnić.

U Briksu niko ništa ne nameće

U Briksu je moguće sarađivati bez obzira što članice nemaju iste poglede o svemu, kaže Denda uz konstataciju da je jednoglasno usvajanje deklaracije na samitu upravo to pokazalo.
On ističe da je na skupu bila veoma izražena energija da se nešto mora menjati u svetu i da su stvari otišle predaleko sa neizvesnošću koju je u geopolitiku i međunarodne odnose unela američka administracija.

„Videla se spremnost i strateško razmišljanje da se odnosi između zemalja koje su u Briksu ali i koje gravitiraju ka Briksu stalno poboljišavaju, kao i nastojanje da se ide u korak sa ekonomskim razvojem u svetu, pre svega tehnološkom. U više istupanja bio je naglasak na veštačkoj inteligenciji, na novim tehnologijama i na neophodnosti da zemlje Briksa sarađuju na tom polju sve više i dublje jer moraju da uhvate korak sa tim naprednim tehnologijama jer im nad glavama vise kao Damoklov mač planovi moćnih tehnoloških kompanija i država Zapada, pre svega Amerike, da preko najnovijih tehnologija i veštačke inteligencije uspostavljaju nove podele i nove dominacije u svetu“, obrazlaže Denda u emisiji Svet sa Sputnjikom.

Upravo zbog bojazni da će se veštačka inteligencija koristiti za podjarmljivanje manje razvijenih zemalja i stvaranje podela među njima je, kako kaže, u govorima ruskog i kineskog predsednika Vladimira Putina i Si Đinpinga naglašavana neophodnost da se fokus saradnje u Briksu prebaci na tehnološko polje i da se tu stvori nukleus ravnopravne saradnje u toj sferi.
Bosnić ističe da se Briks razvija uprkos geopolitičkim izazovima, a kao još jednu prednost tog bloka vidi to što članice imaju nezavisnu spoljnu i unutrašnju politiku, dok zapadni blokovi vrše pritisak na zemlje upravo da menjaju svoju politiku i da se „vesternizuju“.
„Bitno je da održavate vaš model razvoja i imate apsolutno pravo na to i niko vam neće nametnuti ništa spolja“, kaže on a kao primer navodi različite politike recimo Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata ili Indije i Kine koje čak imaju nerešene sporove a opet sarađuju u okviru Briksa.

Hoće li se Indija priključiti Pojasu i putu

Približavanje indijske i kineske strane, objašnjava Bosnić, svakako može da pomogne Indiji, a postoje indicije da bi Indija mogla postati deo projekta Pojasa i puta.

„Kina svakako ima mogućnosti da nastavi taj projekat i bez Indije, ali bi bilo mnogo povoljnije za Briks i za čitav svet kad bi se Indija tome pridružila. Možemo naravno očekivati da će Amerikanci da reaktiviraju nekakve sukobe u pograničnim delovima ili sukobe sa Pakistanom koji takođe ima jako bliske odnose sa Kinom. Generalno pokušaj destabilizacije Bliskog Istoka je takođe način da se spreče rast multipolarnog sveta i infrastrukturnih projekata koji vode multipolarne sile, ali na sreću ne uspeva im ni približno onako koliko oni to očekuju.“

Posle ovog samita, uveren je Denda pritisak Globalnog juga da se stvari menjaju postajaće sve veći jer se u međuvremenu značajno promenio odnos ekonomske moći između Briksa i G7, na šta je ukazao i predsednik Putin.

„G7 je 1990. godine osvarivao 45% bruto nacionalnog dohodka sveta, a 2024 - 28 odsto. Samo Kina i Indija, koje su 1990. zajedno imale 6,4 odsto svetskog BDP imale su 27 ,7 odsto 2024.godine. A kad se dodaju ostale članice Briksa to prelazi preko 40 odsto“, precizira naš sagovornik koji smatra da se jačanje ekonomskog rasta bloka mora odraziti na transformaciju svetskih odnosa.

„Svet se potpuno promenio. Čak neki analitičari kažu da su ovo transformacije koje se događaju jednom u 50 -100 godina. Prisustvujemo vremenu koga još nismo svesni: ta narasla ekonomska moć Briksa mora naći izraza i u raspodeli političke moći u svetu. Kome to više nije jasno? Jedino možda onima koji još žive u zabludama da mogu vojnim operacijama menjati stvari.“

Svet se promenio – više nema nazad

U tom svetlu Denda vidi i pozive Briksa na reformisanje UN i međunarodnih finansijskih institucija – „ne uništavanje tih međunarodnih institucija kako bi neki na zapadu voleli, nego menjanje, preoblikovanje i prilagođavanja stvarnim političkim snagama na međunarodnoj sceni“.
Posebno je važno menjanje finansijskih institucija I stvaranje autonomnog platnog sistema koji će bukvalno, ističe on, anestezirati dolar iz ekonomskih transakcija u zemljama Briksa. Sasvim je jasno da se svet promenio i da više nema nazad, nema dileme ni Bosnić.

lOvo je istorijski trenutak zbog toga što se završava gotovo 500 godina zapadnog kolonijalizma i brutalne agresije protiv čitavog sveta. Videli smo kako izgleda kada se desi unipolarni moment i kako oni stvaraju narativ da smo mi Srbi bili loši momci a oni su imali svoje Epštajnovo ostrvo u tom trenutku. Čak je američka vlast, Klintonova administracija, bila duboko umešana u tu priču. Videli smo Koliko štete nanosi kad zapad gleda druge kao nižu vrstu“, dodaje novinar.

Zato je, ocenjuje Bosnić, izbor za zemlje širom svetu jednostavan i smislen: „Amerikanci vam nude bombe, smrt i uništenje. Zemlje članice Briksa vam nude nove luke, nove puteve, železnice, čitave nove gradove. Nude vam da izgrade nešto za vas, pa da vi to onda iskoristite za rast vaše ekonomije“.

Srbi su pioniri multipolarnog sveta

Denda se osvrnuo i na poruku portparola Kremlja Dmitrija Peskova da će, ako Srbiju bude zanimalo približavanje Briksu, tom bloku biti samo drago.
Kako primećuje, iako je geografija glavni argument proponenata evropskih integracija Srbije, Briks dokazuje da geografija nije presudna, naprotiv - tu može i onaj iz Latinske Amerike i onaj sa Juga Afrike da sarađuje na projektu boljeg života, saradnje, tehnološkog razvoja a da nije ničem uslovljen.
On takođe smatra da bi Srbija mogla, u slučaju da se približi Briksu, i taj forum iskoristi za lobiranje za zaštitu svog teritorijalnog integriteta, tim pre što su Rusija i Kina kao ključne zemlje i tog bloka oslonac Srbiji u Savetu bezbednosti UN.
Bosnić dodaje da Srbija ima podršku vodećih članica Briksa, Rusije, Kine i Indije, a da s druge strane Zapad i NATO ne samo da podržavaju nezavisnost Kosmeta, već i ukidanje Republike Srpske.
„Mi njima nikako nismo dovoljno mali da bi Zapad bio zadovoljan time. Iz tog razloga, moramo da posmatramo NATO kao glavnu pretnju za nas, ali ne možemo da ih ignorišemo. Moramo da vodimo jako pažljivo spoljnu politiku, zbog toga što smo mi jedni od pionira multipolarnog sveta. NATO, odnosno Zapad, izvršio je agresiju na nas tokom 90-ih s ciljem da uništi našu zemlju što više smanji naš etnički prostor. Sve to je bilo u službi drobljenja srpskog naroda.. Pruživši otpor tome mi smo u neku ruku postavili temelje multipolarnog sveta, jer smo pokazali da zemlje mogu da se bore za svoj suverenitet. Iz tog razloga bila bi šteta da ne budemo deo multipolarnog sveta za koji smo prolili toliko krvi.“
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala