https://lat.sputnikportal.rs/20260916/u-srbiji-33-odsto-prevara-odnosi-se-na-imitiranje-brendova-pomocu-vestacke-inteligencije-1203456735.html
U Srbiji 33 odsto prevara odnosi se na imitiranje brendova pomoću veštačke inteligencije
U Srbiji 33 odsto prevara odnosi se na imitiranje brendova pomoću veštačke inteligencije
Sputnik Srbija
Sajber kriminalci koji koriste veštačku inteligenciju urušavaju ugled brendova i poverenje korisnika u njih, a u Srbiji se čak 33,2 odsto prevara odnosi na... 16.09.2026, Sputnik Srbija
2026-09-16T11:03+0200
2026-09-16T11:03+0200
2026-09-16T11:03+0200
društvo
društvo
srbija – društvo
veštačka inteligencija
život
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e8/05/1d/1172784786_0:188:1025:764_1920x0_80_0_0_79bb1332760b7ca4f60807baec404165.jpg
Sajber kriminalci postali su toliko vešti u repliciranju identiteta brendova i korišćenju veštačke inteligencije (AI) za masovno sprovođenje prevara, da korisnici više ne mogu da razlikuju legitimnu od lažne komunikacije brendova.Istraživanje kompanije Kasperski pokazuje da su mnogi postaju žrtve ovih prevara više puta, kao i da su neki prevareni čak pet puta.Imitiranje brendova sada je među tri najčešća tipa prevara putem komunikacionih platformi širom sveta, što potvrđuju i rezultati istraživanja iz Srbije (33,2 odsto).Pored finansijskih i emocionalnih posledica po pojedince, ove prevare dugoročno narušavaju odnose sa korisnicima i njihovu interakciju sa brendovima. Podaci predstavljaju ozbiljno upozorenje za brendove koji posluju u današnjem digitalnom okruženju.Ogromna većina (99 odsto) potrošača navodi da, nakon što su bili žrtve prevare, više ne veruje ni jednom dolaznom obaveštenju putem komunikacionih kanala. To ukazuje na gotovo potpuni gubitak poverenja u digitalne komunikacione kanale koje brendovi svakodnevno legitimno koriste za kontakt sa korisnicima. Ovakav nivo skepticizma nije bez osnova, jer su potrošači svakodnevno zatrpani porukama, od kojih su mnoge osmišljene tako da deluju verodostojno i stvaraju osećaj hitnosti. Oprezni potrošači svih generacija, ipak, postaju žrtve prevara.Ogroman broj poruka stvara neizbežne bezbednosne propuste, omogućavajući da lažne poruke prođu neopaženo i uspešno navedu ljude da ustupe svoje lične podatke i novac.Prevare putem komunikacionih platformi više nisu retki ili izolovani incidenti.Alarmantno je što skoro šestina pogođenih potrošača (16,4 odsto) navodi da je prevareno tri ili više puta, dok se kod prosečne žrtve poslednji incident dogodio u prethodnih šest meseci. Ovakva učestalost održava začarani krug u kojem nepoverenje nastavlja da raste, dok izloženost prevarama i rizik od njih ostaju visoki. Od ključnog je značaja to što se ove prevare odvijaju upravo putem kanala na koje se brendovi i potrošači najviše oslanjaju.Istraživanje pokazuje da 38,4 odsto prevara u Srbiji počinje na Vocapu, zatim slede prevare putem Fejsbuka* (32 odsto) i SMS-a/-Ajmesidža (27,2 odsto).Štaviše, gotovo dve trećine prevara (63 odsto) odvija se na više platformi pre nego što žrtve shvate šta se događa. Ovakav pristup koji obuhvata više platformi povećava verodostojnost prevare i otežava njeno prepoznavanje.Budući da se legitimne i zlonamerne poruke pojavljuju u istim okruženjima, često u sličnom formatu i u slično vreme, potrošači su prinuđeni da donose procene bez jasnih ili dovoljno snažnih signala koji bi ukazivali na pouzdanost komunikacije.Prema istraživanju, dve trećine ispitanika u Srbiji (66 odsto) veruje da je veštačka inteligencija imala ulogu u prevari kojoj su bili izloženi, uključujući poruke napisane uz pomoć veštačke inteligencije (45,2 odsto), sintetičke glasove ili dipfejk vizuelne sadržaje (46,4 odsto), osmišljene tako da zvuče i izgledaju prirodno.Dok brendovi ulažu milijarde u veštačku inteligenciju kako bi unapredili korisničko iskustvo i komunikaciju, prevaranti koriste istu tehnologiju da potkopaju te napore, kreirajući interakcije koje su podjednako, ako ne i više, ubedljive, pravovremene i verodostojne.Istraživanje je sprovedeno u 12 zemalja.*Aktivnosti „Meta“ (društvene mreže Fejsbuk i Instagram) zabranjene su u Rusiji kao ekstremističke.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e8/05/1d/1172784786_0:92:1025:860_1920x0_80_0_0_e8bb2746a03af875352aef6e10101032.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
društvo, srbija – društvo, veštačka inteligencija, život
društvo, srbija – društvo, veštačka inteligencija, život
U Srbiji 33 odsto prevara odnosi se na imitiranje brendova pomoću veštačke inteligencije
Sajber kriminalci koji koriste veštačku inteligenciju urušavaju ugled brendova i poverenje korisnika u njih, a u Srbiji se čak 33,2 odsto prevara odnosi na imitiranje brendova, pokazuju rezultati novog istraživanja.
Sajber kriminalci postali su toliko vešti u repliciranju identiteta brendova i korišćenju veštačke inteligencije (AI) za masovno sprovođenje prevara, da korisnici više ne mogu da razlikuju legitimnu od lažne komunikacije brendova.
Istraživanje kompanije Kasperski pokazuje da su mnogi postaju žrtve ovih prevara više puta, kao i da su neki prevareni čak pet puta.
Imitiranje brendova sada je među tri najčešća tipa prevara putem komunikacionih platformi širom sveta, što potvrđuju i rezultati istraživanja iz Srbije (33,2 odsto).
Pored finansijskih i emocionalnih posledica po pojedince, ove prevare dugoročno narušavaju odnose sa korisnicima i njihovu interakciju sa brendovima. Podaci predstavljaju ozbiljno upozorenje za brendove koji posluju u današnjem digitalnom okruženju.
Ogromna većina (99 odsto) potrošača navodi da, nakon što su bili žrtve prevare, više ne veruje ni jednom dolaznom obaveštenju putem komunikacionih kanala. To ukazuje na gotovo potpuni gubitak poverenja u digitalne komunikacione kanale koje brendovi svakodnevno legitimno koriste za kontakt sa korisnicima. Ovakav nivo skepticizma nije bez osnova, jer su potrošači svakodnevno zatrpani porukama, od kojih su mnoge osmišljene tako da deluju verodostojno i stvaraju osećaj hitnosti. Oprezni potrošači svih generacija, ipak, postaju žrtve prevara.
Ogroman broj poruka stvara neizbežne bezbednosne propuste, omogućavajući da lažne poruke prođu neopaženo i uspešno navedu ljude da ustupe svoje lične podatke i novac.
Prevare putem komunikacionih platformi više nisu retki ili izolovani incidenti.
Alarmantno je što skoro šestina pogođenih potrošača (16,4 odsto) navodi da je prevareno tri ili više puta, dok se kod prosečne žrtve poslednji incident dogodio u prethodnih šest meseci. Ovakva učestalost održava začarani krug u kojem nepoverenje nastavlja da raste, dok izloženost prevarama i rizik od njih ostaju visoki. Od ključnog je značaja to što se ove prevare odvijaju upravo putem kanala na koje se brendovi i potrošači najviše oslanjaju.
Istraživanje pokazuje da 38,4 odsto prevara u Srbiji počinje na Vocapu, zatim slede prevare putem Fejsbuka* (32 odsto) i SMS-a/-Ajmesidža (27,2 odsto).
Štaviše, gotovo dve trećine prevara (63 odsto) odvija se na više platformi pre nego što žrtve shvate šta se događa. Ovakav pristup koji obuhvata više platformi povećava verodostojnost prevare i otežava njeno prepoznavanje.
Budući da se legitimne i zlonamerne poruke pojavljuju u istim okruženjima, često u sličnom formatu i u slično vreme, potrošači su prinuđeni da donose procene bez jasnih ili dovoljno snažnih signala koji bi ukazivali na pouzdanost komunikacije.
Prema istraživanju, dve trećine ispitanika u Srbiji (66 odsto) veruje da je veštačka inteligencija imala ulogu u prevari kojoj su bili izloženi, uključujući poruke napisane uz pomoć veštačke inteligencije (45,2 odsto), sintetičke glasove ili dipfejk vizuelne sadržaje (46,4 odsto), osmišljene tako da zvuče i izgledaju prirodno.
Dok brendovi ulažu milijarde u veštačku inteligenciju kako bi unapredili korisničko iskustvo i komunikaciju, prevaranti koriste istu tehnologiju da potkopaju te napore, kreirajući interakcije koje su podjednako, ako ne i više, ubedljive, pravovremene i verodostojne.
Istraživanje je sprovedeno u 12 zemalja.
*Aktivnosti „Meta“ (društvene mreže Fejsbuk i Instagram) zabranjene su u Rusiji kao ekstremističke.