Njemu svetlost nije potrebna: Otkriven „đavolji cvet“ sa tri roga /foto/

CC0 / Slika generisana veštačkom inteligencijom /
Pratite nas
Većina biljaka životnu energiju dobija od Sunca, no čini se da je maleni cvet iz senovitih delova tajlandske šume izuzetak od tog pravila.
Biljka gotovo crnog cveta, iz kojeg izrastaju tri izdanka nalik rogovima, preživljava bez sunčeve svetlosti, a naučnici su joj dali ime koje odgovara njenom izgledu – Thismia daemona, ili „đavolji cvet“, piše Science Alert.
Život bez fotosinteze
Đavolji izgled nije jedina neobičnost ove biljke. Ona nema hlorofil, zeleni pigment pomoću kojeg većina biljaka upija svetlosnu energiju i fotosintezom stvara hranu. T. daemona ne može da koristi sunčevu svetlost za dobijanje energije. Umesto toga, ugljenik i ostale hranljive materije crpi iz gljiva koje žive u tlu.
Naučnici takav način života nazivaju mikoheterotrofija. Biljka se spaja na podzemnu mrežu gljiva, što joj omogućuje opstanak na mračnom šumskom tlu. Veći deo životnog ciklusa provodi skrivena ispod otpalog lišća, a iznad površine se pojavljuje samo kratko, tokom cvetanja i donošenja ploda.
👹 A new species of fairy lantern plant, Thismia daemona, has been described from Thailand, named for its devil-like blackish flowers with horn-like appendages!
— PhytoKeys (@PhytoKeys) September 2, 2026
➡️ Study: https://t.co/KL49PlrS86
🔗 @Pensoft's blog: https://t.co/RYhql5JXxf pic.twitter.com/hMxBh7YgEu
Otkriće na neočekivanoj lokaciji
Istraživači sa univerziteta Chulalongkorn i Prince of Songkla otkrili su vrstu u maju 2025. u Nacionalnom parku Tong Fa Pum u zapadnom Tajlandu. Primerci su rasli među otpalim lišćem i bambusom na nadmorskoj visini između 930 i 970 metara. Ova lokacija iznenadila je naučnike, jer se vrste iz roda Thismia obično nalaze u vlažnim prašumama na nižim visinama.
„Pronalazak vrste Thismia daemona bio je doista veliko iznenađenje“, rekao je botaničar Sahut Čantanaorapin sa Univerziteta Prince of Songkla. Otkriće u sezonskoj planinskoj šumi na gotovo 1.000 metara visine upućuje na to da ove biljke možda podnose širi raspon okolišnih uslova nego što se dosad smatralo.
Izgled i klasifikacija
Zajedno s cvetom, T. daemona može da dostigne visinu od oko 12,5 centimetara. Ima dlakavo, bledosmeđe korenje koje podseća na komadiće korala. Gotovo crni cvet ima mesnate crvenkasto-narandžaste delove, prozirne plave prašnike i tri tanka „roga“ koja se uzdižu iznad kupolaste strukture.
Čantanaorapin objašnjava da ime odražava „skriven, podzemni i tajanstveni način života“ biljke, kao i njenu „đavolsku esenciju“. Nova vrsta pripada rodu Thismia, skupini biljaka poznatih i kao „vilinske svetiljke“, koja obuhvata oko 120 priznatih vrsta.
🤯 Scientists just found a real “devil flower” in a Thai forest, and it doesn’t use sunlight at all.
— Gina Beana Fofina (@Ginasassyass) September 13, 2026
Thismia daemona has no chlorophyll, no green parts, and no photosynthesis.
It lives almost its whole life under leaf litter and steals carbon from underground fungi.
When it… pic.twitter.com/cAX4nwTC0X
Kako bi potvrdili da je reč o novoj vrsti, istraživači su ispitali njene fizičke karakteristike mikroskopijom i fotografijom visoke rezolucije te su analizirali pet regija njene nuklearne i mitohondrijske DNK. Poređenje je pokazalo da joj je najbliži srodnik Thismia betung-kerihunensis s Bornea.
Značaj i ugroženost
Otkriće je važno jer T. daemona pripada manjoj grupi Geomitra, koja je dosad bila zabeležena samo na Malajskom poluostrvu, Borneu i Sumatri. Nalaz u zapadnom Tajlandu proširuje poznato stanište te skupine prema severu i povećava broj poznatih vrsta roda Thismia u Tajlandu sa 15 na 16. Međutim, otkriće je odmah podstaklo i zabrinutost za opstanak vrste.
Poznata je samo jedna populacija s manje od 50 jedinki, koje rastu na području manjem od 0,05 kvadratnih kilometara. Iako se lokacija nalazi unutar zaštićenog nacionalnog parka, redovno je posećuju turisti koji bi mogli slučajno stati na biljke ili poremetiti tlo o kojem zavise i one i gljive s kojima žive. Istraživači su stoga predložili da se vrsta privremeno proceni kao krajnje ugrožena prema kriterijumima Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN).
Reč je o preliminarnoj proceni, a ne o službenom uvrštenju na Crveni spisak.
„Ako lokalno stanovništvo podstaknemo da se ponosi svojom prirodnom baštinom, nećemo samo zaštititi mikrostanište, nego ćemo podržati i održivi ekoturizam koji vodi sama zajednica“, poručio je Čantanaorapin.
Đavolji cvet pokazuje da čak i zaštićena i posećena područja mogu da skrivaju vrste nepoznate nauci. Studija o otkriću objavljena je u časopisu PhytoKeys.
Pogledajte i:

