https://lat.sputnikportal.rs/20260915/1203445053.html
Zapad već boli glava od rasta ekonomije BRIKS-a, šta svet tek može da očekuje
Zapad već boli glava od rasta ekonomije BRIKS-a, šta svet tek može da očekuje
Sputnik Srbija
Kada su pre 20 godina Brazil, Rusija, Indija i Kina osnovali BRIK verovatno je malo ko, pogotovo na Zapadu, verovao da će ta organizacija kojoj se 2011. godine... 15.09.2026, Sputnik Srbija
2026-09-15T21:00+0200
2026-09-15T21:00+0200
2026-09-15T21:13+0200
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/09/0f/1203444895_0:3:1036:586_1920x0_80_0_0_ac59243cd42023269d18d806a2399952.jpg
Zapad već boli glava od rasta ekonomije BRIKS-a, šta svet tek može da očekuje
Sputnik Srbija
Kada su pre 20 godina Brazil, Rusija, Indija i Kina osnovali BRIK verovatno je malo ko, pogotovo na Zapadu, verovao da će ta organizacija kojoj se 2011. godine pridružila i Južnoafrička Republika, generisati više od 40 odsto globalnog BDP-a. Za razliku od tih pet zemalja u razvoju, G7 najrazvijenijih su dobacile do 29 odsto.
U Indiji je upravo završen samit BRIKS-a, kome su se u protekle dve godine pridružili i Egipat, Iran, Etiopija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indonezija. U treću deceniju delovanja ta organizacija ulazi kao glavni pokretač svetske ekonomije. Čemu smo svedočili u protekle dve decenije i šta se može očekivati u narednim godinama kada su privreda, ekonomija i finansije u pitanju? Može li BRIKS uticati na transformaciju, Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke, krojenih po meri Zapada, pre svega SAD?
Mogu li članice BRIKS-a postići sopstveni nezavisni finanijski model koji neće biti uslovljen dosadašnjim načinima plaćanja u svetu? Na šta ukazuje podatak da je trgovina unutar BRIKS-a dostigla 1,2 biliona dolara? Prebacuje li Kina, svetska ekonomska sila broj jedan po paritetu kupovne moći, svoj juan na zlani standard i šta bi to donelo u globalnim razmerama? Hoće li to ubrzati proces dedolarizacije?
O tome u emisiji Energija Sputnjika novinarka Mira Kankaraš Trklja razgovara sa dr Budimirom Stakićem, profesorom emeritusom, stručnjakom za međunarodnu ekonomiju, finansije i bankarstvo.
Kada su pre 20 godina Brazil, Rusija, Indija i Kina osnovali BRIK verovatno je malo ko, pogotovo na Zapadu, verovao da će ta organizacija kojoj se 2011. godine pridružila i Južnoafrička Republika, generisati više od 40 odsto globalnog BDP-a. Za razliku od tih pet zemalja u razvoju, G7 najrazvijenijih su dobacile do 29 odsto. U Indiji je upravo završen samit BRIKS-a, kome su se u protekle dve godine pridružili i Egipat, Iran, Etiopija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indonezija. U treću deceniju delovanja ta organizacija ulazi kao glavni pokretač svetske ekonomije. Čemu smo svedočili u protekle dve decenije i šta se može očekivati u narednim godinama kada su privreda, ekonomija i finansije u pitanju? Može li BRIKS uticati na transformaciju, Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke, krojenih po meri Zapada, pre svega SAD? Mogu li članice BRIKS-a postići sopstveni nezavisni finanijski model koji neće biti uslovljen dosadašnjim načinima plaćanja u svetu? Na šta ukazuje podatak da je trgovina unutar BRIKS-a dostigla 1,2 biliona dolara? Prebacuje li Kina, svetska ekonomska sila broj jedan po paritetu kupovne moći, svoj juan na zlani standard i šta bi to donelo u globalnim razmerama? Hoće li to ubrzati proces dedolarizacije? O tome u emisiji Energija Sputnjika novinarka Mira Kankaraš Trklja razgovara sa dr Budimirom Stakićem, profesorom emeritusom, stručnjakom za međunarodnu ekonomiju, finansije i bankarstvo.
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/09/0f/1203444895_126:0:910:588_1920x0_80_0_0_19ec8d4beb908111885aca752f48c671.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
audio
Kada su pre 20 godina Brazil, Rusija, Indija i Kina osnovali BRIK verovatno je malo ko, pogotovo na Zapadu, verovao da će ta organizacija kojoj se 2011. godine pridružila i Južnoafrička Republika, generisati više od 40 odsto globalnog BDP-a. Za razliku od tih pet zemalja u razvoju, G7 najrazvijenijih su dobacile do 29 odsto.
U Indiji je upravo završen samit BRIKS-a, kome su se u protekle dve godine pridružili i Egipat, Iran, Etiopija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indonezija. U treću deceniju delovanja ta organizacija ulazi kao glavni pokretač svetske ekonomije. Čemu smo svedočili u protekle dve decenije i šta se može očekivati u narednim godinama kada su privreda, ekonomija i finansije u pitanju? Može li BRIKS uticati na transformaciju, Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke, krojenih po meri Zapada, pre svega SAD?
Mogu li članice BRIKS-a postići sopstveni nezavisni finanijski model koji neće biti uslovljen dosadašnjim načinima plaćanja u svetu? Na šta ukazuje podatak da je trgovina unutar BRIKS-a dostigla 1,2 biliona dolara? Prebacuje li Kina, svetska ekonomska sila broj jedan po paritetu kupovne moći, svoj juan na zlani standard i šta bi to donelo u globalnim razmerama? Hoće li to ubrzati proces dedolarizacije?
O tome u emisiji Energija Sputnjika novinarka Mira Kankaraš Trklja razgovara sa dr Budimirom Stakićem, profesorom emeritusom, stručnjakom za međunarodnu ekonomiju, finansije i bankarstvo.