https://lat.sputnikportal.rs/20260913/strucnjaci-upozoravaju-na-dugorocne-posledice-zagadjenja-naftom-u-persijskom-zalivu----1203348374.html
Stručnjaci upozoravaju na dugoročne posledice zagađenja naftom u Persijskom zalivu
Stručnjaci upozoravaju na dugoročne posledice zagađenja naftom u Persijskom zalivu
Sputnik Srbija
Vojni napadi na naftne tankere mogli bi da izazovu dugotrajne posledice po životnu sredinu u Persijskom zalivu, koji zbog svoje poluzatvorene prirode ima... 13.09.2026, Sputnik Srbija
2026-09-13T09:00+0200
2026-09-13T09:00+0200
2026-09-13T09:00+0200
svet
svet
persijski zaliv
nafta
zagađenje
društvo
nauka i tehnologija
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/09/0d/1203348108_0:0:3000:1688_1920x0_80_0_0_2466c7120511ff02e17236947ff7ca9d.jpg
Persijski zaliv povezan je sa Omanskim zalivom i Arapskim morem uglavnom preko Ormuskog moreuza, zbog čega se voda obnavlja sporije nego u otvorenim morima. Ugrožen ekosistemProsečna dubina zaliva je svega 35 do 36 metara, što ga čini posebno osetljivim na promene temperature, vetra i kretanja vode. Studija objavljena u britanskom časopisu "Ambio" upozorava da bi eventualno veliko izlivanje nafte moglo da ostavi dugotrajne posledice. Zaliv može prirodnim putem da uklanja deo površinskog zagađenja kroz isparavanje, raspršivanje pod uticajem talasa i vetra, biorazgradnju i fotooksidaciju, ali to ne znači da zagađenje nestaje iz ekosistema. Deo nafte, teških metala i drugih zagađivača može da se akumulira u sedimentima i živim organizmima, stvarajući hronično zagađenje. Dodatni rizik predstavlja činjenica da zemlje regiona u velikoj meri zavise od desalinizacije morske vode. Zagađenje priobalja moglo bi tako da ugrozi infrastrukturu koja koristi vodu iz zaliva kao sirovinu. Posebno su ugroženi embrioni i larve riba. Prema podacima američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu, policiklični aromatični ugljovodonici mogu da utiču na razvoj i funkciju srca, izazovu poremećaje srčanog ritma, cirkulacije i deformacije drugih organa. Zagađenje naftom ugrožava i koralne grebeneJedna iranska studija pokazala je da se posledice aktivnosti povezanih sa naftnom industrijom mogu pratiti kroz nakupljanje organskih zagađivača u tkivu korala, smanjenje živog koralnog pokrivača i promene svojstava morskog sedimenta. Profesor hemije na Nemačkom univerzitetu u Kairu Mohamed Salama Abdel Hadi ocenio je da bi takvo zagađenje moglo da predstavlja svojevrsni "hemijski arhiv rata", koji bi naučnicima omogućio da godinama kasnije utvrde koje su zagađujuće i hemijske materije ostale iza vojnih operacija i izlivanja nafte i goriva. On je za rekao da prestanak rata i nestanak naftne mrlje sa površine mora ne znače i kraj problema, jer zagađenje može godinama ostati u morskom dnu. Iskustvo Zalivskog rata 1991. godine potvrđuje takve procene. Naučna istraživanja pokazala su da su veliko izlivanje nafte i požari naftnih polja u Kuvajtu ostavili dugotrajan trag u morskoj sredini, uključujući sedimente i živi svet duž delova obale Persijskog zaliva.Najveći nivoi zagađenja zabeleženi su u priobalnim područjima Saudijske Arabije, dok su druga istraživanja pokazala povezanost intenziteta naftnog zagađenja sa povećanim koncentracijama pojedinih metala u sedimentima kod ostrva Abu Ali, uz istočnu obalu Saudijske Arabije. Prema tim nalazima, deo izlivene nafte kretao se ka jugu duž saudijske obale, a zatim se, usled konfiguracije obale, morskih struja i kretanja vode, akumulirao iza ostrva.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/09/0d/1203348108_375:0:2626:1688_1920x0_80_0_0_ecb23f5b0c751fa232d859a03648bdd4.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
svet, persijski zaliv, nafta, zagađenje, društvo, nauka i tehnologija
svet, persijski zaliv, nafta, zagađenje, društvo, nauka i tehnologija
Stručnjaci upozoravaju na dugoročne posledice zagađenja naftom u Persijskom zalivu
Vojni napadi na naftne tankere mogli bi da izazovu dugotrajne posledice po životnu sredinu u Persijskom zalivu, koji zbog svoje poluzatvorene prirode ima ograničenu sposobnost prirodnog uklanjanja zagađenja, upozorava više naučnih studija, prenosi mediji.
Persijski zaliv povezan je sa Omanskim zalivom i Arapskim morem uglavnom preko Ormuskog moreuza, zbog čega se voda obnavlja sporije nego u otvorenim morima.
Prosečna dubina zaliva je svega 35 do 36 metara, što ga čini posebno osetljivim na promene temperature, vetra i kretanja vode. Studija objavljena u britanskom časopisu "Ambio" upozorava da bi eventualno veliko izlivanje nafte moglo da ostavi dugotrajne posledice.
Zaliv može prirodnim putem da uklanja deo površinskog zagađenja kroz isparavanje, raspršivanje pod uticajem talasa i vetra, biorazgradnju i fotooksidaciju, ali to ne znači da zagađenje nestaje iz ekosistema.
Deo nafte, teških metala i drugih zagađivača može da se akumulira u sedimentima i živim organizmima, stvarajući hronično zagađenje. Dodatni rizik predstavlja činjenica da zemlje regiona u velikoj meri zavise od desalinizacije morske vode.
Zagađenje priobalja moglo bi tako da ugrozi infrastrukturu koja koristi vodu iz zaliva kao sirovinu. Posebno su ugroženi embrioni i larve riba.
Prema podacima američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu, policiklični aromatični ugljovodonici mogu da utiču na razvoj i funkciju srca, izazovu poremećaje srčanog ritma, cirkulacije i deformacije drugih organa.
Zagađenje naftom ugrožava i koralne grebene
Jedna iranska studija pokazala je da se posledice aktivnosti povezanih sa naftnom industrijom mogu pratiti kroz nakupljanje organskih zagađivača u tkivu korala, smanjenje živog koralnog pokrivača i promene svojstava morskog sedimenta.
Profesor hemije na Nemačkom univerzitetu u Kairu Mohamed Salama Abdel Hadi ocenio je da bi takvo zagađenje moglo da predstavlja svojevrsni "hemijski arhiv rata", koji bi naučnicima omogućio da godinama kasnije utvrde koje su zagađujuće i hemijske materije ostale iza vojnih operacija i izlivanja nafte i goriva.
On je za rekao da prestanak rata i nestanak naftne mrlje sa površine mora ne znače i kraj problema, jer zagađenje može godinama ostati u morskom dnu.
Iskustvo Zalivskog rata 1991. godine potvrđuje takve procene. Naučna istraživanja pokazala su da su veliko izlivanje nafte i požari naftnih polja u Kuvajtu ostavili dugotrajan trag u morskoj sredini, uključujući sedimente i živi svet duž delova obale Persijskog zaliva.
Najveći nivoi zagađenja zabeleženi su u priobalnim područjima Saudijske Arabije, dok su druga istraživanja pokazala povezanost intenziteta naftnog zagađenja sa povećanim koncentracijama pojedinih metala u sedimentima kod ostrva Abu Ali, uz istočnu obalu Saudijske Arabije.
Prema tim nalazima, deo izlivene nafte kretao se ka jugu duž saudijske obale, a zatim se, usled konfiguracije obale, morskih struja i kretanja vode, akumulirao iza ostrva.