00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Pritisak Evrope na Srbiju suprotan realnosti multipolarnog sveta /video/

© Sputnik / Lola ĐorđevićStavljanje fascikle sa dokumentima na sto
Stavljanje fascikle sa dokumentima na sto  - Sputnik Srbija, 1920, 13.09.2026
Pratite nas
Evropa ulazi u period dubokih političkih i ekonomskih promena, dok insistiranje na ratnoj politici, pritisak na Srbiju i pokušaji promene odnosa snaga na Balkanu sve više dolaze u sukob sa realnošću multipolarnog sveta, ocenjuje diplomata dr Zoran Milivojević u emisiji „Od četvrtka do četvrtka“.
Sahrana generala Ratka Mladića obavljena u skladu sa normama i standardima koji važe za sahranu oficira u mirnodopskim uslovima, u njegovoj zemlji porekla i prema želji porodice.
„Srpski oficiri se tako sahranjuju i tu nema izuzetaka. To nije stvar nikakve politike“, ocenio je Milivojević.
Prema njegovim rečima, zastava na kovčegu, počasna straža i plotun predstavljaju uobičajene elemente sahrane visokih oficira, dok prisustvo rodbine, prijatelja i drugih ljudi koji žele da odaju počast nije nešto što može biti politički propisano.
„Sve, dakle, mimo toga je zloupotreba i politizacija koja nema osnovu i nema nekog smisla“, ocenjuje Milivojević.

Sarajevo pokušava da otvori pitanje Dejtona

Govoreći o reakcijama iz Sarajeva, posebno o potezima ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića, Milivojević kaže da u funkcionisanju BiH odavno nema pravila – ona ne funkcioniše kao potpuno suverena država, jer međunarodne strukture i dalje imaju odlučujući uticaj.
Milivojević smatra da je Konakovićev odnos prema Srbiji i Republici Srpskoj deo šire politike bošnjačkog političkog korpusa čiji je cilj transformacija BiH u unitarnu državu i uklanjanje Republike Srpske kao političke kategorije.
Zahtevi za suspendovanje posebnih odnosa Srbije i Republike Srpske, kao i inicijative za privremenu suspenziju Dejtonskog sporazuma, prema njegovom mišljenju, predstavljaju pokušaj njegove revizije i neće proći, kategoričan je naš sagovornik.
U principu, potezi aktuelne vlasti u Federaciji BiH, kao i bošnjačkih predstavnika na nivou zajedničkih institucija u velikoj meri povezani su sa predstojećim opštim izborima u BiH, zakazanim za 4. oktobar.
Kada je reč o reakcijama iz Hrvatske, Milivojević uočava nekoliko konstanti koje, prema njegovom mišljenju, obeležavaju hrvatsku politiku prema Srbiji.
„Prvo je da Srbija mora da prizna da je bila agresor. Drugo, srpsko pitanje ostaje važno unutrašnje i spoljnopolitičko pitanje u Hrvatskoj, bez obzira na to što je srpski faktor tamo diskriminisan, uklonjen, smanjen. I treće, postoji pokušaj da se iskoristi trenutak da se oslabi međunarodna pozicija Srbije i da se Srbija diskvalifikuje kao značajan regionalni faktor“, naglašava Milivojević.
On smatra da se istovremeno zanemaruju problemi unutar Hrvatske koji bi, prema njegovom mišljenju, trebalo da budu predmet pažnje evropskih institucija.
„Imate unutrašnje probleme na koje Brisel ne reaguje, imate revizionizam, imate neofašizam. Imate Tompsona, na primer“, ističe on.

Realpolitika važnija od dnevnopolitičkih reakcija

Međutim, boravak srpskog predsednika Aleksandra Vučića u Parizu pokazuje da strateški interesi i realpolitika imaju mnogo veću težinu od reakcija pojedinih evropskih političkih struktura; pokazuje razliku između dnevnopolitičkih reakcija i, kako Milivojević kaže, dugoročnog pristupa država koje svoje odnose grade na osnovu strateških interesa.
Naš sagovornik posebno ističe značaj odnosa Srbije i Francuske, koji, kako ocenjuje, nisu određeni pojedinačnim političkim događajima.
„Strateško partnerstvo Francuske i Srbije je na čvrstim nogama, ima kontinuitet. Francuska Srbiju tretira na osnovu geopolitike i geostrategije srednjoročno i dugoročno, a ne na osnovu sahrane generala Mladića“, kaže on.
Drugim rečima, dok su se pojedine evropske političke strukture bavile reakcijama na sahranu generala Mladića, Pariz je, prema njegovom tumačenju, odnos sa Beogradom posmatrao iz šireg ugla i to je, kako naglašava i poruka Vučićeve posete: dnevnopolitička neslaganja ne moraju da ponište odnose koji su zasnovani na dugoročnim interesima.
Francuska, kako ocenjuje, ne pristupa Srbiji samo kroz pojedinačna pitanja ili trenutne političke sporove, već pokušava da definiše svoj odnos prema Beogradu u skladu sa položajem Srbije u regionu i širim promenama u Evropi.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala