https://lat.sputnikportal.rs/20260911/hoce-li-sada-putina-dobro-da-cuju-ovo-zapadu-vise--ne-radi-posao-1203311350.html
Hoće li sada Putina dobro da čuju: Ovo Zapadu više – ne radi posao
Hoće li sada Putina dobro da čuju: Ovo Zapadu više – ne radi posao
Sputnik Srbija
Rusko iskustvo, koliko god na početku bilo gorko, pokazalo je da zemlje, posebno velike kao Rusija, Kina i Indija, apsolutno ne moraju da zavise od Zapada... 11.09.2026, Sputnik Srbija
2026-09-11T19:30+0200
2026-09-11T19:30+0200
2026-09-11T19:30+0200
rusija
rusija
rusija – politika
rusija – ekonomija
indija
briks
samit
vladimir putin
dragoljub bosnić
komentari i analitika
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/09/0b/1203312249_0:0:3072:1728_1920x0_80_0_0_d552fe3a7240a390b001f5df3db60e95.jpg
Ovako Dragoljub Bosnić, dopisnik Informativne agencije BRIKS-a iz Beograda, za Sputnjik komentariše obraćanje predsednika Rusije Vladimira Putina na Poslovnom forumu Samita BRIKS-a u Nju Delhiju:Putin se u govoru osvrnuo na činjenicu da savremeni svet prolazi kroz period dubokih strukturnih transformacija, rekavši da Zapad pokušava da povrati vođstvo. On je ocenio da borba postaje sve oštrija, da zapadni konkurenti trenutno pokušavaju da se povrate, svim sredstvima.„Ova konkurencija ponekad poprima ružne oblike. I ti ružni oblici se odvijaju na državnom nivou“, rekao je Putin i dodao da se koristi čak i direktan fizički pritisak ili uništavanje industrijskih i logističkih objekata.Zapad gubi fer igruRuski predsednik je podsetio da je Rusiji uvedeno više od 30.000 sankcija, ali da su se njihovi pokretači suočili sa strašnim posledicama, problemima sa budžetskim deficitima, rastućim javnim dugom i industrijskim padom.Bosnić objašnjava da je veliki cilj Zapada bilo preseljavanje industrijske proizvodnje, prave ekonomije, u druge zemlje, da se ostatak sveta koristi kao jeftina radna snaga za boljitak zapadnog dela čovečanstva, ali da je formiranjem novog sveta i taj plan propao:„To nije bila tajna. Videli smo to na osnovu petrodolara kao alatke pritiska na sve druge zemlje koje su na bilo koji način mogle da postanu pretnja zapadnoj dominaciji. Šta se sad dešava? Zapad gubi fer igru i ni na koji drugi način ne može da predupredi rast multipolarnog sveta. Cilj im je da na neki način podrivaju ekonomije nezapadnih zemalja, posebno Rusije i Kine, koje su noseći stubovi multipolarnog sveta“.Rusija i Kina - dva stuba BRIKS-a na udaruBosnić podseća da su Rusije i Kina glavni neprijatelji. Rusija je nosilac vojnog, odnosno odbrambenog potencijala BRIKS-a, dok je Kina ekonomski motor. Zapad istovremeno napada na oba fronta:Obrazlažući ovu tezu Bosnić podseća na prošlogodišnji rat Pakistana i Indije, sukobe između Kambodže i Tajlanda, američku agresiju na Iran, a vidimo, kaže, i pokušaje destabilizacije Afrike koja će takođe biti jako bitna u povezivanju sa ostalim multipolarnim zemljama.BRIKS gradi novi ekonomski sistemU govoru na Samitu BRIKS-a Putin je kao važan resurs Saveza istakao ogromna unutrašnja tržišta udruženih zemalja i razvoj ekonomskih odnosa Rusije sa „pouzdanim i predvidivim partnerima“.Naš sagovornik kaže da zemlje BRIKS-a imaju više nego dovoljno ljudskih, materijalnih i drugih resursa koji su im potrebni da bi se razvijali nezavisno, u sistemu koji je pouzdan.„Kao što je nekad Sovjetski Savez mogao gotovo potpuno nezavisno da se razvija, tako i danas Rusija može, s tim što SSSR nije imao nijednog saveznika u svom rangu na koga je mogao da se osloni za neke stvari koje nije mogao da proizvede. Danas to više nije slučaj. Danas imamo Kinu, imamo druge zemlje koje mogu jednostavno da nadomeste ono što, recimo, Rusija nema. Kao što Rusija može da nadomesti ono što te zemlje nemaju. Dakle, zaista se rađa novi svet“, zaključuje Bosnić.Govoreći u Nju Delhiju ruski predsednik Vladimir Putin je podsetio da su u proteklih pet godina, zemlje BRIKS-a generisale više od 40 procenata globalnog BDP-a, dok je G7 doprinela samo 29 procenata.Pogledajte i:
indija
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Senka Miloš
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112072/12/1120721288_0:0:960:960_100x100_80_0_0_962f5c259e322cea6489c51265fc37b1.jpg
Senka Miloš
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112072/12/1120721288_0:0:960:960_100x100_80_0_0_962f5c259e322cea6489c51265fc37b1.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/09/0b/1203312249_0:0:2732:2048_1920x0_80_0_0_ddf9d0bb21db4b0bb3fd8be1c2af84a2.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Senka Miloš
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112072/12/1120721288_0:0:960:960_100x100_80_0_0_962f5c259e322cea6489c51265fc37b1.jpg
rusija, rusija – politika, rusija – ekonomija, indija, briks, samit, vladimir putin, dragoljub bosnić, komentari i analitika
rusija, rusija – politika, rusija – ekonomija, indija, briks, samit, vladimir putin, dragoljub bosnić, komentari i analitika
Hoće li sada Putina dobro da čuju: Ovo Zapadu više – ne radi posao
Rusko iskustvo, koliko god na početku bilo gorko, pokazalo je da zemlje, posebno velike kao Rusija, Kina i Indija, apsolutno ne moraju da zavise od Zapada. Zaista se rađa novi svet. U njemu vidimo najveći dokaz zapadne frustracije - zbog ruske otpornosti na njihovu ekonomsku opsadu. Ponašaju se agresivno prema Rusiji, jer sankcije ne rade posao.
Ovako Dragoljub Bosnić, dopisnik Informativne agencije BRIKS-a iz Beograda, za Sputnjik komentariše obraćanje predsednika Rusije Vladimira Putina na Poslovnom forumu Samita BRIKS-a u Nju Delhiju:
„Svedočimo otimanju ruskih tankera, napadima, napadima na Rusiju preko Ukrajine, napadima na naftna postrojenja. Dakle, sasvim je jasno da su sankcije propale i da se Zapad sada prebacuje na jedan, gotovo pa direktan sukob sa Rusijom“.
Putin se u govoru osvrnuo na činjenicu da savremeni svet prolazi kroz period dubokih strukturnih transformacija, rekavši da
Zapad pokušava da povrati vođstvo. On je
ocenio da borba postaje sve oštrija, da zapadni konkurenti trenutno pokušavaju da se povrate, svim sredstvima.
„Ova konkurencija ponekad poprima ružne oblike. I ti ružni oblici se odvijaju na državnom nivou“, rekao je Putin i dodao da se koristi čak i direktan fizički pritisak ili uništavanje industrijskih i logističkih objekata.
Ruski predsednik je podsetio da je Rusiji uvedeno više od 30.000 sankcija, ali da su se njihovi pokretači suočili sa strašnim posledicama, problemima sa budžetskim deficitima, rastućim javnim dugom i industrijskim padom.
Bosnić objašnjava da je veliki cilj Zapada bilo preseljavanje industrijske proizvodnje, prave ekonomije, u druge zemlje, da se ostatak sveta koristi kao jeftina radna snaga za boljitak zapadnog dela čovečanstva, ali da je formiranjem novog sveta i taj plan propao:
„To nije bila tajna. Videli smo to na osnovu petrodolara kao alatke pritiska na sve druge zemlje koje su na bilo koji način mogle da postanu pretnja zapadnoj dominaciji. Šta se sad dešava? Zapad gubi fer igru i ni na koji drugi način ne može da predupredi rast multipolarnog sveta. Cilj im je da na neki način podrivaju ekonomije nezapadnih zemalja, posebno Rusije i Kine, koje su noseći stubovi multipolarnog sveta“.
Rusija i Kina - dva stuba BRIKS-a na udaru
Bosnić podseća da su Rusije i Kina glavni neprijatelji. Rusija je nosilac vojnog, odnosno odbrambenog potencijala BRIKS-a, dok je Kina ekonomski motor. Zapad istovremeno napada na oba fronta:
„Napadi na Rusiju su i direktni vojni preko, nažalost, okupirane Ukrajine, dok su napadi na Kinu ekonomski, ali oni se sad prebacuju i u sukob koji postoji protiv Kine, na kinetičke, odnosno vojne operacije. Vidimo to na osnovu toga što gotovo svaka zemlja koja je na putu Novog pojasa, novog puta, odnosno kineskog najvećeg infrastrukturnog projekta na svetu, u istoriji, da gotovo svaka od zemalja na tom putu doživljava nekakve pučeve, pokušaje svrgavanja državnog vrha, promene vlasti na razne nasilne ili nelegalne načine, vidimo direktne ratove“.
Obrazlažući ovu tezu Bosnić podseća na prošlogodišnji rat Pakistana i Indije, sukobe između Kambodže i Tajlanda, američku agresiju na Iran, a vidimo, kaže, i pokušaje destabilizacije Afrike koja će takođe biti jako bitna u povezivanju sa ostalim multipolarnim zemljama.
BRIKS gradi novi ekonomski sistem
U govoru
na Samitu BRIKS-a Putin je kao važan resurs Saveza istakao
ogromna unutrašnja tržišta udruženih zemalja i razvoj ekonomskih odnosa Rusije sa „pouzdanim i predvidivim partnerima“.
Naš sagovornik kaže da zemlje BRIKS-a imaju više nego dovoljno ljudskih, materijalnih i drugih resursa koji su im potrebni da bi se razvijali nezavisno, u sistemu koji je pouzdan.
„Kao što je nekad Sovjetski Savez mogao gotovo potpuno nezavisno da se razvija, tako i danas Rusija može, s tim što SSSR nije imao nijednog saveznika u svom rangu na koga je mogao da se osloni za neke stvari koje nije mogao da proizvede. Danas to više nije slučaj. Danas imamo Kinu, imamo druge zemlje koje mogu jednostavno da nadomeste ono što, recimo, Rusija nema. Kao što Rusija može da nadomesti ono što te zemlje nemaju. Dakle, zaista se rađa novi svet“, zaključuje Bosnić.
Govoreći u Nju Delhiju ruski predsednik Vladimir Putin je podsetio da su u proteklih pet godina, zemlje BRIKS-a generisale više od 40 procenata globalnog BDP-a, dok je G7 doprinela samo 29 procenata.