https://lat.sputnikportal.rs/20260903/kulminacija-kljuc-je-da-zapad-odustane-od-terorizma-protiv-rusije--resenje-u-trouglu-tri-velike-sile-1203024878.html
Kulminacija: Ključ je da Zapad odustane od terorizma protiv Rusije – rešenje u trouglu tri velike sile
Kulminacija: Ključ je da Zapad odustane od terorizma protiv Rusije – rešenje u trouglu tri velike sile
Sputnik Srbija
Šansa za mir u Ukrajini postoji, ali bi do sporazuma brzo došlo kada bi postojala iskrena namera Zapada da odustane od uticaja na Kijev, ocenjuje Ratko... 03.09.2026, Sputnik Srbija
2026-09-03T22:20+0200
2026-09-03T22:20+0200
2026-09-03T22:24+0200
svet
svet
svet – politika
od četvrtka do četvrtka
vladimir putin
govor
istočni ekonomski forum u vladivostoku
vladivostok
kina
rusija
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/09/03/1203029905_0:241:3210:2048_1920x0_80_0_0_36531b5905a32a0407320ad28b6dcdca.jpg
Dovodeći u pitanje da li je sa zapadne strane uopšte ikada postojala želja za iskrenim i ozbiljnim pregovorima o ukrajinskom pitanju, Krsmanović konstatuje da on potiče iz vremena kada su se, kao kaže, stvari trošile, ljudi se voleli, a prirodnim resursima se koliko-toliko razumno upravljalo.Ukrajinci su potrošna roba ZapadaDanašnja situacija je obrnuta: troše se ljudi, vole se stvari, a resursi su postali preokupacija i predmet pljački i otimačine.Krsmanović smatra da se rat u Ukrajini mora posmatrati i kroz pitanje resursa. Prema njegovim rečima, Rusija pokušava da spreči ono što je Zapad osmislio kao svoju strategiju – da na neki način kolonizuje bogatstvo, pre svega ruskih resursa, dok je Ukrajina instrumentalizovana.Putin je u Vladivostoku rekao ono što govori u svim svojim obraćanjima – da šanse za mir itekako postoje, ali i da je ruska intervencija u Ukrajini mogla da bude izbegnuta. Međutim, aktivnošću Zapada, aktivirana je bomba koja je gotovo razrušila svaki most ka miru.Prema njegovim rečima, Zapad već obilato učestvuje u ratu protiv Rusije kroz finansiranje, opremanje i ljudske resurse. U Ukrajini su prisutni različiti kadrovi sa Zapada i iz NATO-a, od oficira i takozvanih „savetnika“ do plaćenika koji aktivno učestvuju u ratu protiv Rusije.Kada bi Zapad odustao od Ukrajine, mir bi brzo bio postignutKomentarišući Putinovu poruku da Rusija i Ukrajina pre svega moraju same da postignu dogovor, dok druge države mogu da pomognu, Krsmanović ocenjuje da je upravo pitanje spoljnog uticaja jedan od ključnih problema.Krsmanović smatra da bi eventualne promene u odnosima SAD, Rusije i Evrope mogle da utiču i na budući mirovni proces i da ne treba zanemariti kontakte između Moskve i Vašingtona – siguran je, kako kaže, da i unutar samog NATO-a postoje određeni disonantni tonovi.Rusija, SAD i Kina – trojac koji treba da reši svetske problemePrema njegovim rečima, postoji mogućnost određenih pomeranja u okviru zapadnog savezništva, pri čemu, kako ocenjuje, može doći do pojave nekog evropskog dela NATO-a koji je van uticaja Vašingtona, iako bi komanda, smatra on, i dalje ostala u američkim rukama. Krsmanović ističe da Evropska unija, za razliku od SAD, prema njegovom mišljenju, za sada ne pokazuje dovoljno razumevanja za ruski strateški interes.Osvrćući se na Putinove pozitivne ocene kontakata sa administracijom Donalda Trampa, Krsmanović ocenjuje da odnosi Moskve i Vašingtona mogu imati veliki značaj za eventualni mirovni proces.Ne treba zanemariti ni uticaj Kine i Indije. Naš sagovornik upoređuje današnju situaciju sa onom iz šezdesetih godina prošlog veka, kada su se dve supersile našle na rubu nuklearnog rata. I danas imamo kulminaciju krize i tektonska politička pomeranja – jedino rešenje za trenutnu situaciju može se naći u dogovoru tri velike sile, zaključuje Krsmanović.
https://lat.sputnikportal.rs/20260903/putin-rusija-ide-napred-na-frontu-u-ekonomiji-i-na-arktiku---zajedno-cemo-pobediti-1203003889.html
vladivostok
kina
sad
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Nikola Joksimović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112076/21/1120762172_0:0:2047:2047_100x100_80_0_0_711209fd8a877b4608cd4ef28d014050.jpg
Nikola Joksimović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112076/21/1120762172_0:0:2047:2047_100x100_80_0_0_711209fd8a877b4608cd4ef28d014050.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/09/03/1203029905_944:349:3210:2048_1920x0_80_0_0_87623fac0df1943311631ce93e06accc.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Nikola Joksimović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112076/21/1120762172_0:0:2047:2047_100x100_80_0_0_711209fd8a877b4608cd4ef28d014050.jpg
svet, svet – politika, od četvrtka do četvrtka, vladimir putin, govor, istočni ekonomski forum u vladivostoku, vladivostok, kina, rusija, sad, analize i mišljenja
svet, svet – politika, od četvrtka do četvrtka, vladimir putin, govor, istočni ekonomski forum u vladivostoku, vladivostok, kina, rusija, sad, analize i mišljenja
Kulminacija: Ključ je da Zapad odustane od terorizma protiv Rusije – rešenje u trouglu tri velike sile
22:20 03.09.2026 (Osveženo: 22:24 03.09.2026) Šansa za mir u Ukrajini postoji, ali bi do sporazuma brzo došlo kada bi postojala iskrena namera Zapada da odustane od uticaja na Kijev, ocenjuje Ratko Krsmanović iz srpskog ogranka Mreže za zaštitu čovečanstva, komentarišući obraćanje ruskog predsednika Vladimira Putina na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku.
Dovodeći u pitanje da li je sa zapadne strane uopšte ikada postojala želja za iskrenim i ozbiljnim pregovorima o ukrajinskom pitanju, Krsmanović konstatuje da on potiče iz vremena kada su se, kao kaže, stvari trošile, ljudi se voleli, a prirodnim resursima se koliko-toliko razumno upravljalo.
Ukrajinci su potrošna roba Zapada
Današnja situacija je obrnuta: troše se ljudi, vole se stvari, a resursi su postali preokupacija i predmet pljački i otimačine.
Krsmanović smatra da se rat u Ukrajini mora posmatrati i kroz pitanje resursa. Prema njegovim rečima, Rusija pokušava da spreči ono što je Zapad osmislio kao svoju strategiju – da na neki način kolonizuje bogatstvo, pre svega ruskih resursa, dok je Ukrajina instrumentalizovana.
„Nažalost, kada sam govorio o ljudima koji se troše, imao sam u vidu mladost Ukrajine, koja je instrumentalizovana, dovedena u poziciju da gine u korist Zapada. To saznanje nikako da dođe do svesti prosečnog Ukrajinca, kao što do prosečnog Zapadnjaka ne može da dođe saznanje da NATO zapravo vodi rat protiv Rusije zahvaljujući tako ubojitoj propagandi i monopolu nad medijima i nad društvenim mrežama“, kaže Krsmanović.
Putin je u Vladivostoku rekao ono što govori u svim svojim obraćanjima – da šanse za mir itekako postoje, ali i da je ruska intervencija u Ukrajini mogla da bude izbegnuta. Međutim, aktivnošću Zapada, aktivirana je bomba koja je gotovo razrušila svaki most ka miru.
„Mi danas svedočimo brojnim terorističkim aktivnostima, čak i najavama i pretnjama da će civilni avioni biti rušeni nad Rusijom. To i jeste jedan znak za uzbunu, a kada je Putin upozorio na tišinu sa Zapada, to i jeste saučesništvo u zločinu“, ističe Krsmanović.
Prema njegovim rečima, Zapad već obilato učestvuje u ratu protiv Rusije kroz finansiranje, opremanje i ljudske resurse. U Ukrajini su prisutni različiti kadrovi sa Zapada i iz NATO-a, od oficira i takozvanih „savetnika“ do plaćenika koji aktivno učestvuju u ratu protiv Rusije.
Kada bi Zapad odustao od Ukrajine, mir bi brzo bio postignut
Komentarišući Putinovu poruku da Rusija i Ukrajina pre svega moraju same da postignu dogovor, dok druge države mogu da pomognu, Krsmanović ocenjuje da je upravo pitanje spoljnog uticaja jedan od ključnih problema.
„Kada bi, nekim slučajem, postojala iskrena namera Zapada da digne ruke od uticaja na Ukrajinu, brzo bi došlo do sporazuma i napravili bi se odgovarajući kompromisi na obostrano zadovoljstvo i rat bi bio smesta obustavljen. Sasvim sam siguran da bi se to dogodilo. Međutim, prisetimo se Minska 1 i 2, prisetimo se Ankare i tako dalje, šta se sve događalo i kakvi su sve ustupci sa ruske strane napravljeni, ali uvek nedovoljni za Zapad koji je po svaku cenu hteo da uđe u utrobu Sibira“, navodi Krsmanović.
Krsmanović smatra da bi eventualne promene u odnosima SAD, Rusije i Evrope mogle da utiču i na budući mirovni proces i da ne treba zanemariti kontakte između Moskve i Vašingtona – siguran je, kako kaže, da i unutar samog NATO-a postoje određeni disonantni tonovi.
Rusija, SAD i Kina – trojac koji treba da reši svetske probleme
Prema njegovim rečima, postoji mogućnost određenih pomeranja u okviru zapadnog savezništva, pri čemu, kako ocenjuje, može doći do pojave nekog evropskog dela NATO-a koji je van uticaja Vašingtona, iako bi komanda, smatra on, i dalje ostala u američkim rukama. Krsmanović ističe da Evropska unija, za razliku od SAD, prema njegovom mišljenju, za sada ne pokazuje dovoljno razumevanja za ruski strateški interes.
Osvrćući se na Putinove pozitivne ocene kontakata sa administracijom Donalda Trampa, Krsmanović ocenjuje da odnosi Moskve i Vašingtona mogu imati veliki značaj za eventualni mirovni proces.
Ne treba zanemariti ni uticaj Kine i Indije. Naš sagovornik upoređuje današnju situaciju sa onom iz šezdesetih godina prošlog veka, kada su se dve supersile našle na rubu nuklearnog rata. I danas imamo kulminaciju krize i tektonska politička pomeranja – jedino rešenje za trenutnu situaciju može se naći u dogovoru tri velike sile, zaključuje Krsmanović.