https://lat.sputnikportal.rs/20260830/vasington-ima-problem-broj-jedan---pokusava-da-ga-resi-udarom-na-iran-video-1202845395.html
Vašington ima problem broj jedan - pokušava da ga reši udarom na Iran /video/
Vašington ima problem broj jedan - pokušava da ga reši udarom na Iran /video/
Sputnik Srbija
Sjedinjene Države doživele su ozbiljno vojno poniženje, nemaju nikakav izlaz i zato prete Teheranu novim, ekonomskim sankcijama. Ipak, treba naglasiti da iza... 30.08.2026, Sputnik Srbija
2026-08-30T21:03+0200
2026-08-30T21:03+0200
2026-08-30T21:03+0200
svet
svet
svet – politika
sukob na bliskom istoku
iran
sad
kina
komentari i analitika
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/0a/1c/1191857886_0:156:3000:1844_1920x0_80_0_0_63015be9b1a5a003635fae2693e7f933.jpg
Iran sa Rusijom deli granicu na Kaspijskom moru, a sa Kinom postoji odlična železnička veza što sve utiče na to da Iran već godinama unazad bude američka meta. Kina je, podseća naš sagovornik, uvozila oko 80 odsto iranske nafte i SAD su kao zadatak zacrtale da odseku Kinu od energetskih izvora, odnosno od sigurnih dotoka nafte. To je, prema njegovom mišljenju, jedan od ključnih razloga zbog kog celokupna situacija na Bliskom istoku mora da se posmatra u mnogo širem kontekstu odnosa između Amerike i Kine.„Bez obzira na sve priče, Sjedinjene Američke Države imaju problem broj jedan - Kina koja nezaustavljivo napreduje. Ona nije samo jedna od najvećih ekonomija sveta, već je istovremeno postala politička i vojna sila koja svoje odnose sa drugim zemljama ne zasniva na diktatu i dominaciji, nego prema sopstvenom modelu, na poštovanju unutrašnjeg razvoja tih zemalja”, kategoričan je sagovornik emisije radio Sputnjika „Od četvrtka do četvrtka“.Topi se zapadna dominacijaNaravno, dodaje on, takva jedna zemlja smeta Sjedinjenim Državama, jer joj se približila u tehnološkoj oblasti, a u nekim segmentima ju je već daleko prevazišla. Svedočimo potpuno novoj situaciji. Dominacija Zapada, prema rečima našeg sagovornika, traje još od 17. i 18. veka, i u velikoj meri bila je zasnovana na tehnološkoj nadmoći koja se danas faktički gubi te tako sve više imamo situaciju u kojoj zapadne države moraju da prate Kinu, a ne obrnuto.„Pokušaj da se Kinezima onemogući uvoz poluprovodnika i naprednih tehnologija imao je, međutim, suprotan efekat. Kada su Amerikanci uveli embargo na izvoz određenih poluprovodnika, Kina je počela da razvija sopstvenu tehnologiju. Time je postala sve nezavisnija i suverenija u tehnološkom smislu“, rekao je Paić.Borba za resurse i trgovačke puteveProblem Vašingtona je sada kako usporiti Kinu, a jedan od mogućih načina, kako ocenjuje naš sagovornik, jeste da joj se ograniči pristup resursima i slobodnoj trgovini na morima. Međutim, dodaje on, Kina je u svemu tome pronašla zamene i rešenja. Otvara se Severni morski put što nije nikakva novina.„Taj put je funkcionisao još tridesetih godina prošlog veka ali danas dobija potpuno novi strateški značaj zato što znatno skraćuje morske rute. Kažu da putovanje može da se skrati za tri do četiri nedelje. Kina traži alternativne puteve, alternativne izvore i alternativne partnere. Otuda je, između ostalog, došla i priča da Vašington želi da preuzme Grenland koji je u geopolitičkom smislu trebalo da bude teritorija koja bi omogućila kontrolu nad severnim putevima i ponovo na neki način usporila kineski pristup tim pravcima,“ kaže naš sagovornik.Promena odnosa saveznika prema SADNe treba zanemariti ni činjenicu, ocenjuje Paić, da su mnogi tradicionalni američki saveznici počeli da shvataju da imaju posla sa zemljom koja svoje poteze vodi pre svega sopstvenim interesima. Shvatili su da nisu nužno partneri u nekoj ravnopravnoj globalnoj igri, već da mogu da postanu pion. Tako da im se sve ono što su pokušali da urade kako bi na neki način onemogućili ili usporili Kinu zapravo vratilo kao bumerang.„Pogledajte samo problem koji Sjedinjene Države danas imaju sa Kanadom. Ta zemlja bila je dugo jedan od najbližih američkih saveznika, ali se i tamo sve više postavlja pitanje koliko može da traje odnos u kome jedna država pokušava da određuje pravila drugoj. Amerika se malo zatrčala i smatram da će se to najbolje pokazati na izborima za Kongres tokom novembra,“ rekao je on.Pogledajte i:
iran
sad
kina
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Nataša Milosavljević
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112082/25/1120822524_401:0:2449:2048_100x100_80_0_0_72f6ae077ae04cc29de9f2bb431d8956.jpg
Nataša Milosavljević
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112082/25/1120822524_401:0:2449:2048_100x100_80_0_0_72f6ae077ae04cc29de9f2bb431d8956.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/0a/1c/1191857886_167:0:2834:2000_1920x0_80_0_0_4b98ca4cc31eaa014b1bd905673e7ae9.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Nataša Milosavljević
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112082/25/1120822524_401:0:2449:2048_100x100_80_0_0_72f6ae077ae04cc29de9f2bb431d8956.jpg
svet, svet – politika, sukob na bliskom istoku, iran, sad, kina, komentari i analitika
svet, svet – politika, sukob na bliskom istoku, iran, sad, kina, komentari i analitika
Vašington ima problem broj jedan - pokušava da ga reši udarom na Iran /video/
Sjedinjene Države doživele su ozbiljno vojno poniženje, nemaju nikakav izlaz i zato prete Teheranu novim, ekonomskim sankcijama. Ipak, treba naglasiti da iza napada na Iran stoji cilj da se uništi uspon Kine, ocenjuje bivši ambasador u Iraku i predsednik udruženja „Srpski spoljnopolitički krug“ Milisav Paić.
Iran sa Rusijom deli granicu na Kaspijskom moru, a sa Kinom postoji odlična železnička veza što sve utiče na to da Iran već godinama unazad bude američka meta. Kina je, podseća naš sagovornik, uvozila oko 80 odsto iranske nafte i SAD su kao zadatak zacrtale da odseku Kinu od energetskih izvora, odnosno od sigurnih dotoka nafte. To je, prema njegovom mišljenju, jedan od ključnih razloga zbog kog celokupna situacija na Bliskom istoku mora da se posmatra u mnogo širem kontekstu odnosa između Amerike i Kine.
„Bez obzira na sve priče, Sjedinjene Američke Države imaju problem broj jedan - Kina koja nezaustavljivo napreduje. Ona nije samo jedna od najvećih ekonomija sveta, već je istovremeno postala politička i vojna sila koja svoje odnose sa drugim zemljama ne zasniva na diktatu i dominaciji, nego prema sopstvenom modelu, na poštovanju unutrašnjeg razvoja tih zemalja”, kategoričan je sagovornik emisije radio Sputnjika „Od četvrtka do četvrtka“.
Topi se zapadna dominacija
Naravno, dodaje on, takva jedna zemlja smeta Sjedinjenim Državama, jer joj se približila u tehnološkoj oblasti, a u nekim segmentima ju je već daleko prevazišla. Svedočimo potpuno novoj situaciji. Dominacija Zapada, prema rečima našeg sagovornika, traje još od 17. i 18. veka, i u velikoj meri bila je zasnovana na tehnološkoj nadmoći koja se danas faktički gubi te tako sve više imamo situaciju u kojoj zapadne države moraju da prate Kinu, a ne obrnuto.
„Pokušaj da se Kinezima onemogući uvoz poluprovodnika i naprednih tehnologija imao je, međutim, suprotan efekat. Kada su Amerikanci uveli embargo na izvoz određenih poluprovodnika, Kina je počela da razvija sopstvenu tehnologiju. Time je postala sve nezavisnija i suverenija u tehnološkom smislu“, rekao je Paić.
Borba za resurse i trgovačke puteve
Problem Vašingtona je sada kako usporiti Kinu, a jedan od mogućih načina, kako ocenjuje naš sagovornik, jeste da joj se ograniči pristup resursima i slobodnoj trgovini na morima. Međutim, dodaje on, Kina je u svemu tome pronašla zamene i rešenja. Otvara se Severni morski put što nije nikakva novina.
„Taj put je funkcionisao još tridesetih godina prošlog veka ali danas dobija potpuno novi strateški značaj zato što znatno skraćuje morske rute. Kažu da putovanje može da se skrati za tri do četiri nedelje. Kina traži alternativne puteve, alternativne izvore i alternativne partnere. Otuda je, između ostalog, došla i priča da Vašington želi da preuzme Grenland koji je u geopolitičkom smislu trebalo da bude teritorija koja bi omogućila kontrolu nad severnim putevima i ponovo na neki način usporila kineski pristup tim pravcima,“ kaže naš sagovornik.
Promena odnosa saveznika prema SAD
Ne treba zanemariti ni činjenicu, ocenjuje Paić, da su mnogi tradicionalni američki saveznici počeli da shvataju da imaju posla sa zemljom koja svoje poteze vodi pre svega sopstvenim interesima. Shvatili su da nisu nužno partneri u nekoj ravnopravnoj globalnoj igri, već da mogu da postanu pion. Tako da im se sve ono što su pokušali da urade kako bi na neki način onemogućili ili usporili Kinu zapravo vratilo kao bumerang.
„Pogledajte samo problem koji Sjedinjene Države danas imaju sa Kanadom. Ta zemlja bila je dugo jedan od najbližih američkih saveznika, ali se i tamo sve više postavlja pitanje koliko može da traje odnos u kome jedna država pokušava da određuje pravila drugoj. Amerika se malo zatrčala i smatram da će se to najbolje pokazati na izborima za Kongres tokom novembra,“ rekao je on.