Misteriozni čuvar pravoslavlja na brdu iznad Despotovog grada /foto/
Misteriozni čuvar pravoslavlja na brdu iznad Despotovog grada /foto/
Sputnik Srbija
Nedaleko od Despotovog grada, na brdu nazvanom po vođi Prvog srpskog ustanka, ugnezdila se Crkva Uspenja Presvete Bogorodice - pravoslavna svetinja o kojoj se... 30.08.2026, Sputnik Srbija
Nedaleko od Despotovog grada, na brdu nazvanom po vođi Prvog srpskog ustanka, ugnezdila se Crkva Uspenja Presvete Bogorodice - pravoslavna svetinja o kojoj se malo toga zna, a koja gotovo šest vekova svedoči o očuvanju pravoslavlja u teškim vremenima.
Crkva posvećena Uspenju Presvete Bogorodice u Smederevu- nemi svedok vekovne borbe srpskog naroda za očuvanje pravoslavlja u teškim i mračnim vremenima
Smrću despota Stefana i gubitkom prestonog Beograda 1427. godine, despot Đurađ Branković je u Smederevu podigao novu prestonicu koja je postala sedište državne i crkvene vlasti.
Nova prestonica postaje sedište Smedervske mitropolije, te je stoga unutar tvrđave, za potrebe dvora, sveštenstva i stanovnika utvrđenja, izgrađena crkva čiji su ostaci temelja i danas vidljivi.
Obzirom da se Despotov grad širio i van zidina, pretpostavlja se da je iz tog razloga, na uzvišenju (koje danas zovemo Karađorđevo brdo) nedaleko od gradskih bedema, izgrađena crkva posvećena Uspenju Presvete Bogorodice
Tačno vreme izgradnje crkve nije moguće utvrditi, ali se pretpostavlja da je nastala negde između 1430. i 1456. godine u periodu izgradnje Smederevske tvrđave ili u godinama nakon izgradnje
Da je svetinja izgrađena u tom periodu svedoči njena fasada. Naime, kao što su za izgradnju utvrđenog grada, kao građevinski materijal korišćeni ostaci antičkih gradova u blizini, tako je na fasadi crkve uočljiva ista domišljatost graditelja.
Dobro očuvani rimski spomenici, delovi sarkofaga, kapitela, žrvnjeva sa antičkih lokaliteta u okolini današnjeg Smedereva u velikom broju su ugrađeni u zidini despotovog grada, a nešto od tog materijala poslužilo je i tokom izgradnje svetinje
Jedan od upečatljivijih primera nalazimo na zapadnoj strani crkve, gde je u fasadu ugrađen deo antičke nadgobne stele sa motivom mitskog bića Meduze uokvirene u trougaonom frontonu sa dve ptice na bočnim stranama
Pretpostavlja se da je najveći deo epigrafskih fragmenata i skulptura korišćenih u gradnji prestonog grada despota Đurađa Brankovića potiče iz Viminacijuma ( Kostolca) i rimskog naselja Vinceja koje je bilo na mestu današnjeg Smedereva
Tehnika zidanja i raznolikost materijala korišćenog u gradnji svetinje razlikuje se po zonama, što ukazuje na pretpostavku da pripadaju različitim periodima gradnje. Kada se pažljivije pogleda stiče se utisak da je donji nivo građevine zadržao autentičan izgled iz vremena gradnje
Iznad drvenih ulaznih vrata urađena je kamena greda sa bogatom mrežastom ornamentikom. U luneti, gde se prikazuje patron nije naslikano Uspenje Bogorodice, već scena, koju zbog slabe očuvanosti, nije moguće pouzdano odrediti.
Nedostatak pisanih izvora o nastanku i nameni svetinje, navodi istraživače njene prošlosti na različite pretpostavke koje jedna drugu potiru, ali je sasvim izvesno da se svetinja prvi put pominje u turskim defterima u drugoj polovini 16. veka
Detaljniji opis manastira dao je skoro dva veka kasnije egzarh Josif Stojanov, koji je popisao bogoslužbene sasude, imovinu i bratstvo koje su činili dva monaha: Visarion i devedesetogodišnji Stefan, koji je 1690 godine došao u smederevski hram sa područja Kosova i Metohije
Padom Srpske despotovine 1459. godine, sakralni objekti unutar Smederevske tvrđave su pretvoreni u džamije, pa se pretpostavlja da je istu sudbinu doživela i crkva izvan utvrđenog grada. Hroničari toga vremena beleže da su mnoge crkve bile popaljene i opljačkane od strane Turaka
Međutim, očuvanost donjeg nivoa objekta govori da crkva nije bila razorena. Ipak, veruje se da je dugo vremena bila zapuštena i da je obnovljena tek u vreme patrijarha Makrija Sokolovića nakon obnove Pećke patrijaršije 1557. godine
Pravoslavna svetinja je podignuta u centralnom delu Starog smederevskog groblja na mestu mnogo starije nekropole. Arheološkim istraživanjema 1982. godine pronađeno je 13 gobova. U jednom od njih, pronađeni su grobni prilozi koji upućuju da je u njemu sahranjen kakav crkveni velikodostojnik
Iz tog razloga pretpostavlja se da je u pitanju mitropolit smederevski Atanasije (Frašak) koji je bio na čelu Smederevske mitropolije od 1439. do svoje smrti 1456. godine. Obzirom da je mesto njegovog ukopa nepoznato, mnogi smatraju da je crkva Uspenja Presvete Bogorodice njegova spomen kapela
U vreme Prvog srpskog ustanka, hram je bio jedino mesto bogosluženja ustanicima i narodu. Vožd Karađorđe je 1808. godine hramu poklonio jedno zvono, ali su ga više od 100 godina kasnije, Austrougari odneli i pretopili
Uz samu crkvu nalazi se grob Dimitrija Davidovića, novinara, diplomate i tvorca Sretenjskog ustava. Davidović je umro 1838. godine u siromaštvu i prvo je bio sahranjen na neobeleženom mestu van tadašnjeg groblja, da bi kasnije njegovi posmrtni ostaci bili preneti na Staro groblje u Smederevu gde mu je podignuta dostojna grobnica.
Pored crkve, nalazi se i Spomen kosturnica žrtvama velike eksplozije u Smederevu (5. jun 1941.) u kojoj je stradalo od 2.000 do 4.000 hiljade ljudi. Za potrebe izgradnje spomen kosturnice uklonjena je drvena priprata crkve Uspenja Presvete Bogorodice
Po završetku Drugog svetskog rata, 27 avgusta 1947. godine Crkva Uspenja Presvete Bogorodice je stavljena pod zaštitu zakona kao "opštenarodno dobro". Dve decenije kasnije, tačnije 29 marta 1979. Skupština Republike Srbije smederevska svetinja je proglašena kulturnim dobrom od izuzetnog i velikog značaja
Uprkos svojim relativno skromnim dimenzijama, hram posvećen Presvetoj Bogorodici svojim skladnim proporcijama i uravnoteženim arhitektonskim komponovanjem, predstavlja mali, ali izuzetno vredan, arhitektonski biser u kruni srednjevekovne arhitekture Moravske Srbije.
Pristup ćaskanju je blokiran zbog narušavanja pravila.
Ponovo možete da učestvujete za:∞.
Ako se ne slažete sa blokiranjem, koristite formular za povratne informacije
Razgovor je završen. U diskusiji možete učestvovati 24 sata od objavljivanja članka.