https://lat.sputnikportal.rs/20260830/kijev-dize-uzbunu-zbog-ruskog-starlinka---trazi-medjunarodnu-blokadu-rasveta-1202844081.html
Kijev diže uzbunu zbog ruskog „Starlinka“ - traži međunarodnu blokadu „Rasveta“
Kijev diže uzbunu zbog ruskog „Starlinka“ - traži međunarodnu blokadu „Rasveta“
Sputnik Srbija
Kijev se obratio Međunarodnoj uniji za telekomunikacije (ITU) sa zahtevom da teritorija Ukrajine bude isključena iz prijavljenih zona pokrivanja svih snopova... 30.08.2026, Sputnik Srbija
2026-08-30T10:30+0200
2026-08-30T10:30+0200
2026-08-30T10:30+0200
rusija
rusija
rusija – politika
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/07/01/1187400111_0:18:720:423_1920x0_80_0_0_4cac4f73b8036ed990952c70e41a397f.jpg
Odgovarajuća nota dostavljena je Birou za radiokomunikacije ITU posredstvom Stalne misije Ukrajine pri strukturama UN u Ženevi.Blumberg je satelite „Rasvet“ ranije nazvao alternativom Starlinku kompanije Spejs Iks Ilona Maska.Savetnik predsednika Ukrajine za tehnološka pitanja Sergej Beskrestnov izjavio je ranije u avgustu da će satelitski sistem „Rasvet“ predstavljati „problem“ za Oružane snage Ukrajine.Niskoorbitalne komunikacione satelite „Rasvet“ razvija i proizvodi ruska privatna vazduhoplovno-kosmička kompanija „Biro 1440“, koja je deo „IKS holdinga“. Cilj projekta je da obezbedi širokopojasni pristup internetu brzine do 1 Gbit/s po korisničkom terminalu, uz kašnjenje signala do 70 milisekundi.Ruski pandan Starlinku funkcioniše na orbiti visine oko 800 kilometara, dok se sateliti Spejs Iksa nalaze na visini od oko 550 kilometara i niže. Viša orbita omogućava opsluživanje većeg broja korisnika, zahteva manji broj satelita za globalno pokrivanje i produžava njihov radni vek zbog slabijeg uticaja atmosfere. Istovremeno, povećava se rizik od sudara i nagomilavanja svemirskog otpada.Ruski federalni projekat „Infrastruktura pristupa internetu“ predviđa postepeno razvijanje satelitskog sistema „Rasvet“: 156 satelita tokom 2026. godine, 292 tokom 2027, kada je planirano pokretanje komercijalne usluge, i 318 satelita 2028. godine.Do 2035. godine kompanija bi mogla da postavi u orbitu do 900 satelita. Poređenja radi, broj Starlink satelita u orbiti u avgustu je dostigao 11.000, prema navodima Ilona Maska.
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/07/01/1187400111_68:0:653:439_1920x0_80_0_0_b8a529d89b6a1874e9a3fa7c13388d70.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
rusija, rusija – politika
rusija, rusija – politika
Kijev diže uzbunu zbog ruskog „Starlinka“ - traži međunarodnu blokadu „Rasveta“
Kijev se obratio Međunarodnoj uniji za telekomunikacije (ITU) sa zahtevom da teritorija Ukrajine bude isključena iz prijavljenih zona pokrivanja svih snopova satelitskih mreža ruskog sistema „Rasvet“ u svim frekvencijskim opsezima, saopštio je ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrej Sibiga na društvenoj mreži Iks.
Odgovarajuća nota dostavljena je Birou za radiokomunikacije ITU posredstvom Stalne misije Ukrajine pri strukturama UN u Ženevi.
„Pozivamo sve partnere da podrže naš stav i preduzmu sve moguće korake kako bi blokirali funkcionisanje ‘Rasveta’“, napisao je Sibiga.
Blumberg je satelite „Rasvet“ ranije nazvao alternativom Starlinku kompanije Spejs Iks Ilona Maska.
Savetnik predsednika Ukrajine za tehnološka pitanja Sergej Beskrestnov izjavio je ranije u avgustu da će satelitski sistem „Rasvet“ predstavljati „problem“ za Oružane snage Ukrajine.
Niskoorbitalne komunikacione satelite „Rasvet“ razvija i proizvodi ruska privatna vazduhoplovno-kosmička kompanija „Biro 1440“, koja je deo „IKS holdinga“. Cilj projekta je da obezbedi širokopojasni pristup internetu brzine do 1 Gbit/s po korisničkom terminalu, uz kašnjenje signala do 70 milisekundi.
Ruski pandan Starlinku funkcioniše na orbiti visine oko 800 kilometara, dok se sateliti Spejs Iksa nalaze na visini od oko 550 kilometara i niže. Viša orbita omogućava opsluživanje većeg broja korisnika, zahteva manji broj satelita za globalno pokrivanje i produžava njihov radni vek zbog slabijeg uticaja atmosfere. Istovremeno, povećava se rizik od sudara i nagomilavanja svemirskog otpada.
Ruski federalni projekat „Infrastruktura pristupa internetu“ predviđa postepeno razvijanje satelitskog sistema „Rasvet“: 156 satelita tokom 2026. godine, 292 tokom 2027, kada je planirano pokretanje komercijalne usluge, i 318 satelita 2028. godine.
Do 2035. godine kompanija bi mogla da postavi u orbitu do 900 satelita. Poređenja radi, broj Starlink satelita u orbiti u avgustu je dostigao 11.000, prema navodima Ilona Maska.