https://lat.sputnikportal.rs/20260829/alkohol-za-proizvodnju-buducnosti-ruski-naucnici-osmislili-nov-nacin-dobijanja-nanocevi-1202711974.html
Alkohol za proizvodnju budućnosti: Ruski naučnici osmislili nov način dobijanja nanocevi
Alkohol za proizvodnju budućnosti: Ruski naučnici osmislili nov način dobijanja nanocevi
Sputnik Srbija
Novi način dobijanja ugljeničnih nanocevi pomoću alkohola osmislili su naučnici Čerepoveckog državnog univerziteta (ČDU) u okviru istraživačkog tima. Prema... 29.08.2026, Sputnik Srbija
2026-08-29T21:00+0200
2026-08-29T21:00+0200
2026-08-29T21:00+0200
nauka i tehnologija
nauka i tehnologija
alkohol
rusija
istraživanje
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/02/03/1195457307_0:161:3071:1888_1920x0_80_0_0_ef358c3c7440c0f2b69e53ffe6a57f7c.jpg
Ugljenične nanocevi su materijali sa jedinstvenom kombinacijom svojstava: mehaničkom plastičnošću, visokom toplotnom provodljivošću i biokompatibilnošću. Upravo zbog toga su veoma tražene u elektronici, medicini i proizvodnji kompozitnih materijala. Međutim, kako navode autori istraživanja, njihovu široku primenu otežava nedostatak jednostavnih i jeftinih metoda sinteze. Postojeće tehnologije zahtevaju složene i skupe katalizatore, sastoje se od više faza i ne omogućavaju kontinuiranu proizvodnju.Naučnici ČDU su, zajedno sa kolegama, predložili alternativu postojećim metodama dobijanja nanocevi. Umesto složenih i skupih katalizatora, koristili su parovodni plazma gorionik. U njemu je električni luk zagrevao vodeni i alkoholni rastvor do jonizacije. Pare alkohola su ušle u lučno pražnjenje, gde su se na visokim temperaturama razlagale na atome ugljenika, koji su se zatim kondenzovali u nanostrukture. U eksperimentima su korišćene tri vrste sirovina: etanol, propanol i benzol.Prema njegovim rečima, istraživanje je pokazalo da sastav rastvora direktno utiče na vrstu i veličinu nastalih nanočestica. U zavisnosti od korišćene sirovine, etanola, propanola ili benzena, menjali su se prečnik i struktura nanocevi, kao i količina slojeva grafenskih ljuspica.Glavna prednost nove metode je u tome što nije potrebna prethodna priprema katalizatora niti višefazno prečišćavanje dobijenog materijala. Katalizator se formira direktno tokom procesa sinteze, čime se tehnologija pojednostavljuje i smanjuju troškovi proizvodnje. Pored toga, ovaj postupak omogućava kontinuiranu proizvodnju, dok je kod klasičnih metoda neophodno zaustavljati proces radi zamene elektroda ili prikupljanja dobijenih proizvoda, naveli su autori istraživanja.Ova tehnologija bi u budućnosti mogla da se primenjuje u proizvodnji kompozitnih materijala, nosača za katalizatore, elektroda za superkondenzatore, kao i za ciljanu primenu lekova.U budućnosti, naučnici planiraju da prouče uticaj kiseonika i vodonika u vodenim i alkoholnim rastvorima na formiranje nanocevi, kao i da utvrde koliko se nanomaterijala može dobiti iz različitih vrsta sirovina.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/02/03/1195457307_171:0:2900:2047_1920x0_80_0_0_4eddfb0402f07e40bed4d86703196bda.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
nauka i tehnologija, alkohol, rusija, istraživanje
nauka i tehnologija, alkohol, rusija, istraživanje
Alkohol za proizvodnju budućnosti: Ruski naučnici osmislili nov način dobijanja nanocevi
Novi način dobijanja ugljeničnih nanocevi pomoću alkohola osmislili su naučnici Čerepoveckog državnog univerziteta (ČDU) u okviru istraživačkog tima. Prema rečima autora, tehnologija otvara mogućnosti za jeftinu i kontinuiranu proizvodnju nanomaterijala za primenu u elektronici i medicini.
Ugljenične nanocevi su materijali sa jedinstvenom kombinacijom svojstava: mehaničkom plastičnošću, visokom toplotnom provodljivošću i biokompatibilnošću.
Upravo zbog toga su veoma tražene u elektronici, medicini i proizvodnji kompozitnih materijala. Međutim, kako navode autori istraživanja, njihovu široku primenu otežava nedostatak jednostavnih i jeftinih metoda sinteze. Postojeće tehnologije zahtevaju složene i skupe katalizatore, sastoje se od više faza i ne omogućavaju kontinuiranu proizvodnju.
Naučnici ČDU su, zajedno sa kolegama, predložili alternativu postojećim metodama dobijanja nanocevi. Umesto složenih i skupih katalizatora, koristili su parovodni plazma gorionik. U njemu je električni luk zagrevao vodeni i alkoholni rastvor do jonizacije. Pare alkohola su ušle u lučno pražnjenje, gde su se na visokim temperaturama razlagale na atome ugljenika, koji su se zatim kondenzovali u nanostrukture. U eksperimentima su korišćene tri vrste sirovina: etanol, propanol i benzol.
„Naučna novina ogleda se u upotrebi plazme koja se sastoji od pare alkohola. Pare alkohola dospevaju u lučni procep usled intenzivnog isparavanja pri zagrevanju u ekspanzionom rezervoaru i zahvaljujući prirodnom pritisku“, rekao je direktor Napredne inženjerske škole ČDU Georgij Kurdjumov.
Prema njegovim rečima, istraživanje je pokazalo da sastav rastvora direktno utiče na vrstu i veličinu nastalih nanočestica. U zavisnosti od korišćene sirovine, etanola, propanola ili benzena, menjali su se prečnik i struktura nanocevi, kao i količina slojeva grafenskih ljuspica.
Glavna prednost nove metode je u tome što nije potrebna prethodna priprema katalizatora niti višefazno prečišćavanje dobijenog materijala. Katalizator se formira direktno tokom procesa sinteze, čime se tehnologija pojednostavljuje i smanjuju troškovi proizvodnje. Pored toga, ovaj postupak omogućava kontinuiranu proizvodnju, dok je kod klasičnih metoda neophodno zaustavljati proces radi zamene elektroda ili prikupljanja dobijenih proizvoda, naveli su autori istraživanja.
Ova tehnologija bi u budućnosti mogla da se primenjuje u proizvodnji kompozitnih materijala, nosača za katalizatore, elektroda za superkondenzatore, kao i za ciljanu primenu lekova.
U budućnosti, naučnici planiraju da prouče uticaj kiseonika i vodonika u vodenim i alkoholnim rastvorima na formiranje nanocevi, kao i da utvrde koliko se nanomaterijala može dobiti iz različitih vrsta sirovina.