00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Alarmantno upozorenje: Evropske planine se ljušte isto kao i u Nepalu

CC0 / Slika generisana veštačkom inteligencijom / Alpinista - ilustracija.
Alpinista - ilustracija. - Sputnik Srbija, 1920, 29.08.2026
Pratite nas
Planine se „odronjavaju i ljušte“ i u Austriji, gde se događa ista stvar kao u Nepalu, rekla je naučnica Andrea Fišer, komentarišući katastrofalne poplave u toj zemlji, prenose danas mediji.
„U suštini, ista stvar se dešava i u Austriji jer su fizički zakoni svuda isti“, kazala je Fišer, glaciološkinja iz Inzbruka, preneo je list Standard.
Ona je istovremeno upozorila da tamo gde postoji opasnost, nauka mora brzo da uči.
„Situacija je veoma nestabilna i opasna“, kazala je Fišer, opisujući stanje nakon smrtonosne bujične poplave u Nepalu.
Ona je, gostujući u jednoj informativnoj emisiji, upozorila da osnovni problem, a to je topljenje glečera i večitog leda u stenama, koji drže planine na okupu, usled globalnog zagrevanja trenutno pogađa i Austriju.

Topljenje leda narušava stabilnost planina

Prema njenim rečima, ključno je da se brzo identifikuju mesta gde bi opasnosti mogle da nastanu.
Fišerova je slikovito opisala ono što se dogodilo u Nepalu.
„Led koji je do sada stabilizovao veoma strme planine se topi. Gubi se, da tako kažem, vezivni materijal. Ovde planine najpre moraju ponovo da uspostave stabilnost. One će se odronjavati, a nestabilne mase će morati da se odvoje i survaju u doline“, upozorila je.
Ona je ukazala da je to proces kojem trenutno svedočimo.
„U kombinaciji sa veoma brzim rečnim tokovima, kada dođe do začepljenja u tim uskim dolinama, uz ogromnu energiju odrona i visinske razlike, javljaju se ogromne brzine i razarajuća snaga jer se pokreće znatna količina materijala“, objasnila je Fišer.

Nemoguće predvideti mesto opasnosti

Kako je navela, ista stvar se dešava i u Austriji, ali sreća je što su u ovoj zemlji visine sa kojih se obrušavaju stene manje, što su doline šire i što je znatno bolje opremljena sistemima za rano upozoravanje i infrastrukturom.
„Postoji i jedna poteškoća, jer nauka mora brzo da otkrije gde može da dođe do opasnosti. Klimatske promene nam takođe predstavljaju izazov jer takvi procesi ranije nisu zabeleženi. Za njih ne postoje merni podaci“, ukazala je Fišer.
Ona je dodala da će ove godine verovatno biti izgubljeno pet do 10 procenata ukupne površine glečera u Austriji, što znači da će 50 do 100 kvadratnih kilometara ostati bez leda.
„Temperatura okoline će se takođe promeniti. U trenutku kada led pukne, jednostavno nije moguće odmah znati gde će biti opasno, a gde neće“, upozorila je naučnica, dodajući da su potrebni meseci ili čak godine da se ovo prepozna.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala