https://lat.sputnikportal.rs/20260827/ko-je-bio-ratko-mladic-1142701224.html
Ko je bio general Ratko Mladić?
Ko je bio general Ratko Mladić?
Sputnik Srbija
General Ratko Mladić umro je u Hagu. Mladić je još jedan Srbin osumnjičen, optužen i presuđen u haškom tribunalu 1995. godine na doživotni zatvor po 10 od 11... 27.08.2026, Sputnik Srbija
2026-08-27T15:53+0200
2026-08-27T15:53+0200
2026-08-27T17:05+0200
srbija
srbija – hronika
srbija
hronika
ratko mladić
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/04/16/1198437209_0:335:2048:1487_1920x0_80_0_0_05c908d7eedc6cbe31180e328ff97184.jpg
General je kaznu služio u pritvorskoj jedinici u Ševeningenu, a njegov život je dužem vremenskom periodu bio ugrožen bolešću. Ko je bio Ratko MladićRatko Mladić rođen je u selu Božanovići, kod Kalinovika 12. marta 1942. Ratkov otac, Neđo Mladić bio je komandant partizanskog odreda i poginuo je u borbi sa ustašama 1945. godine. Majka Stana sama je podizala kćerku Milicu i sinove Ratka i Milivoja.Pred samo Ratkovo rođenje, majka i otac su mu oboleli od tifusa, a i sam Ratko bio je teško bolestan. Preživeo je zahvaljujući italijanskim vojnicima.Nakon završene osnovne škole, Mladić se seli u Beograd gde završava Vojnoindustrijsku školu u Zemunu. U Jugoslovensku narodnu armiju stupa putem konkursa na Vojnu akademiju 20. oktobra 1961. godine. Savezu komunista Jugoslavije pridružio se 12. februara 1964. godine. U aktivnu vojnu službu stupa 27. septembra 1965, kada je potpisao vojnu zakletvu.Mladić je raspoređen u 3. armijsku oblast, u garnizon u Skoplju, gde je sa činom potporučnika komandovao vodom 89. pešadijskog puka. Čin potpukovnika dobija 25. decembra 1980. u Odeljenju za operativnu nastavu u komandi garnizona Skoplje. Zatim je postavljen na položaj komandanta 39. pešadijske brigade u Štipu.Mladić se 1991. nalazio na dužnosti pomoćnika komandanta 52. (prištinskog) korpusa na Kosovu i Metohiji. Ubrzo nakon njegovog imenovanja, došlo je do ozbiljnog pogoršanja situacije u Hrvatskoj i borbenih dejstava, koja su se vodila između hrvatskih paravojnih snaga i dela JNA, pa je krajem juna premješten u Knin kao komandant 9. korpusa JNA.Aprila 1992, ratni komandant bosanskih Srba Ratko Mladić, vanredno je unapređen u čin general-potpukovnika, a već narednog dana postavljen je za načelnika štaba i ujedno zamenika komandanta u komandi Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu. Na tu dužnost stupio je 10. maja 1992. godine.General Mladić je, 12. maja 1992. godine, odlukom Narodne skupštine Srpske Republike u Banjaluci, a na predlog dr Radovana Karadžića, postavljen za komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Redovno je unapređen u čin general-pukovnika 24. juna 1994. Novembra 1996. godine, ukazom tadašnje predsednice Republike Srpske Biljane Plavšić, general Ratko Mladić smenjen je sa mesta komandanta Glavnog štaba VRS i nije imenovan za načelnika Generalštaba, pod pritiskom međunarodne zajednice i Haškog tribunala.Mladić je 1995. godine pred Haškim tribunalom optužen za ratne zločine, koji uključuju genocid, saučesništvo u genocidu, zločin protiv čovečnosti i kršenje običaja ratovanja. Njegovo hapšenje i izručenje bilo je jedan od uslova otpočinjanja pregovora za pristupanje Srbije Evropskoj uniji. Vlada Srbije ponudila je za informacije koje mogu doprineti njegovom hapšenju nagradu od milion do 10 miliona evra.Od kraja 1996. general Ratko Mladić bio je u bekstvu. Za 15 godina bilo je više pokušaja hapšenja, ali svi su završeni bezuspešno. Viđan je navodno na Romaniji, u Han Pijesku, Valjevu, Beogradu… Kao moguća skrovišta pominjale su se razne kasarne i vojni objekti.U međuvremenu, mnoge lokacije su identifikovane kao potencijalna skrovišta, a zvanično trag generala Mladića se gubi krajem 2005. Gotovo svi svetski i domaći mediji su 21. februara 2006. objavili vest da je Ratko Mladić lociran i uhapšen, pa čak i prebačen u Hag. Tokom te godine, organizovanom policijskom racijom razbijena je dugogodišnja Mladićeva mreža jataka, a jedan broj ljudi završio u zatvoru. Njima je septembra 2006. pred Drugim opštinskim sudom u Beogradu počelo suđenje za krivično delo pomoći učiniocu posle izvršenog krivičnog dela.Mladić je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011, a Haškom tribunalu je izručen 31. maja iste godine. Suđenje je počelo 16. maja 2012. godine. Prvostepenom presudom od 22. novembra 2017. osuđen je na doživotni zatvor. Kaznu doživotnog zatvora mu je potvrdilo sudsko veća Mehanizma 8. juna 2021. godine.Mladić je u Hagu imao nekoliko blažih moždanih udara, koje tamošnje birokrate zvanično negiraju, ali rađeni snimci glave, koje su gledali neurohirurzi u Beogradu, pokazuju promene na mozgu, kojih ranije nije bilo. Preživeo je i infarkt, a tamošnji lekari nisu baš ažurno reagovali na njegove kasnije prijave čestih bolova u grudima, niti na šum na srcu, koji su srpski specijalisti otkrili. Operisan mu je tumor na debelom crevu, a godinu dana je lečen od anemije, prilično jalovo. Takođe, mesecima nisu uspevali da mu obore povišen šećer, terapije koje su mu davali nisu uopšte delovale. Imao je problema i sa bubrezima.Više zahteva da bude pušten u Srbiju na lečenje nije prihvaćeno, iako je naša zemlja dala sve garancije.
https://lat.sputnikportal.rs/20260827/preminuo-ratko-mladic-1142696635.html
srbija
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/04/16/1198437209_0:143:2048:1679_1920x0_80_0_0_20e8bd82d895ce15fb52d62e763e3cf0.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
srbija – hronika, srbija, hronika, ratko mladić
srbija – hronika, srbija, hronika, ratko mladić
Ko je bio general Ratko Mladić?
15:53 27.08.2026 (Osveženo: 17:05 27.08.2026) General Ratko Mladić umro je u Hagu. Mladić je još jedan Srbin osumnjičen, optužen i presuđen u haškom tribunalu 1995. godine na doživotni zatvor po 10 od 11 tačaka optužnice, uključujući navodni genocid u Srebrenici.
General je kaznu služio u pritvorskoj jedinici u Ševeningenu, a njegov život je dužem vremenskom periodu bio ugrožen bolešću.
Ratko Mladić rođen je u selu Božanovići, kod Kalinovika 12. marta 1942. Ratkov otac, Neđo Mladić bio je komandant partizanskog odreda i poginuo je u borbi sa ustašama 1945. godine. Majka Stana sama je podizala kćerku Milicu i sinove Ratka i Milivoja.
Pred samo Ratkovo rođenje, majka i otac su mu oboleli od tifusa, a i sam Ratko bio je teško bolestan. Preživeo je zahvaljujući italijanskim vojnicima.
Nakon završene osnovne škole, Mladić se seli u Beograd gde završava Vojnoindustrijsku školu u Zemunu. U Jugoslovensku narodnu armiju stupa putem konkursa na Vojnu akademiju 20. oktobra 1961. godine. Savezu komunista Jugoslavije pridružio se 12. februara 1964. godine. U aktivnu vojnu službu stupa 27. septembra 1965, kada je potpisao vojnu zakletvu.
Mladić je raspoređen u 3. armijsku oblast, u garnizon u Skoplju, gde je sa činom potporučnika komandovao vodom 89. pešadijskog puka. Čin potpukovnika dobija 25. decembra 1980. u Odeljenju za operativnu nastavu u komandi garnizona Skoplje. Zatim je postavljen na položaj komandanta 39. pešadijske brigade u Štipu.
Mladić se 1991. nalazio na dužnosti pomoćnika komandanta 52. (prištinskog) korpusa na Kosovu i Metohiji. Ubrzo nakon njegovog imenovanja, došlo je do ozbiljnog pogoršanja situacije u Hrvatskoj i borbenih dejstava, koja su se vodila između hrvatskih paravojnih snaga i dela JNA, pa je krajem juna premješten u Knin kao komandant 9. korpusa JNA.
Aprila 1992, ratni komandant bosanskih Srba Ratko Mladić, vanredno je unapređen u čin general-potpukovnika, a već narednog dana postavljen je za načelnika štaba i ujedno zamenika komandanta u komandi Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu. Na tu dužnost stupio je 10. maja 1992. godine.
General Mladić je, 12. maja 1992. godine, odlukom Narodne skupštine Srpske Republike u Banjaluci, a na predlog dr Radovana Karadžića, postavljen za komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Redovno je unapređen u čin general-pukovnika 24. juna 1994. Novembra 1996. godine, ukazom tadašnje predsednice Republike Srpske Biljane Plavšić, general Ratko Mladić smenjen je sa mesta komandanta Glavnog štaba VRS i nije imenovan za načelnika Generalštaba, pod pritiskom međunarodne zajednice i Haškog tribunala.
Mladić je 1995. godine pred Haškim tribunalom optužen za ratne zločine, koji uključuju genocid, saučesništvo u genocidu, zločin protiv čovečnosti i kršenje običaja ratovanja. Njegovo hapšenje i izručenje bilo je jedan od uslova otpočinjanja pregovora za pristupanje Srbije Evropskoj uniji. Vlada Srbije ponudila je za informacije koje mogu doprineti njegovom hapšenju nagradu od milion do 10 miliona evra.
Od kraja 1996. general Ratko Mladić bio je u bekstvu. Za 15 godina bilo je više pokušaja hapšenja, ali svi su završeni bezuspešno. Viđan je navodno na Romaniji, u Han Pijesku, Valjevu, Beogradu… Kao moguća skrovišta pominjale su se razne kasarne i vojni objekti.
U međuvremenu, mnoge lokacije su identifikovane kao potencijalna skrovišta, a zvanično trag generala Mladića se gubi krajem 2005. Gotovo svi svetski i domaći mediji su 21. februara 2006. objavili vest da je Ratko Mladić lociran i uhapšen, pa čak i prebačen u Hag. Tokom te godine, organizovanom policijskom racijom razbijena je dugogodišnja Mladićeva mreža jataka, a jedan broj ljudi završio u zatvoru. Njima je septembra 2006. pred Drugim opštinskim sudom u Beogradu počelo suđenje za krivično delo pomoći učiniocu posle izvršenog krivičnog dela.
Mladić je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011, a Haškom tribunalu je izručen 31. maja iste godine. Suđenje je počelo 16. maja 2012. godine. Prvostepenom presudom od 22. novembra 2017. osuđen je na doživotni zatvor. Kaznu doživotnog zatvora mu je potvrdilo sudsko veća Mehanizma 8. juna 2021. godine.
Mladić je u Hagu imao nekoliko blažih moždanih udara, koje tamošnje birokrate zvanično negiraju, ali rađeni snimci glave, koje su gledali neurohirurzi u Beogradu, pokazuju promene na mozgu, kojih ranije nije bilo. Preživeo je i infarkt, a tamošnji lekari nisu baš ažurno reagovali na njegove kasnije prijave čestih bolova u grudima, niti na šum na srcu, koji su srpski specijalisti otkrili.
Operisan mu je tumor na debelom crevu, a godinu dana je lečen od anemije, prilično jalovo. Takođe, mesecima nisu uspevali da mu obore povišen šećer, terapije koje su mu davali nisu uopšte delovale. Imao je problema i sa bubrezima.
Više zahteva da bude pušten u Srbiju na lečenje nije prihvaćeno, iako je naša zemlja dala sve garancije.