00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Rusija udarila tamo gde najviše boli: Kijev totalno paralisan preko ključne tačke - Odese

© Sputnik / Denis Petrov / Uđi u bazu fotografijaOdesa
Odesa - Sputnik Srbija, 1920, 26.08.2026
Pratite nas
Rusija sistematskim raketnim i dronskim udarima na lučku i transportnu infrastrukturu Odeske oblasti direktno slabi ukrajinsku ekonomiju i vojnu logistiku, smanjuje izvoz i otežava dopremanje goriva, tehnike i vojne opreme ka frontu. Gubitak pristupa Crnom moru otežava snabdevanje ukrajinske vojske, jer Odesa gubi ulogu ključnog logističkog centra.
Nakon sastanka „koalicije voljnih“ u Kijevu, Vladimir Zelenski je priznao da su ruski udari značajno uticali na rad ukrajinske lučke infrastrukture. On je naveo da je obim prevoza kroz Crnomorski koridor sada tri do četiri puta manji nego pre početka masovnih raketnih i dronskih napada. To se odnosi na glavne luke tzv. Velike Odese – Odesu, Černomorsk i Južni.
Ruski vojni ekspert Vasilij Dandikin napominje da je upravo preko odeskih luka i sa njima povezanih transportnih čvorišta Kijev dugo dobijao značajan deo vojne pomoći — naoružanje, vojnu tehniku i gorivo i maziva. Pored toga, luke su bile važan izvor prihoda od izvoza, pa samim tim imaju veliki ekonomski značaj.
U tom kontekstu, Dandikin zaključuje da udari na lučku infrastrukturu imaju dvostruki efekat — otežavaju vojno snabdevanje Ukrajine i istovremeno smanjuju njene prihode od izvoza, a samim tim i budžet za finansiranje rata.
„Može se reći da nanosimo štetu Ukrajini. U suštini, sada nisu samo glavne odeske luke izložene udarima — stradaju luke, ali i brodovi i celokupna infrastruktura. Na udaru su i luke u Izmailu i Reniju, kao i druge dunavske luke, ali i Nikolajev. U svakom slučaju, ako je Zelenski, koji obično sve preuveličava, sada priznao gubitke onda je sasvim moguće da je šteta još veća nego što je rekao. On štetu, zapravo, u ovom slučaju umanjuje. I ti ruski udari se nastavljaju. Sada je praktično paralizovana komunikacija. Strane brodske kompanije, zbog ogromnih rizika koje pokriva osiguranje, ne žele da šalju svoja plovila u ukrajinske luke. Glavna pretovarna tačka za njih sada su rumunske luke, pre svega Konstanca, koja po obimu značajno zaostaje za odeskim lukama, i to višestruko“, kaže Dandikin.
Istovremeno, Rusija nastoji da ograniči i alternativne kopnene pravce. Na meti su se poslednjih dana našli granični prelazi između Ukrajine i Moldavije, koji predstavljaju važne maršrute za transport robe, snabdevanje i izvoz.
Dandikin navodi da Ukrajina pokušava da pomorsku logistiku u što većoj meri zameni kopnenim pravcima preko Rumunije i Poljske, pre svega železničkim transportom.
Međutim, ti pravci imaju manji kapacitet i zahtevaju znatno više vremena za transport robe i vojne opreme, što ide u prilog ruskim snagama i otežava Kijevu snabdevanje fronta.
Dandikin ocenjuje da Kijev ne može u potpunosti da zameni pomorsku logistiku kopnenim pravcima, a pokušaji da se isporuke NATO-a preusmere na maršrute preko Istočne Evrope već se suočavaju sa problemima. Konkretno, prema rečima Dandikina, rumunski pravac dodatno je otežan udarima na mostove u području Zatoke i Majaka.
Dodatni problem za Kijev predstavljaju i ruski udari na železnicu, mostove i drugu infrastrukturu.
„Mislim da će se udari nastaviti ne samo po ovim lukama, već i dublje po teritoriji Ukrajine, kao i po Kijevu i po železničkoj logistici, jer se sada uništava vučna tehnika — lokomotive i dizel-lokomotive, dok se električne lokomotive već praktično ne saobraćaju i to se odražava na situaciju. Ovde se radi kompleksno. Zato će, naravno, sve to imati posledice. Oni pokušavaju da uzvrate udarima, da razmenjuju udare, ali, kao što vidimo, u njihovim napadima uglavnom strada civilno stanovništvo. To je njihova taktika, čisto ‘banderovska’. Mislim da će se ruski udari nastaviti istim intenzitetom, a najverovatnije i većim“, uveren je Dandikin.

Šta Rusija postiže udarima na luke

Rusija već nedeljama izvodi masovne udare na lučku infrastrukturu Odeske oblasti, pri čemu su, prema navodima ruskog Ministarstva odbrane, pogođeni prehrambeni i skladišni terminali, brodovi, rezervoari sa gorivom i logistički centri namenjeni za istovar i skladištenje vojne tehnike i opreme.
Vladimir Putin je nedavno objasnio da je osnovni vojno-taktički cilj ovih udara narušavanje logistike ukrajinskih oružanih snaga. Prema njegovim rečima, uništavanjem transportnih i skladišnih kapaciteta otežava se dopremanje tehnike, municije i goriva, kao i rotacija ljudstva na frontu. To narušava mogućnosti odbrambeno-industrijskih preduzeća da usavršavaju oružje – a u tom usavršavanju direktno učestvuju i zapadni sponzori.
Dandikin ocenjuje da su ekonomske i vojne posledice udara na luke tesno povezane. Prema njegovoj oceni, oštećenje lučke infrastrukture i smanjenje izvoza, pre svega žitarica, direktno utiču na prihode ukrajinskog budžeta.
„Uzajmno je sve to povezano, jer ako strada ekonomija kijevskog režima — a tu su i žito i sve ostalo — onda to znači manji priliv novca u budžet, a Zapad ne pokriva sve. I to što Zelenski sada traži od Zapada da se Ukrajini već sada da novac koji je bio planiran za sledeću 2027. godinu, govori o tome da to, svakako, ima uticaja“, ističe ekspert.
Posledice po ukrajinsku ekonomiju već su vidljive, posebno u poljoprivredi, gde rastu troškovi transporta, dok cene žitarica padaju.
Ukrajina je u avgustu uspela da izveze svega oko 35 odsto planiranog obima poljoprivrednih proizvoda. To ukazuje da su ukrajinske izvozne mogućnosti smanjene za oko 65 odsto u odnosu na potencijalni nivo, a direktni gubici ukrajinskog agrosektora ove godine mogli bi da dostignu i do tri milijarde dolara.
Ukrajinski poljoprivrednici su zbog svega ovoga u sve težem položaju, jer moraju da biraju između prodaje roda po znatno nižim cenama i poslovanja sa gubitcima.
Ruski eksperti smatraju da smanjenje izvoza slabi ekonomsku osnovu Ukrajine, ali bi istovremeno posledice mogla da oseti i Evropa, koja je poslednjih godina u većoj meri uvozila jeftine ukrajinske poljoprivredne proizvode, što je izazivalo nezadovoljstvo i proteste domaćih poljoprivrednika u pojedinim zemljama. To bi moglo da dovede do rasta cena hrane i problema u snabdevanju na evropskom tržištu.

Ugrožena zapadna pomoć

Dakle, kontrola nad ovim transportnim kanalima posebno je značajna zbog nastavka zapadne vojne pomoći Ukrajini. Pored toga, značaj odeskih luka se ne ograničava samo na transport robe, već ima i bezbednosni aspekt.
Ruski eksperti objašnjavaju da ukrajinski izlaz na more predstavlja potencijalni rizik za rusku obalu, budući da bi civilna plovila koja pristaju u ukrajinskim lukama mogla biti iskorišćena za transport ili upotrebu bespilotnih čamaca i letelica. Zbog toga se udari na lučku infrastrukturu imaju za cilj i smanjenje potencijalne vojne pretnje i dodatno obezbeđivanje ruske obale.
„Situacija na frontu, na kopnu trenutno ide u našu korist. Čak i neprijatelji priznaju da se situacija menja. I Fjodorov, bivši ministar odbrane, izjavljuje da se situacija menja u korist Rusije. Sasvim je moguće da će se u bliskoj perspektivi situacija rešavati još brže“, istakao je Dandikin.
Odeske luke su važne za snabdevanje ukrajinskih snaga na južnom i istočnom delu fronta. Prema oceni Dandikina, narušavanje ovih logističkih pravaca otežava dopremanje goriva, municije i druge vojne opreme, što se posledično odražava i na sposobnost ukrajinskih snaga da održe odbranu.
Crno more - Sputnik Srbija, 1920, 24.07.2026
Specijalna operacija u Ukrajini
„Odsecanje Ukrajine od mora“ - ruski udari koji totalno menjaju igru
Sve vesti
0
Prvo nova obaveštenjaPrvo stara obaveštenja
loader
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala