https://lat.sputnikportal.rs/20260826/preti-li-covecanstvu-kolaps-svet-se-suocava-sa-istorijskim-padom-broja-stanovnika--1202711419.html
Preti li čovečanstvu kolaps: Svet se suočava sa istorijskim padom broja stanovnika
Preti li čovečanstvu kolaps: Svet se suočava sa istorijskim padom broja stanovnika
Sputnik Srbija
Natalitet u svetu je možda prvi put u istoriji čovečanstva pao ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju stanovništva, što znači da bi broj stanovnika... 26.08.2026, Sputnik Srbija
2026-08-26T09:38+0200
2026-08-26T09:38+0200
2026-08-26T09:42+0200
društvo
društvo
svet
natalitet
studija
nauka
demografija
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/02/17/1196123236_0:78:1497:920_1920x0_80_0_0_aa77fa95f6d952f1d459e7192d59739f.jpg
Rad pod nazivom „Nepoznata teritorija: Ekonomija sveta koji se smanjuje“, koji su početkom ovog meseca objavili profesor ekonomije Hesus Fernandes-Viljaverde sa Univerziteta Pensilvanija i istraživač sa Univerziteta Nortvestern Patrik Norik, upozorava da bi dugotrajno nizak natalitet mogao da smanji radnu snagu, ubrza starenje društva i optereti ekonomije i sisteme socijalne zaštite, prenosi RT.Istraživači procenjuju da je čovečanstvo verovatno već ispod nivoa proste reprodukcije — odnosno prosečnog broja dece po ženi koji je potreban da bi svaka generacija brojčano zamenila prethodnu. Globalni prag je oko 2,2 deteta po ženi, dok studija procenjuje da je trenutna stopa najviše 2,19, što ukazuje da je svet možda tek nedavno prešao ispod tog praga.Analiza obuhvata 236 zemalja i teritorija u periodu od 1950. do 2023. godine, pri čemu je natalitet opao u 219 njih. U proseku, zemlje su beležile pad od oko 0,062 rođena deteta po ženi godišnje, a autori navode da postoji malo dokaza da se ovaj trend usporava ili stabilizuje.Broj stanovnika sveta još uvek ne opada jer velike generacije rođene tokom prethodnih decenija i dalje dobijaju decu. Međutim, istraživači procenjuju da bi ovaj efekat mogao da održi rast stanovništva još samo oko tri decenije. Prema njihovoj proceni, broj stanovnika bi dostigao vrhunac od oko 9 milijardi 2056. godine, nakon čega bi počeo da opada.Autori ističu da se ovaj trend proširio daleko izvan bogatih zemalja. Procenjuje se da je stopa nataliteta 2025. godine iznosila svega 0,87 u Tajlandu, 1,01 u Kolumbiji, 1,35 u Iranu i 1,52 u Brazilu. Oni navode da ne postoji automatski mehanizam koji bi natalitet vratio na nivo proste reprodukcije, jer ne postoji jedinstveno objašnjenje za pad broja rođenih. Troškovi stanovanja i brige o deci, ekonomska nesigurnost, kontracepcija i promene društvenih normi mogu doprineti ovom trendu, ali nijedan od tih faktora sam po sebi ne objašnjava globalni pad nataliteta.Ekonomske posledice nadolazećeg pada broja stanovnika mogle bi biti dalekosežne, upozorava studija. Manje generacije znače manji broj radnika koji će izdržavati sve veći broj starijih ljudi, što će opteretiti penzione sisteme, zdravstvo i javne finansije, istovremeno usporavajući ekonomski rast. U SAD, autori procenjuju da bi godišnji rast produktivnosti od 2%, u kombinaciji sa smanjenjem radne snage od 0,5% godišnje, dugoročni rast BDP-a sveli na oko 1,5%.I demografske prognoze UN značajno su snižene tokom protekle decenije. Organizacija je 2015. godine predviđala da će broj stanovnika sveta 2100. godine premašiti 11,2 milijarde, bez dostizanja vrhunca pre kraja veka. U reviziji iz 2024. godine, međutim, predviđeno je da će broj stanovnika dostići vrhunac od oko 10,3 milijarde sredinom 2080-ih, a zatim blago opasti na oko 10,2 milijarde do 2100. godine.Prema procenama UN, broj stanovnika sveta premašio je osam milijardi 2022. godine, a trenutno iznosi približno 8,3 milijarde.Mask se oglasioAmerički tehnološki milijarder Ilon Mask, koji je više puta upozoravao na pad nataliteta, reagovao je na studiju nakon što je jedan korisnik mreže Iks njene zaključke opisao kao „egzistencijalnu krizu“.„Godinama upozoravam na ovo“, napisao je Mask.Mask, koji ima 13 dece, više puta je opisivao pad nataliteta kao jednu od najvećih pretnji civilizaciji. Godine 2022. napisao je da je „kolaps stanovništva usled niskog nataliteta mnogo veći rizik za civilizaciju od globalnog zagrevanja“.Prošle godine je upozorio da će „nizak natalitet okončati civilizaciju“ i pozvao da se ovo pitanje tretira kao nacionalna vanredna situacija, istovremeno sugerišući da bi Evropa mogla da „izumre“ ukoliko se natalitet ne oporavi.Prošlog vikenda, komentarišući rad o pokušajima starog Rima da poveća broj stanovnika, Mask je napisao:„Razlog zbog kojeg je Rim pao jeste to što su prestali da stvaraju Rimljane.“Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/02/17/1196123236_83:0:1414:998_1920x0_80_0_0_433f787510a1a644f71780139aecb440.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
društvo, svet, natalitet, studija, nauka, demografija
društvo, svet, natalitet, studija, nauka, demografija
Preti li čovečanstvu kolaps: Svet se suočava sa istorijskim padom broja stanovnika
09:38 26.08.2026 (Osveženo: 09:42 26.08.2026) Natalitet u svetu je možda prvi put u istoriji čovečanstva pao ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju stanovništva, što znači da bi broj stanovnika planete mogao početi da opada u roku od otprilike jedne generacije, upozorava nova studija.
Rad pod nazivom
„Nepoznata teritorija: Ekonomija sveta koji se smanjuje“, koji su početkom ovog meseca objavili profesor ekonomije Hesus Fernandes-Viljaverde sa Univerziteta Pensilvanija i istraživač sa Univerziteta Nortvestern Patrik Norik, upozorava da bi dugotrajno nizak natalitet mogao da smanji radnu snagu, ubrza starenje društva i optereti ekonomije i sisteme socijalne zaštite,
prenosi RT.
Istraživači procenjuju da je čovečanstvo verovatno već ispod nivoa proste reprodukcije — odnosno prosečnog broja dece po ženi koji je potreban da bi svaka generacija brojčano zamenila prethodnu. Globalni prag je oko 2,2 deteta po ženi, dok studija procenjuje da je trenutna stopa najviše 2,19, što ukazuje da je svet možda tek nedavno prešao ispod tog praga.
„Od 2026. godine, čovečanstvo se verovatno nalazi ispod nivoa proste reprodukcije: imamo manje rođenih nego što je potrebno da bi broj stanovnika dugoročno ostao nepromenjen… To se nikada ranije nije dogodilo u našoj istoriji kao vrste, čak ni tokom ratova ili pandemija“, naveli su autori.
Analiza obuhvata 236 zemalja i teritorija u periodu od 1950. do 2023. godine, pri čemu je natalitet opao u 219 njih. U proseku, zemlje su beležile pad od oko 0,062 rođena deteta po ženi godišnje, a autori navode da postoji malo dokaza da se ovaj trend usporava ili stabilizuje.
Broj stanovnika sveta još uvek ne opada jer velike generacije rođene tokom prethodnih decenija i dalje dobijaju decu. Međutim, istraživači procenjuju da bi ovaj efekat mogao da održi rast stanovništva još samo oko tri decenije. Prema njihovoj proceni, broj stanovnika bi dostigao vrhunac od oko 9 milijardi 2056. godine, nakon čega bi počeo da opada.
Autori ističu da se ovaj trend proširio daleko izvan bogatih zemalja. Procenjuje se da je stopa nataliteta 2025. godine iznosila svega 0,87 u Tajlandu, 1,01 u Kolumbiji, 1,35 u Iranu i 1,52 u Brazilu. Oni navode da ne postoji automatski mehanizam koji bi natalitet vratio na nivo proste reprodukcije, jer ne postoji jedinstveno objašnjenje za pad broja rođenih. Troškovi stanovanja i brige o deci, ekonomska nesigurnost, kontracepcija i promene društvenih normi mogu doprineti ovom trendu, ali nijedan od tih faktora sam po sebi ne objašnjava globalni pad nataliteta.
Ekonomske posledice nadolazećeg pada broja stanovnika mogle bi biti dalekosežne, upozorava studija. Manje generacije znače manji broj radnika koji će izdržavati sve veći broj starijih ljudi, što će opteretiti penzione sisteme, zdravstvo i javne finansije, istovremeno usporavajući ekonomski rast. U SAD, autori procenjuju da bi godišnji rast produktivnosti od 2%, u kombinaciji sa smanjenjem radne snage od 0,5% godišnje, dugoročni rast BDP-a sveli na oko 1,5%.
I demografske prognoze UN značajno su snižene tokom protekle decenije. Organizacija je 2015. godine predviđala da će broj stanovnika sveta 2100. godine premašiti 11,2 milijarde, bez dostizanja vrhunca pre kraja veka. U reviziji iz 2024. godine, međutim, predviđeno je da će broj stanovnika dostići vrhunac od oko 10,3 milijarde sredinom 2080-ih, a zatim blago opasti na oko 10,2 milijarde do 2100. godine.
Prema procenama UN, broj stanovnika sveta premašio je osam milijardi 2022. godine, a trenutno iznosi približno 8,3 milijarde.
Američki tehnološki milijarder Ilon Mask, koji je više puta upozoravao na pad nataliteta, reagovao je na studiju nakon što je jedan korisnik mreže Iks njene zaključke opisao kao „egzistencijalnu krizu“.
„Godinama upozoravam na ovo“, napisao je Mask.
Mask, koji ima 13 dece, više puta je opisivao pad nataliteta kao jednu od najvećih pretnji civilizaciji. Godine 2022. napisao je da je „kolaps stanovništva usled niskog nataliteta mnogo veći rizik za civilizaciju od globalnog zagrevanja“.
Prošle godine je upozorio da će „nizak natalitet okončati civilizaciju“ i pozvao da se ovo pitanje tretira kao nacionalna vanredna situacija, istovremeno sugerišući da bi Evropa mogla da „izumre“ ukoliko se natalitet ne oporavi.
Prošlog vikenda, komentarišući rad o pokušajima starog Rima da poveća broj stanovnika, Mask je napisao:
„Razlog zbog kojeg je Rim pao jeste to što su prestali da stvaraju Rimljane.“