00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SVET SA SPUTNJIKOM
17:00
60 min
VESTI (repriza)
Kako je ruska ekonomija postala četvrta u svetu?
03:30
30 min
VESTI (repriza)
Kako je ruska ekonomija postala četvrta u svetu?
04:00
30 min
VESTI (repriza)
Kako je ruska ekonomija postala četvrta u svetu?
04:30
30 min
ENERGIJA SPUTNJIKA
Poluprazna evropska skladišta gasa, a nafta skupa, s čim čekamo zimu i svet i mi
07:00
30 min
SPUTNJIK SPORT
„Ostavljeni“ Partizan i „procvetala“ Zvezda
16:00
30 min
DOK ANĐELI SPAVAJU
„Umro sam u petak“ – Nenad Gugl, profesor književnosti
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920, 26.08.2021
REGION
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz zemalja u regionu

Mitropolit Joanikije: Koliko god smo čuvali ćirilicu, ona je, junačna kao Srbi, više čuvala nas

© Sputnik / Lola ĐorđevićMitropolit Joanikije
Mitropolit Joanikije - Sputnik Srbija, 1920, 25.08.2026
Pratite nas
Ćirilično pismo obeležilo je duhovnost, kulturu i poslednjih više od 11 vekova istorije većine slovenskih naroda, kazao je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije povodom otvaranja desetog festivala "Ćirilicom", na trgu između crkava u starom gradu u Budvi.
"Ovim sveštenim pismom pisane su najlepše slovenske svete knjige, među njima i Miroslavljevo Jevanđelje koje je upisano u Uneskov registar Pamćenje sveta kao kulturno dobro od izuzetnog značaja za celo čovečanstvo. Ćirilica kod Srba nije samo pismo prebogate srpske književnosti u njenom blistavom kontinuitetu. Ona otkriva i dugu neprekidnu putanju pravne nauke kod Srba, od Zakona sudnog iz 9. veka, preko Zakonopravila Svetog Save i Dušanovog Zakonika, od Stege Svetog Petra Cetinjskog do Opšteg imovinskog zakonika Valtazara Bogišića. Prema tome ona nepogrešivo obeležava i istoriju srpske državnosti", kazao je Joanikije.
On je rekao da ćirilica nije samo pismo prebogate srpske književnosti, već otkriva i dugu neprekidnu putanju pravne nauke.
"Posebno smo ponosni što je srpski živopis, koji se jasno prepoznaje u vrhovima svetske sakralne umetnosti, obeležen ćirilicom, što su ćirilični i naši prelepi hramovi od kojih su najpoznatiji na Uneskovoj listi svetske kulturne baštine. Ćirilica je na zalasku Carstva Nemanjića ostala srpskom rodu kao jedina zastava slave i slobode, koju na Cetinju pod Orlovim Kršem hrabro podiže gospodar Đurđe Crnojević osnivanjem prve srpske ćirilične štamparije. Njena pismena zablistaše u gizdavoj Veneciji otkuda svojom duhovnom svetlošću obasjaše sve srpske zemlje trudom i iždivenijem znamenitog srpskog štampara Božidara Vukovića Podgoričanina. U vreme zloglasnog turskog ropstva, ovim pismom se hrabriše i tešiše sveštenoslužitelji i monasi, po srpskim manastirima, učeći ćirilici svoja duhovna čeda, da bi se naučila hraniti se i krepiti slovom istine i svakom rečju koja izlazi iz usta Božijih", kazao je mitropolit.
, a saopštila Mitropolija crnogorsko primorska.
Istakao je da je "ćirilica za nepunih 12. vekova svog postojanja imala svoj razvoj, svoja povremena stradanja i stagniranja, zabranjivana i gonjena, bombardovana i spaljivana, ali je doživljavala nove procvate, obnove i prosvetljenja žrtvena ko Mali Radojica, svagda junačna ko njeni Srbi pod vođstvom Svetog Petra Cetinjskog i Karađorđa."
Mitropolit Joanikije je ukazao da nam tragovi srpske ćirilice kroz našu istoriju otkrivaju kako smo vekovima sabirali znanja iz teologije i filozofije, istorije i zemljopisa, matematike, muzike i medicine, astronomije i fizike, dodajući da nije čudo što je srpski narod stekao svetsku slavu i na polju prirodnih nauka kroz Teslu, Pupina i Milankovića, saopštila je Mitropolija crnogorsko-primorska.
"Uza sve nauke i veštine, znanja i vrline, kojima nas je ćirilica vekovima učila, naučila nas je da nikada ne budemo isključivi prema drugim azbukama, naročito ne prema latinici. Otkriva se da negovati ćirilicu, kod Srba, između ostalog, znači, osposobljavati se za poštovanje i prihvatanje istinskih duhovnih i kulturnih vrednosti koje su iznedrili drugi narodi. Ovde se potvrđuje narodna mudrost: ko ne voli i ne čuva svoje neće umeti ni tuđe čuvati ni poštovati. Kroz vreme potvrdila nam se još jedna istina: koliko god smo čuvali srpsku ćirilicu još više je ona čuvala nas", kazao je mitropolit.
Festival u Budvi traje do 15. septembra.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala