https://lat.sputnikportal.rs/20260820/nova-prestonica-stari-problemi-zasto-africke-drzave-sele-glavne-gradove-1202507909.html
Nova prestonica, stari problemi: Zašto afričke države sele glavne gradove
Nova prestonica, stari problemi: Zašto afričke države sele glavne gradove
Sputnik Srbija
Vlasti Ugande razmatraju radikalan potez — preseljenje administrativne prestonice iz Kampale, grada koji se suočava sa saobraćajnim kolapsom, poplavama i... 20.08.2026, Sputnik Srbija
2026-08-20T09:25+0200
2026-08-20T09:25+0200
2026-08-20T09:25+0200
svet
svet
svet – ekonomija
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/08/14/1202508032_0:160:3072:1888_1920x0_80_0_0_0969e46b9dbd94060af40cc60a7d2955.jpg
Zamislite prestonicu u kojoj vam je potrebno i do četiri sata da stignete na posao, ulice se posle tropskih pljuskova pretvaraju u reke, a saobraćajni haos državu košta čak 1,6 milijardi dolara godišnje. Upravo zbog toga vlasti Ugande razmatraju radikalan potez — preseljenje administrativne prestonice iz Kampale u Nakasongolu, grad u centralnom delu zemlje. Ministarka urbanog razvoja Margaret Muhanga otišla je toliko daleko da je Kampalu nazvala „nepodobnom za život“.Ali problem Ugande mnogo je veći od saobraćajnih gužvi. Kampala je rasla daleko brže od puteva, kanalizacije i javnog prevoza. U njoj živi oko 1,88 miliona ljudi, dok tokom dana broj stanovnika dostiže čak 2,5 miliona. Nekontrolisana gradnja na močvarnom zemljištu uništila je prirodne odvode, pa obilne kiše redovno parališu grad.I Uganda nije usamljena. Iza problema Kampale krije se mnogo šira afrička priča — nasleđe kolonijalne urbanizacije. Brojni veliki gradovi nisu razvijani prvenstveno za potrebe stanovništva, već kao administrativni i transportni centri preko kojih su resursi odlazili ka svetskom tržištu. Posle sticanja nezavisnosti, ministarstva, banke, kompanije, škole i bolnice ostali su koncentrisani upravo u tim gradovima.Zato su neke afričke države već pokušale da počnu ispočetka. Tanzanija je prestonicu preselila iz Dar es Salama u Dodomu, Nigerija iz Lagosa u Abudžu, a Burundi iz Bužumbure u Gitegu. Ekvatorijalna Gvineja je tek 2026. prestonicu premestila iz Malaba u novi grad Sijudad de la Pas.Međutim, tu se pojavljuje novi problem: možete preseliti vladu, ali ne i ekonomiju jednim dekretom. Lagos je i dalje poslovno srce Nigerije, a Dar es Salam ostao je ekonomski magnet Tanzanije. Čak i novoplanirani gradovi mogu brzo da upadnu u istu zamku prenaseljenosti i siromašnih predgrađa.Zato je pitanje pred Ugandom mnogo veće od toga gde će sedeti ministri. Ako se presele institucije, a ostanu isti problemi — loš transport, nedostatak stanova i ogromne regionalne razlike — nova prestonica mogla bi da postane samo nova adresa starog problema.Jer grad nije prestonica zato što u njemu stoji zgrada vlade. Prestonica funkcioniše tek kada u njoj mogu normalno da žive ljudi.
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/08/14/1202508032_171:0:2902:2048_1920x0_80_0_0_9b2e0cd94c57e938ea8d3f5614bce521.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
svet, svet – ekonomija
Nova prestonica, stari problemi: Zašto afričke države sele glavne gradove
Vlasti Ugande razmatraju radikalan potez — preseljenje administrativne prestonice iz Kampale, grada koji se suočava sa saobraćajnim kolapsom, poplavama i nekontrolisanim rastom stanovništva. Ipak, priča o Kampali otkriva mnogo širi problem: može li Afrika izgradnjom novih prestonica da se oslobodi urbanističkog nasleđa kolonijalne ere?
Zamislite prestonicu u kojoj vam je potrebno i do četiri sata da stignete na posao, ulice se posle tropskih pljuskova pretvaraju u reke, a saobraćajni haos državu košta čak 1,6 milijardi dolara godišnje. Upravo zbog toga vlasti Ugande razmatraju radikalan potez — preseljenje administrativne prestonice iz Kampale u Nakasongolu, grad u centralnom delu zemlje. Ministarka urbanog razvoja Margaret Muhanga otišla je toliko daleko da je Kampalu nazvala „nepodobnom za život“.
Ali problem Ugande mnogo je veći od saobraćajnih gužvi. Kampala je rasla daleko brže od puteva, kanalizacije i javnog prevoza. U njoj živi oko 1,88 miliona ljudi, dok tokom dana broj stanovnika dostiže čak 2,5 miliona. Nekontrolisana gradnja na močvarnom zemljištu uništila je prirodne odvode, pa obilne kiše redovno parališu grad.
I Uganda nije usamljena. Iza problema Kampale krije se mnogo šira afrička priča — nasleđe kolonijalne urbanizacije. Brojni veliki gradovi nisu razvijani prvenstveno za potrebe stanovništva, već kao administrativni i transportni centri preko kojih su resursi odlazili ka svetskom tržištu. Posle sticanja nezavisnosti, ministarstva, banke, kompanije, škole i bolnice ostali su koncentrisani upravo u tim gradovima.
Zato su neke afričke države već pokušale da počnu ispočetka. Tanzanija je prestonicu preselila iz Dar es Salama u Dodomu, Nigerija iz Lagosa u Abudžu, a Burundi iz Bužumbure u Gitegu. Ekvatorijalna Gvineja je tek 2026. prestonicu premestila iz Malaba u novi grad Sijudad de la Pas.
Međutim, tu se pojavljuje novi problem: možete preseliti vladu, ali ne i ekonomiju jednim dekretom. Lagos je i dalje poslovno srce Nigerije, a Dar es Salam ostao je ekonomski magnet Tanzanije. Čak i novoplanirani gradovi mogu brzo da upadnu u istu zamku prenaseljenosti i siromašnih predgrađa.
Zato je pitanje pred Ugandom mnogo veće od toga gde će sedeti ministri. Ako se presele institucije, a ostanu isti problemi — loš transport, nedostatak stanova i ogromne regionalne razlike — nova prestonica mogla bi da postane samo nova adresa starog problema.
Jer grad nije prestonica zato što u njemu stoji zgrada vlade. Prestonica funkcioniše tek kada u njoj mogu normalno da žive ljudi.