00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Nije lopta nego krompir: Kako gravitacija utiče na oblik Zemlje /video/

CC0 / Slika generisana veštačkom inteligencijom / planeta Zemlja
planeta Zemlja - Sputnik Srbija, 1920, 20.08.2026
Pratite nas
Gravitaciona sila nije jednaka na svim delovima Zemlje, a ta neravnomernost utiče i na stvarni oblik naše planete. NASA je ovog leta objavila vizualizaciju koja jasno prikazuje te globalne razlike.

Šta je geoid?

Geoid je naziv za matematički model koji prikazuje kako bi Zemlja izgledala da je oblikuju isključivo gravitacija i rotacija. Kada bi se sa okeana uklonili svi spoljašnji uticaji poput plime, vetrova i struja, njihova površina ne bi bila savršeno okrugla, već bi imala suptilna udubljenja i uzvišenja.
NASA-ina vizualizacija te varijacije preuveličava 10.000 puta, pa Zemlja na prikazu izgleda poput nepravilnog krompira. Model zapravo predstavlja zamišljenu globalnu ravan mora, koja se proteže i ispod kontinenata, i važno je naglasiti da se ne radi o stvarnom fizičkom obliku Zemljine površine.

Uzroci gravitacionih razlika

Gravitaciono polje naše planete nije jednoobrazno jer masa nije ravnomerno raspoređena. Na njega utiču planinski lanci, okeanski rovovi, ali i razlike u gustini materijala duboko u unutrašnjosti Zemlje.
Područja sa većom koncentracijom mase jače privlače vodu i na modelu geoida stvaraju uzvišenja. S druge strane, tamo gde je gravitacija slabija, teorijska ravan mora je niža i stvara udubljenja.

Podaci, ekstremi i primena

Iako su na vizualizaciji razlike u visini preuveličane, stvarni raspon između najviše i najniže tačke geoida iznosi 191 metar. Najviša tačka nalazi se kod Islanda i doseže 85 metara iznad referentne ravni, dok je najniža zabeležena južno od Indije, na 106 metara ispod te ravni. Referentna ravan pritom je idealizovani matematički model Zemlje koji služi kao nulta tačka za merenje odstupanja.
Model je nastao na osnovu više od milijardu merenja prikupljenih tokom 15 godina sa 19 različitih satelita. U projektu su, između ostalih, učestvovali NASA-ina misija GRACE i satelit GOCE Evropske svemirske agencije.
Naučnici koriste geoid za praćenje promena u Zemljinom gravitacionom polju koje nastaju zbog kretanja vode, leda i čvrste mase. Iz NASA-e ističu kako su ti podaci neophodni i za precizno kartiranje, geodetska merenja i modernu navigaciju.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala