https://lat.sputnikportal.rs/20260817/severni-morski-put-menja-igru-ruski-izvoz-sve-dalje-od-domasaja-eu-1202393574.html
Severni morski put menja igru: Ruski izvoz sve dalje od domašaja EU
Severni morski put menja igru: Ruski izvoz sve dalje od domašaja EU
Sputnik Srbija
Dok je Brisel objavio lov na ruske tankere, Moskva preusmerava isporuke van njihovog domašaja, čineći ih neosetljivim na sankcije. U Evropskoj uniji samo sležu... 17.08.2026, Sputnik Srbija
2026-08-17T09:56+0200
2026-08-17T09:56+0200
2026-08-17T09:56+0200
rusija
rusija – politika
tankeri
evropska unija (eu)
severni morski put
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/09/02/1129463764_0:388:2453:1767_1920x0_80_0_0_2f2f57e16aff03dc3f30585533664d03.jpg
Sve više ruskih tereta šalje se u Aziju Severnim morskim putem, koji od „rezervne opcije“ postaje punopravna alternativa tradicionalnim rutama. Povećanu aktivnost u arktičkoj zoni sa zabrinutošću su zabeležili na Zapadu, pišu mediji.Sezona plovidbe obično traje od 1. jula do 1. oktobra, a već sedam tankera, koji prevoze oko šest miliona barela sirove nafte (više od 800 hiljada tona), već plovi ka Aziji. Poređenja radi, tokom cele prošle godine Rusija je Severnim morskim putem prevezla 1,83 miliona tona tereta.Prema pisanju medija, još oko 15 tankera čeka ledolomac kako bi nastavili put ka istoku.Uprkos surovim vremenskim uslovima, ova ruta izaziva sve veće interesovanje i među stranim prevoznicima, jer omogućava izbegavanje geopolitičkih rizika i „uskih grla“, poput Ormuskog moreuza i Bab el Mandeba. Na primer, kineska kompanija „Si ledžend“ pokrenula je redovan kontejnerski saobraćaj kroz Arktik ka Evropi — brodovi saobraćaju od najveće svetske luke po obimu teretnog prometa, Ningbo-Džoušana, do britanskog Felikstova. Tako Severni morski put počinje da pretenduje na titulu novog — „ledenog puta svile“, napominju mediji.Povrh svega, u poređenju sa tradicionalnom logistikom preko Sueckog kanala, arktička ruta omogućava da se do Kine stigne dve nedelje brže. A što je najvažnije, ovde ruski tereti postaju praktično neosetljivi na evropske pritiske.U okviru nedavno usvojenog 21. paketa sankcija, kršeći norme međunarodnog pomorskog prava, EU je dozvolila zaplenu brodova koji prevoze ruske resurse, uz naknadnu konfiskaciju i prodaju tereta u svoju korist.Ranije je Francuska već sebi dozvoljavala da lovi tankere u neutralnim vodama. Ove godine Parizu je uspelo da zaustavi radi kontrole četiri broda: „Tagor“, „Dejna“, „Grinč“ i „Borakaj“. Ipak, Makron je otvoreno objasnio da je takav postupak neophodan kako bi se „srušio ruski ekonomski model“.Međutim, Severni morski put prolazi duž ruske obale. Za osiguranje i održavanje brodova na Severnom morskom putu evropske kompanije nisu potrebne, što takođe olakšava transport.Van pravilaEvropa, s druge strane, praktično ne ulazi u Arktik. Danska brodarska kompanija „Majersk“ je 2018. godine poslala prvi kontejnerski brod Severnim morskim putem između Vladivostoka i Sankt Peterburga, ali su kasnije ona i mnogi drugi evropski prevoznici odlučili da ne koriste ovu rutu, navodno zbog bojazni da bi mogli da nanesu štetu osetljivom arktičkom ekosistemu, podsećaju mediji.Međutim, stručnjak za arktičku plovidbu Malte Humpert primetio da kompanije iz EU izbegavaju ovu rutu, između ostalog, i zbog odnosa sa Rusijom. Pored toga, plovidba u ovom regionu je izuzetno složena i zahteva iskustvo.Rusija poseduje jedinstvenu flotu nuklearnih ledolomaca i radi na tome da obezbedi plovidbu Severnim morskim putem tokom cele godine.Jedan od glavnih zadataka sada je izgradnja infrastrukture, luka, terminala za pretovar i službi za vanredne situacije i spasavanje, kao i obezbeđivanje stabilne komunikacije, ističe Katarina Kosarjova, upravljački partner analitičke agencije „VMT Konsalt“. U kombinaciji sa razvojem specijalizovane flote, to će povećati i propusnu moć „ledene trase“.Kosarjova je uverena da Severni morski put ima dobre perspektive. Za razvoj kratke i bezbedne transportne rute iz Rusije ka Aziji zainteresovane su obe strane. Kao glavne pokretače rasta, stručnjak izdvaja velike arktičke projekte eksploatacije nafte i gasa, a, pre svega, „Vostok ojl“ koji „Rosnjeft“ priprema za pokretanje ove jeseni.Namer Radi se, sa svoje strane, slaže da sezonski karakter plovidbe, velika zavisnost od flote nuklearnih ledolomaca i nedostatak lučke infrastrukture za sada ne omogućavaju da Severni morski put postane glavna ruta ruske trgovine. To nije zamena za južne maršrute, već strateška alternativa i garancija nesmetanog snabdevanja.Međutim, u perspektivi od deset do dvadeset godina, kako bude napredovalo osvajanje Arktika i kako se bude povećavala arktička flota, severna trasa će preuzimati sve veći deo izvoza.Pogledajte i:
https://lat.sputnikportal.rs/20260807/nova-epoha-kina-pokrece-prvu-kontejnersku-liniju-ka-evropi-preko-ruskog-severnog-morskog-puta-1202106953.html
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/09/02/1129463764_0:158:2453:1997_1920x0_80_0_0_22e3c8e6234d72ca8c45931903f5f18c.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
rusija – politika, tankeri, evropska unija (eu), severni morski put
rusija – politika, tankeri, evropska unija (eu), severni morski put
Severni morski put menja igru: Ruski izvoz sve dalje od domašaja EU
Dok je Brisel objavio lov na ruske tankere, Moskva preusmerava isporuke van njihovog domašaja, čineći ih neosetljivim na sankcije. U Evropskoj uniji samo sležu ramenima i računaju gubitke. Kako funkcioniše bezbedna ruta i koliko sirovina će moći da se skloni od evropskih pritisaka istraživao je Sputnjik.
Sve više ruskih tereta šalje se u Aziju Severnim morskim putem, koji od „rezervne opcije“ postaje punopravna alternativa tradicionalnim rutama. Povećanu aktivnost u arktičkoj zoni sa zabrinutošću su zabeležili na Zapadu, pišu mediji.
Sezona plovidbe obično traje od 1. jula do 1. oktobra, a već sedam tankera, koji prevoze oko šest miliona barela sirove nafte (više od 800 hiljada tona), već plovi ka Aziji. Poređenja radi, tokom cele prošle godine Rusija je Severnim morskim putem prevezla 1,83 miliona tona tereta.
Prema pisanju medija, još oko 15 tankera čeka ledolomac kako bi nastavili put ka istoku.
Uprkos surovim vremenskim uslovima, ova ruta izaziva sve veće interesovanje i među stranim prevoznicima, jer omogućava izbegavanje geopolitičkih rizika i „uskih grla“, poput Ormuskog moreuza i Bab el Mandeba. Na primer, kineska kompanija „Si ledžend“ pokrenula je redovan kontejnerski saobraćaj kroz Arktik ka Evropi — brodovi saobraćaju od najveće svetske luke po obimu teretnog prometa, Ningbo-Džoušana, do britanskog Felikstova. Tako Severni morski put počinje da pretenduje na titulu novog — „ledenog puta svile“, napominju mediji.
Povrh svega, u poređenju sa tradicionalnom logistikom preko Sueckog kanala, arktička ruta omogućava da se do Kine stigne dve nedelje brže. A što je najvažnije, ovde ruski tereti postaju praktično neosetljivi na evropske pritiske.
U okviru nedavno usvojenog 21. paketa sankcija, kršeći norme međunarodnog pomorskog prava, EU je dozvolila zaplenu brodova koji prevoze ruske resurse, uz naknadnu konfiskaciju i prodaju tereta u svoju korist.
„Naravno, to nije ništa drugo do piraterija i razbojništvo. I ako to u praksi počne da se sprovodi, bićemo prinuđeni da odgovorimo istom merom“, izjavio je predsednik Vladimir Putin.
Ranije je Francuska već sebi dozvoljavala da lovi tankere u neutralnim vodama. Ove godine Parizu je uspelo da zaustavi radi kontrole četiri broda: „Tagor“, „Dejna“, „Grinč“ i „Borakaj“. Ipak, Makron je otvoreno objasnio da je takav postupak neophodan kako bi se „srušio ruski ekonomski model“.
Međutim, Severni morski put prolazi duž ruske obale.
„Sankcije zabranjuju ulazak u luke EU i pružanje usluga za više od 600 brodova. To, s jedne strane, povećava troškove prevoza, a s druge, primorava vlasnike tereta da kupcima daju popuste“, podseća stručnjak za finansiranje pomorske imovine Aleksej Ponomarjov.
Za osiguranje i održavanje brodova na Severnom morskom putu evropske kompanije nisu potrebne, što takođe olakšava transport.
„Brisel ovde ne može da dopre, a pored toga, brodovi na ovoj ruti zaobilaze sva uska grla: Bosfor, Suecki kanal, Bab el Mandeb i Malački moreuz. Evropskim zvaničnicima preostaje samo da konstatuju da na ovoj ruti ne mogu da ograniče tankere ni fizički ni sankcijama“, primetio je zamenik rukovodioca Komiteta za međunarodnu saradnju i izvoz organizacije „Podrška Rusiji“ Namer Radi.
Evropa, s druge strane, praktično ne ulazi u Arktik. Danska brodarska kompanija „Majersk“ je 2018. godine poslala prvi kontejnerski brod Severnim morskim putem između Vladivostoka i Sankt Peterburga, ali su kasnije ona i mnogi drugi evropski prevoznici odlučili da ne koriste ovu rutu, navodno zbog bojazni da bi mogli da nanesu štetu osetljivom arktičkom ekosistemu, podsećaju mediji.
Međutim, stručnjak za arktičku plovidbu Malte Humpert primetio da kompanije iz EU izbegavaju ovu rutu, između ostalog, i zbog odnosa sa Rusijom. Pored toga, plovidba u ovom regionu je izuzetno složena i zahteva iskustvo.
Rusija poseduje jedinstvenu flotu nuklearnih ledolomaca i radi na tome da obezbedi plovidbu Severnim morskim putem tokom cele godine.
Jedan od glavnih zadataka sada je izgradnja infrastrukture, luka, terminala za pretovar i službi za vanredne situacije i spasavanje, kao i obezbeđivanje stabilne komunikacije, ističe Katarina Kosarjova, upravljački partner analitičke agencije „VMT Konsalt“. U kombinaciji sa razvojem specijalizovane flote, to će povećati i propusnu moć „ledene trase“.
Kosarjova je uverena da Severni morski put ima dobre perspektive. Za razvoj kratke i bezbedne transportne rute iz Rusije ka Aziji zainteresovane su obe strane. Kao glavne pokretače rasta, stručnjak izdvaja velike arktičke projekte eksploatacije nafte i gasa, a, pre svega, „Vostok ojl“ koji „Rosnjeft“ priprema za pokretanje ove jeseni.
Namer Radi se, sa svoje strane, slaže da sezonski karakter plovidbe, velika zavisnost od flote nuklearnih ledolomaca i nedostatak lučke infrastrukture za sada ne omogućavaju da Severni morski put postane glavna ruta ruske trgovine. To nije zamena za južne maršrute, već strateška alternativa i garancija nesmetanog snabdevanja.
Međutim, u perspektivi od deset do dvadeset godina, kako bude napredovalo osvajanje Arktika i kako se bude povećavala arktička flota, severna trasa će preuzimati sve veći deo izvoza.