https://lat.sputnikportal.rs/20260813/mediji-otkrili-neocekivanog-saveznika-rusije-1202300923.html
Mediji otkrili neočekivanog saveznika Rusije
Mediji otkrili neočekivanog saveznika Rusije
Sputnik Srbija
Paklene vrućine i suša u Evropi otežale su funkcionisanje alternativnih izvoznih ruta Ukrajine, uključujući i one preko Dunava, čime su, kako pišu mediji, išle... 13.08.2026, Sputnik Srbija
2026-08-13T15:30+0200
2026-08-13T15:30+0200
2026-08-13T15:30+0200
svet
svet
svet – politika
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/05/12/1125396502_0:160:3072:1888_1920x0_80_0_0_5cc057b4c19769b98362e4a68b87bd09.jpg
Zbog niskog vodostaja, Dunav, koji Ukrajina koristi za izvoz žita nakon napada na crnomorske luke, postao je delimično nepogodan za plovidbu. U Rumuniji je pad vodostaja reke uticao i na proizvodnju električne energije.Zapadnu Evropu su u junu i julu pogodile rekordne vrućine, koje su dovele do suše i šumskih požara. Prema podacima „Kopernikusa“, prosečna temperatura u regionu tokom ta dva meseca dostigla je 21,62 stepena Celzijusa, čime je premašen prethodni rekord iz 2022. godine. Vlažnost zemljišta istovremeno je bila znatno niža nego u istom periodu 2022.Mediji navode da ekstremne vrućine i suša dodatno opterećuju rezervne sisteme Ukrajine u trenutku kada su luke, energetska infrastruktura i drugi objekti u zemlji izloženi oštećenjima. Zbog poremećaja u radu ukrajinskih crnomorskih luka usled ruskih udara, izvoz poljoprivrednih proizvoda Ukrajine u 2026–2027. godini mogao bi da padne za 54 odsto, na 29,6 miliona tona.Prema proceni ukrajinskog Ministarstva poljoprivrede, izvoz pšenice mogao bi da bude smanjen za 53 odsto, na 8,3 miliona tona. Pad izvoza mogao bi da dovede i do prepunjavanja skladišta žita. Do početka novembra u njima bi moglo da se nađe oko 59 miliona tona žitarica, dok se nedostatak skladišnih kapaciteta procenjuje na oko 11 miliona tona. Kijev, suočen sa ovim problemima, proširuje alternativne izvozne pravce preko rumunske Konstance i traži nove železničke rute. Ukrajinske vlasti su od Evropske komisije zatražile i 220 miliona evra za subvencionisanje kredita malim i srednjim poljoprivrednicima.Ministarstvo odbrane Rusije više puta je saopštilo da se udari izvode isključivo po vojnim i energetskim objektima Ukrajine i infrastrukturi povezanoj sa njima.
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/05/12/1125396502_171:0:2902:2048_1920x0_80_0_0_7b59dc9d291ba4258b8df89f4c9459e6.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
svet, svet – politika
Mediji otkrili neočekivanog saveznika Rusije
Paklene vrućine i suša u Evropi otežale su funkcionisanje alternativnih izvoznih ruta Ukrajine, uključujući i one preko Dunava, čime su, kako pišu mediji, išle naruku Rusiji u sukobu. Kako se navodi, ovakve vremenske prilike su „neočekivani saveznik“ Rusije.
Zbog niskog vodostaja, Dunav, koji Ukrajina koristi za izvoz žita nakon napada na crnomorske luke, postao je delimično nepogodan za plovidbu. U Rumuniji je pad vodostaja reke uticao i na proizvodnju električne energije.
Zapadnu Evropu su u junu i julu pogodile rekordne vrućine, koje su dovele do suše i šumskih požara. Prema podacima „Kopernikusa“, prosečna temperatura u regionu tokom ta dva meseca dostigla je 21,62 stepena Celzijusa, čime je premašen prethodni rekord iz 2022. godine. Vlažnost zemljišta istovremeno je bila znatno niža nego u istom periodu 2022.
Mediji navode da ekstremne vrućine i suša dodatno opterećuju rezervne sisteme Ukrajine u trenutku kada su luke, energetska infrastruktura i drugi objekti u zemlji izloženi oštećenjima. Zbog poremećaja u radu ukrajinskih crnomorskih luka usled ruskih udara, izvoz poljoprivrednih proizvoda Ukrajine u 2026–2027. godini mogao bi da padne za 54 odsto, na 29,6 miliona tona.
Prema proceni ukrajinskog Ministarstva poljoprivrede, izvoz pšenice mogao bi da bude smanjen za 53 odsto, na 8,3 miliona tona. Pad izvoza mogao bi da dovede i do prepunjavanja skladišta žita. Do početka novembra u njima bi moglo da se nađe oko 59 miliona tona žitarica, dok se nedostatak skladišnih kapaciteta procenjuje na oko 11 miliona tona. Kijev, suočen sa ovim problemima, proširuje alternativne izvozne pravce preko rumunske Konstance i traži nove železničke rute. Ukrajinske vlasti su od Evropske komisije zatražile i 220 miliona evra za subvencionisanje kredita malim i srednjim poljoprivrednicima.
Ministarstvo odbrane Rusije više puta je saopštilo da se udari izvode isključivo po vojnim i energetskim objektima Ukrajine i infrastrukturi povezanoj sa njima.