https://lat.sputnikportal.rs/20260810/stani-stani-ibar-vodo--sta-ako-srbija-preusmeri-reku-koja-snabdeva-gazivode-1202179735.html
Stani, stani, Ibar vodo – šta ako Srbija preusmeri reku koja snabdeva Gazivode
Stani, stani, Ibar vodo – šta ako Srbija preusmeri reku koja snabdeva Gazivode
Sputnik Srbija
Preusmeravanje vodotoka Ibra nije nešto što bi se radilo protiv albanskog stanovništva. Režim u Prištini vrši stihijsko proterivanje Srba sa Kosova i Metohije, a... 10.08.2026, Sputnik Srbija
2026-08-10T18:53+0200
2026-08-10T18:53+0200
2026-08-10T18:53+0200
srbija
srbija
kosovo i metohija (kim)
gazivode
energetika
ibar
struja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/07/14/1201518024_0:1:1280:721_1920x0_80_0_0_b37ae85fa74a8d84437c0910903dc00f.jpg
Ovako stručnjak za energetiku Nebojša Obrknežev komentariše najave srpskog predsednika da bi vodotok reke Ibar mogao potencijalno da se promeni.Predsednik Vučić je naveo da Srbija okuplja stručnjake iz građevinskog sektora, kao i inženjere kako bi videli na koji način se može promeniti vodotok Ibra.„Kada već toliko maltretiraju naš narod, da vidimo, imamo različite razloge za promenu vodotoka Ibra, pa ćemo da vidimo šta će da rade Albanci i kako će da se ponašaju. Mi smo suverena zemlja, nekad imamo interese ovakve, nekad imamo interese onakve i u skladu sa tim ćemo se ponašati“, rekao je on.Lako izvodljivoObrknežev podseća da Ibar izvire u Crnoj Gori i jednim delom protiče kroz centralnu Srbiju, nakon čega ulazi na prostor Kosova i Metohije, te da bi u pojasu od Novog Pazara prema Tutinu postojao prostor za izgradnju akumulacionog jezera.Prema dostupnim hidrološkim podacima, prosečan protok Ibra kod Leposavića iznosi oko 31.400 litara u sekundi, odnosno oko 2,71 miliona litara na dan. Ako bi se, čisto hidrološki posmatrano, veći deo prirodnog dotoka Ibra zaustavio pre Gazivoda, onda bi Gazivode vremenom ostajale bez svog glavnog dotoka.Gazivode obezbeđuje oko trećine vode za piće na Kosovu, dok se voda koristi i za hlađenje dve termoelektrane koje proizvode oko 95% električne energije. Ukoliko bi se vodotok preusmerio, samo u prvih 60 do 90 dana bi došlo do smanjivanja pojedinih zahvata i smanjivanje rezervi. Posle više meseci, došlo bi do ozbiljnog problema i po pitanju vodosnabdevanja i po pitanjima industrije i energetike.Šta bi se desilo sa Srbima?Što se tiče srpskog stanovništva, naš sagovornik kaže da bi tu centralna Srbija pomogla što se tiče uvoza električne energije, te da bi lako našla potrebno rešenje za pomoć tamošnjim Srbima.Obrknežev kaže da postoji mogućnost izgradnje nove hidroelektrane i akumulacionog jezera, kakve su Gazivode. Pre toga može se napraviti hidroelektrana preko Ibra do pomenutog akumulacionog jezera, uz mogućnost daljeg preusmeravanja električne energije. To bi, objašnjava on, bila altrenativa proizvodnji električne enrgije na prostoru Kosova i Metohije.Šta bi Albancima preostalo?Izgradnja Gazivoda predstavljala je veliki jugoslovenski višenamenski vodoprivredni projekat, zamišljen tako da iskoristi reku Ibar za više različitih potreba: vodosnabdevanje, industriju, navodnjavanje i proizvodnju električne energije. Izgradnja je počela 1972. godine, a na projektu su radile beogradska „Hidrotehnika“ i „Energoprojekt“.Brana je visoka oko 107–108 metara, a akumulacija ima približno 370–380 miliona kubnih metara vode. Jugoslavija nije napravila jezero samo da bi proizvodila struju – projekat je trebalo da obezbedi vodu za industriju i poljoprivredu centralnog Kosova, kao i da reguliše vodni sistem. Drugim rečima, Gazivode su zamišljene kao ogroman rezervoar koji je trebalo da promeni celokupnu vodoprivrednu sliku tog dela Kosova.Naš sagovornik kaže da Albanci nikako ne bi mogli da nađu alternativu Gazivodama.Kada se uzme u obzir činjenica da su Gazivode građene čitavih pet godina, logična je pretpostavka da bi, ukoliko bi zaista započeo projekat izeme vodotoka Ibra, čitav proces trajao daleko kraće, zaključuje Obrknežev.Pogledajte i:
https://lat.sputnikportal.rs/20260808/zelenski-u-beograd-dosao-naoruzan-glavni-savetnik-na-crvenom-tepihu-sa--pistoljem-foto-1202130869.html
srbija
gazivode
ibar
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Milica Trklja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/08/1147578765_566:0:2614:2048_100x100_80_0_0_d7db9fb3c09340c6e25dcf3fc21b5327.jpg
Milica Trklja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/08/1147578765_566:0:2614:2048_100x100_80_0_0_d7db9fb3c09340c6e25dcf3fc21b5327.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/07/14/1201518024_160:0:1121:721_1920x0_80_0_0_b0cbe0e06e02078840943e8f27428647.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Milica Trklja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/08/1147578765_566:0:2614:2048_100x100_80_0_0_d7db9fb3c09340c6e25dcf3fc21b5327.jpg
srbija, kosovo i metohija (kim), gazivode, energetika, ibar, struja
srbija, kosovo i metohija (kim), gazivode, energetika, ibar, struja
Stani, stani, Ibar vodo – šta ako Srbija preusmeri reku koja snabdeva Gazivode
Preusmeravanje vodotoka Ibra nije nešto što bi se radilo protiv albanskog stanovništva. Režim u Prištini vrši stihijsko proterivanje Srba sa Kosova i Metohije, a Srbija kao država ne bi bila ni prva ni jedina u svetu koja bi u interesu svog naroda napravila određene prirodne barijere zarad nekih drugih tehničko-tehnoloških i regulatornih sistema.
Ovako stručnjak za energetiku Nebojša Obrknežev komentariše najave srpskog predsednika da bi vodotok reke Ibar mogao potencijalno da se promeni.
Predsednik Vučić je naveo da Srbija okuplja stručnjake iz građevinskog sektora, kao i inženjere kako bi videli na koji način se može
promeniti vodotok Ibra.
„Kada već toliko maltretiraju naš narod, da vidimo, imamo različite razloge za promenu vodotoka Ibra, pa ćemo da vidimo šta će da rade Albanci i kako će da se ponašaju. Mi smo suverena zemlja, nekad imamo interese ovakve, nekad imamo interese onakve i u skladu sa tim ćemo se ponašati“, rekao je on.
Obrknežev podseća da Ibar izvire u Crnoj Gori i jednim delom protiče kroz centralnu Srbiju, nakon čega ulazi na prostor Kosova i Metohije, te da bi u pojasu od Novog Pazara prema Tutinu postojao prostor za izgradnju akumulacionog jezera.
Pored veštačkog jezera, mogao bi da se jedan određeni tok skrene u drugu reku, kako bi se smanjio kapacitet vode koji bi odlazio na Kosovo i Metohiju, ili bi mogao da se kompletan tok reke izmesti, što apsolutno nije nemoguće, već je u potpunosti izvodljivo, kaže Obrknežev za Sputnjik.
Prema dostupnim hidrološkim podacima, prosečan protok Ibra kod Leposavića iznosi oko 31.400 litara u sekundi, odnosno oko 2,71 miliona litara na dan. Ako bi se, čisto hidrološki posmatrano, veći deo prirodnog dotoka Ibra zaustavio pre Gazivoda, onda bi Gazivode vremenom ostajale bez svog glavnog dotoka.
Gazivode obezbeđuje oko trećine vode za piće na Kosovu, dok se voda koristi i za hlađenje dve termoelektrane koje proizvode oko 95% električne energije. Ukoliko bi se vodotok preusmerio, samo u prvih 60 do 90 dana bi došlo do smanjivanja pojedinih zahvata i smanjivanje rezervi. Posle više meseci, došlo bi do ozbiljnog problema i po pitanju vodosnabdevanja i po pitanjima industrije i energetike.
Ako govorimo o posledicama, Priština i deo Kosovske Mitrovice definitivno bi ostali bez vode. S druge strane, što se tiče električne energije na takozvanom Kosovu – ne bi je bilo. Treća stvar jeste da bi Trepča stala, kao i sva teška industrija. Ovde govorimo o svim rudnicima na Kosovu i Metohiji, jer ne bi imali sisteme za hlađenje. Isto tako bi i termoelektrana „Obilić-2“ zbog toga prestala sa radom, jer se hladi vodom iz Ibra.
Šta bi se desilo sa Srbima?
Što se tiče srpskog stanovništva, naš sagovornik kaže da bi tu centralna Srbija pomogla što se tiče uvoza električne energije, te da bi lako našla potrebno rešenje za pomoć tamošnjim Srbima.
Što se tiče električne energije, može se regulatorima napraviti određena mreža koja može normalno funksionisati, a što se tiče vode, takođe se može pomoći bez ikakvih problema. Ako pomognete Srbima, zahvatićete, naravno, i jedan deo albanskog stanovništva.
Obrknežev kaže da postoji mogućnost izgradnje nove hidroelektrane i akumulacionog jezera, kakve su Gazivode. Pre toga može se napraviti hidroelektrana preko Ibra do pomenutog akumulacionog jezera, uz mogućnost daljeg preusmeravanja električne energije. To bi, objašnjava on, bila altrenativa proizvodnji električne enrgije na prostoru Kosova i Metohije.
Šta bi Albancima preostalo?
Izgradnja Gazivoda predstavljala je veliki jugoslovenski višenamenski vodoprivredni projekat, zamišljen tako da iskoristi reku Ibar za više različitih potreba: vodosnabdevanje, industriju, navodnjavanje i proizvodnju električne energije. Izgradnja je počela 1972. godine, a na projektu su radile beogradska „Hidrotehnika“ i „Energoprojekt“.
Brana je visoka oko 107–108 metara, a akumulacija ima približno 370–380 miliona kubnih metara vode. Jugoslavija nije napravila jezero samo da bi proizvodila struju – projekat je trebalo da obezbedi vodu za industriju i poljoprivredu centralnog Kosova, kao i da reguliše vodni sistem. Drugim rečima, Gazivode su zamišljene kao ogroman rezervoar koji je trebalo da promeni celokupnu vodoprivrednu sliku tog dela Kosova.
Naš sagovornik kaže da Albanci nikako ne bi mogli da nađu alternativu Gazivodama.
Sa albanske strane ne postoji mogućnost izgradnje nečega što bi zamenilo ili kompenzovalo Gazivode, iz prostog razloga što je severoistočni deo Albanije izuzetno planinski, a slivovi se zapravo ulivaju ka Jadranskom moru, iako Ibar pripada crnomorskom slivu.
Kada se uzme u obzir činjenica da su Gazivode građene čitavih pet godina, logična je pretpostavka da bi, ukoliko bi zaista započeo projekat izeme vodotoka Ibra, čitav proces trajao daleko kraće, zaključuje Obrknežev.