https://lat.sputnikportal.rs/20260809/istorijski-trenutak-prva-zena-na-celu-vazduhoplovnog-saveza-srbije-video-1202115717.html
Istorijski trenutak: Prva žena na čelu Vazduhoplovnog saveza Srbije /video/
Istorijski trenutak: Prva žena na čelu Vazduhoplovnog saveza Srbije /video/
Sputnik Srbija
Izbor Radmile Tonković za predsednicu Vazduhoplovnog saveza Srbije predstavlja istorijski trenutak za domaću avijaciju. Posle više od tri decenije rada u vojnom... 09.08.2026, Sputnik Srbija
2026-08-09T19:45+0200
2026-08-09T19:45+0200
2026-08-09T19:45+0200
srbija
srbija
srbija – društvo
vojna avijacija
žena pilot
vazduhoplovstvo
ratno vazduhoplovstvo
sputnjik intervju
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/08/07/1202104641_0:206:3009:1899_1920x0_80_0_0_e588cdc92a343abd562517ed8d6b6aeb.jpg
Kada govori o izboru za predsednicu Vazduhoplovnog saveza Srbije, Radmila Tonković ne koristi reč funkcija. Mnogo važnijom smatra dužnost, jer, kako kaže, ona podrazumeva odgovornost prema ljudima koji su ukazali poverenje, prema vazduhoplovcima i prema državi koju predstavlja.Posle više decenija provedenih u vojnoj i civilnoj avijaciji, među pilotima, padobrancima, jedriličarima i vazduhoplovnim stručnjacima, nije očekivala da će upravo ona postati prva žena na čelu Saveza. Smatrala je da je profesionalni put zaokružila radom u Komandi Ratnog vazduhoplovstva, brojnim knjigama i istraživanjima istorije srpske avijacije. Međutim, izbor je, kako kaže, doživela kao novu obavezu, a ne kao priznanje.Najvećim uspehom ne smatra činjenicu da je prva žena na toj dužnosti, već to što je izabrana jednoglasno, bez protivkandidata. U tome vidi potvrdu da su kolege prepoznale dugogodišnji rad i spremnost da interese vazduhoplovstva stavi ispred ličnih ambicija.Evropsko prvenstvo u paraglajdingu kao potvrda da Srbija može mnogoZavršetkom Evropskog prvenstva u paraglajdingu održanog u okolini Niša, počelo je novo poglavlje za naš savez. Organizovano pod okriljem Međunarodne vazduhoplovne federacije (FAI), okupilo je najbolje pilote Evrope, ali je istovremeno predstavljalo i svojevrsni ispit za organizatore.Prvenstvo je održano na Svrljiškim planinama, odakle su piloti poletali, dok su ciljne tačke bile sedamdesetak kilometara dalje, u okolini Leskovca. Organizacija takvog takmičenja zahtevala svakodnevno praćenje meteoroloških uslova, koordinaciju velikog broja ljudi i preciznu logistiku.Za Tonkovićevu je bilo važno da tokom svih dana prvenstva bude zajedno sa takmičarima – i na poletištu i na cilju. Kako kaže, upravo tada se najbolje videlo koliko pilotima znači podrška ljudi koji vode Savez.Titulu evropskog prvaka osvojio je Vladimir Bačanin, jedan od najboljih srpskih paraglajdera, ispred Predraga Dudića, dok je treće mesto pripalo takmičaru iz Australije. Dobri rezultati domaćih pilota, međutim, predstavljali su samo jedan deo uspeha. Isto toliko važno bilo je i ono što se događalo iza kulisa takmičenja.Predstavnici FAI-a, koji su tokom prvenstva procenjivali organizaciju, uslove letenja i sposobnost domaćina da organizuju događaj, dali su Srbiji poverenje da 2027. godine bude domaćin Svetskog prvenstva u paraglajdingu.Za Tonkovićevu to predstavlja priznanje čitavoj zemlji.Niš kao mesto gde je počela istorija srpske avijacijeTo što je Evropsko prvenstvo održano upravo u Nišu i to što će na istom mestu biti organizovano svetsko prvenstvo, smatra Tonkovićeva, ima mnogo dublji značaj od samih prirodnih uslova za letenje.Padine i vazdušne struje ovog kraja među najboljima su za paraglajding u Srbiji, ali Niš zauzima posebno mesto i u istoriji domaćeg vazduhoplovstva.Upravo je ovde 1912. godine formirano srpsko vojno vazduhoplovstvo, jedno od najstarijih na svetu. Ta činjenica, smatra ona, mora biti sastavni deo svake međunarodne manifestacije koja se organizuje u Srbiji.Zbog toga je predstavnicima Međunarodne vazduhoplovne federacije, koji su boravili u Nišu, poklonila svoju knjigu posvećenu Tadiji Sondermajeru, jednom od najznačajnijih pionira srpske avijacije i nekadašnjem potpredsedniku FAI-a.Reakcije gostiju bile su, kaže, iznenađujuće. Mnogi od njih prvi put su čuli da je čovek sa ovih prostora još između dva svetska rata obavljao jednu od najvažnijih funkcija u međunarodnoj vazduhoplovnoj organizaciji i da Srbija ima tradiciju koja seže do samih početaka svetske avijacije.Istorija kao prednost, a ne teretZa Radmilu Tonković vazduhoplovstvo nije samo sport niti tehnička disciplina. Ono je deo nacionalne istorije i identiteta, zbog čega smatra da Srbija mora mnogo više da govori o ljudima koji su stvarali njenu avijaciju.Posebno mesto u tom nasleđu zauzima Tadija Sondermajer, pilot, inženjer, jedan od osnivača domaće civilne avijacije i potpredsednik Međunarodne vazduhoplovne federacije od 1934. do 1941. godine. Tonkovićeva podseća da sa prostora Balkana niko posle njega nije obavljao tako visoku funkciju u FAI-u.Upravo zato smatra da je važno da strani gosti, osim prirodnih lepota Srbije i uspešne organizacije takmičenja, upoznaju i istoriju zemlje u koju dolaze.Po njenom mišljenju, međunarodne sportske manifestacije predstavljaju idealnu priliku da Srbija svetu pokaže mnogo više od dobrog domaćinstva.Svetsko prvenstvo u dronovima dokaz organizacionih mogućnosti SrbijeEvropsko prvenstvo u paraglajdingu nije bilo jedino veliko vazduhoplovno takmičenje koje je ovog leta organizovano u Srbiji. Neposredno pre njega u Beloj Crkvi održano je i Svetsko prvenstvo u trkama dronova, koje je okupilo 55 takmičara iz 21 države sa gotovo svih meridijana.Prema rečima Radmile Tonković, upravo ovakvi događaji pokazuju da domaće vazduhoplovstvo raspolaže ljudima sposobnim da organizuju i najsloženija međunarodna takmičenja, iako o njima javnost često zna veoma malo.Poseban utisak na nju ostavila je sama priroda takmičenja. Letovi dronova odvijali su se velikom brzinom kroz posebno postavljenu metalnu konstrukciju, a pobedu je odneo desetogodišnji takmičar iz Kine.Posebne pohvale uputila je organizatoru Vladimiru Piliću, ocenjujući da je prvenstvo organizovano na najvišem svetskom nivou, od same infrastrukture do predstavljanja svih zemalja učesnica.
srbija
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Nikola Joksimović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112076/21/1120762172_0:0:2047:2047_100x100_80_0_0_711209fd8a877b4608cd4ef28d014050.jpg
Nikola Joksimović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112076/21/1120762172_0:0:2047:2047_100x100_80_0_0_711209fd8a877b4608cd4ef28d014050.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/08/07/1202104641_189:0:2920:2048_1920x0_80_0_0_a57b50a76457ed28f50de128cc7bd16d.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Nikola Joksimović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112076/21/1120762172_0:0:2047:2047_100x100_80_0_0_711209fd8a877b4608cd4ef28d014050.jpg
srbija, srbija – društvo, vojna avijacija, žena pilot, vazduhoplovstvo, ratno vazduhoplovstvo, sputnjik intervju
srbija, srbija – društvo, vojna avijacija, žena pilot, vazduhoplovstvo, ratno vazduhoplovstvo, sputnjik intervju
Istorijski trenutak: Prva žena na čelu Vazduhoplovnog saveza Srbije /video/
Izbor Radmile Tonković za predsednicu Vazduhoplovnog saveza Srbije predstavlja istorijski trenutak za domaću avijaciju. Posle više od tri decenije rada u vojnom i civilnom vazduhoplovstvu, na čelo Saveza dolazi sa jasnom porukom – očuvanje tradicije, razvoj sportskog letenja i predstavljanje Srbije kao zemlje bogate vazduhoplovne istorije.
Kada govori o izboru za predsednicu Vazduhoplovnog saveza Srbije, Radmila Tonković ne koristi reč funkcija. Mnogo važnijom smatra dužnost, jer, kako kaže, ona podrazumeva odgovornost prema ljudima koji su ukazali poverenje, prema vazduhoplovcima i prema državi koju predstavlja.
Posle više decenija provedenih u vojnoj i civilnoj avijaciji, među pilotima, padobrancima, jedriličarima i vazduhoplovnim stručnjacima, nije očekivala da će upravo ona postati prva žena na čelu Saveza. Smatrala je da je profesionalni put zaokružila radom u Komandi Ratnog vazduhoplovstva, brojnim knjigama i istraživanjima istorije srpske avijacije. Međutim, izbor je, kako kaže, doživela kao novu obavezu, a ne kao priznanje.
Najvećim uspehom ne smatra činjenicu da je prva žena na toj dužnosti, već to što je izabrana jednoglasno, bez protivkandidata. U tome vidi potvrdu da su kolege prepoznale dugogodišnji rad i spremnost da interese vazduhoplovstva stavi ispred ličnih ambicija.
Evropsko prvenstvo u paraglajdingu kao potvrda da Srbija može mnogo
Završetkom Evropskog prvenstva u paraglajdingu održanog u okolini Niša, počelo je novo poglavlje za naš savez. Organizovano pod okriljem Međunarodne vazduhoplovne federacije (FAI), okupilo je najbolje pilote Evrope, ali je istovremeno predstavljalo i svojevrsni ispit za organizatore.
Prvenstvo je održano na Svrljiškim planinama, odakle su piloti poletali, dok su ciljne tačke bile sedamdesetak kilometara dalje, u okolini Leskovca. Organizacija takvog takmičenja zahtevala svakodnevno praćenje meteoroloških uslova, koordinaciju velikog broja ljudi i preciznu logistiku.
Za Tonkovićevu je bilo važno da tokom svih dana prvenstva bude zajedno sa takmičarima – i na poletištu i na cilju. Kako kaže, upravo tada se najbolje videlo koliko pilotima znači podrška ljudi koji vode Savez.
Titulu evropskog prvaka osvojio je Vladimir Bačanin, jedan od najboljih srpskih paraglajdera, ispred Predraga Dudića, dok je treće mesto pripalo takmičaru iz Australije. Dobri rezultati domaćih pilota, međutim, predstavljali su samo jedan deo uspeha. Isto toliko važno bilo je i ono što se događalo iza kulisa takmičenja.
Predstavnici FAI-a, koji su tokom prvenstva procenjivali organizaciju, uslove letenja i sposobnost domaćina da organizuju događaj, dali su Srbiji poverenje da 2027. godine bude domaćin Svetskog prvenstva u paraglajdingu.
Za Tonkovićevu to predstavlja priznanje čitavoj zemlji.
„Takva odluka ne donosi se zbog jednog čoveka niti zbog jednog prvenstva. Ona pokazuje da je Srbija prepoznata kao ozbiljan partner koji može da organizuje najveća svetska vazduhoplovna takmičenja“, ocenjuje predsednica Saveza.
Niš kao mesto gde je počela istorija srpske avijacije
To što je Evropsko prvenstvo održano upravo u Nišu i to što će na istom mestu biti organizovano svetsko prvenstvo, smatra Tonkovićeva, ima mnogo dublji značaj od samih prirodnih uslova za letenje.
Padine i vazdušne struje ovog kraja među najboljima su za paraglajding u Srbiji, ali Niš zauzima posebno mesto i u istoriji domaćeg vazduhoplovstva.
Upravo je ovde 1912. godine formirano srpsko vojno vazduhoplovstvo, jedno od najstarijih na svetu. Ta činjenica, smatra ona, mora biti sastavni deo svake međunarodne manifestacije koja se organizuje u Srbiji.
Zbog toga je predstavnicima Međunarodne vazduhoplovne federacije, koji su boravili u Nišu, poklonila svoju knjigu posvećenu Tadiji Sondermajeru, jednom od najznačajnijih pionira srpske avijacije i nekadašnjem potpredsedniku FAI-a.
Reakcije gostiju bile su, kaže, iznenađujuće. Mnogi od njih prvi put su čuli da je čovek sa ovih prostora još između dva svetska rata obavljao jednu od najvažnijih funkcija u međunarodnoj vazduhoplovnoj organizaciji i da Srbija ima tradiciju koja seže do samih početaka svetske avijacije.
Istorija kao prednost, a ne teret
Za Radmilu Tonković vazduhoplovstvo nije samo sport niti tehnička disciplina. Ono je deo nacionalne istorije i identiteta, zbog čega smatra da Srbija mora mnogo više da govori o ljudima koji su stvarali njenu avijaciju.
Posebno mesto u tom nasleđu zauzima Tadija Sondermajer, pilot, inženjer, jedan od osnivača domaće civilne avijacije i potpredsednik Međunarodne vazduhoplovne federacije od 1934. do 1941. godine. Tonkovićeva podseća da sa prostora Balkana niko posle njega nije obavljao tako visoku funkciju u FAI-u.
Upravo zato smatra da je važno da strani gosti, osim prirodnih lepota Srbije i uspešne organizacije takmičenja, upoznaju i istoriju zemlje u koju dolaze.
„Istorija nije nešto što treba da stoji u knjigama. Ona mora da se prenosi ljudima, jer je upravo ona temelj budućnosti“, kaže Tonkovićeva.
Po njenom mišljenju, međunarodne sportske manifestacije predstavljaju idealnu priliku da Srbija svetu pokaže mnogo više od dobrog domaćinstva.
Svetsko prvenstvo u dronovima dokaz organizacionih mogućnosti Srbije
Evropsko prvenstvo u paraglajdingu nije bilo jedino veliko vazduhoplovno takmičenje koje je ovog leta organizovano u Srbiji. Neposredno pre njega u Beloj Crkvi održano je i Svetsko prvenstvo u trkama dronova, koje je okupilo 55 takmičara iz 21 države sa gotovo svih meridijana.
Prema rečima Radmile Tonković, upravo ovakvi događaji pokazuju da domaće vazduhoplovstvo raspolaže ljudima sposobnim da organizuju i najsloženija međunarodna takmičenja, iako o njima javnost često zna veoma malo.
„Tu su bili ljudi iz više od dvadeset država sveta, došli su takmičari iz Kine, Evrope, Amerike“, kaže Tonkovićeva.
Poseban utisak na nju ostavila je sama priroda takmičenja. Letovi dronova odvijali su se velikom brzinom kroz posebno postavljenu metalnu konstrukciju, a pobedu je odneo desetogodišnji takmičar iz Kine.
„To je neverovatna spretnost i veština. Ono što ti ljudi rade ljudsko oko gotovo da ne može da isprati. Svaki od njih leti na dronu koji je sam konstruisao i usavršavao“, ističe predsednica Vazduhoplovnog saveza Srbije.
Posebne pohvale uputila je organizatoru Vladimiru Piliću, ocenjujući da je prvenstvo organizovano na najvišem svetskom nivou, od same infrastrukture do predstavljanja svih zemalja učesnica.
„To su ljudi koji razmišljaju unapred. Kada vidite kako je sve pripremljeno, od zastava svih država učesnica do najsitnijih detalja organizacije, onda shvatite koliko je ozbiljan posao urađen. Moj posao je bio da budem tamo, jer je to dužnost predsednika Saveza“, zaključuje Tonkovićeva.