https://lat.sputnikportal.rs/20260805/turska-pred-resenjem-visedecenijskog-sukoba-moguca-amnestija-za-hiljade-kurdskih-boraca-1202044357.html
Turska pred rešenjem višedecenijskog sukoba: Moguća amnestija za hiljade kurdskih boraca
Turska pred rešenjem višedecenijskog sukoba: Moguća amnestija za hiljade kurdskih boraca
Sputnik Srbija
Turska vladajuća koalicija podnela je danas parlamentu predlog zakona čiji je cilj postizanje mira sa Radničkom partijom Kurdistana (PKK), između ostalog kroz... 05.08.2026, Sputnik Srbija
2026-08-05T17:01+0200
2026-08-05T17:01+0200
2026-08-05T17:01+0200
svet
svet – politika
turska
kurdi
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/08/05/1202044766_0:0:3072:1728_1920x0_80_0_0_9b99deca35c9d72e8d719f13be964bcd.jpg
Cilj zakona je da se omogući povratak u Tursku potencijalno više hiljada bivših pripadnika PKK i civila iz skrovišta u severnom Iraku, prenosi Rojters.Detalji predloga zakonaPredlog ima podršku većine poslanika i očekuje se da će biti usvojen u parlamentu kasnije ove sedmice, iako istraživanja javnog mnjenja pokazuju izvesnu skepsu građana da će dovesti do trajnog mira.Prema predlogu zakona, Savet za nacionalnu bezbednost Turske proveravao bi da li je grupa sprovela razoružavanje, dok bi odbor koji bi činili potpredsednik vlade, pojedini ministri i direktor obaveštajne službe MIT nadgledao predaju oružja i razoružavanje pripadnika PKK. Taj odbor bi o toku procesa izveštavao parlamentarnu komisiju.Prema tekstu zakona u koji je Rojters imao uvid, zatvorske kazne za osobe osuđene zbog članstva u PKK ili pomaganja toj organizaciji bile bi suspendovane. Takođe bi bila obezbeđena pravna zaštita za pripadnike PKK koji nisu učestvovali u ubistvima i koji se vrate u Tursku u roku od šest meseci nakon usvajanja zakona.Zvaničnici PKK osuđeni za teška krivična dela, uključujući rukovođenje terorističkom organizacijom i kazne doživotnog zatvora sa otežavajućim uslovima izrečene pre 2005. godine, ne bi imali pravo na pravnu zaštitu niti obustavu kazni. To znači da bi lider PKK Abdulah Odžalan, koji se nalazi u zatvoru od 1999. godine i služi kaznu doživotnog zatvora sa otežavajućim uslovima, ostao iza rešetaka.Politička podrška i istorijski kontekstOdžalan je prošle godine pozvao PKK da položi oružje i raspusti se, a organizacija je to prihvatila.Predlog zakona o „nacionalnoj solidarnosti i društvenoj integraciji“ podržali su vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP) predsednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, njen saveznik Partija nacionalističkog pokreta (MHP) i prokurdska DEM partija. Većina drugih stranaka, uključujući opoziciju, takođe je izrazila podršku.„Danas pravimo prvi korak. Nadam se da ćemo nastaviti do kraja na pozitivan način“, rekao je kopredsednik DEM partije Tundžer Bakirhan.PKK se nalazi na listama terorističkih organizacija u Turskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji. Organizacija je 1984. godine pokrenula oružanu pobunu, prvobitno zahtevajući nezavisnu kurdsku državu na jugoistoku Turske, ali je kasnije svoje zahteve usmerila na autonomiju i politička prava Kurda. U pobuni je od 1984. godine poginulo više od 40.000 ljudi, sukobi su se prelili i preko granica, u Irak i Siriju.Pogledajte i:
turska
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/08/05/1202044766_239:0:2970:2048_1920x0_80_0_0_42aea97e59662e071ebf1e6dd416da4b.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
svet – politika, turska, kurdi
svet – politika, turska, kurdi
Turska pred rešenjem višedecenijskog sukoba: Moguća amnestija za hiljade kurdskih boraca
Turska vladajuća koalicija podnela je danas parlamentu predlog zakona čiji je cilj postizanje mira sa Radničkom partijom Kurdistana (PKK), između ostalog kroz zaštitu mnogih bivših pripadnika te organizacije od krivičnog gonjenja i obustavu zatvorskih kazni za pojedine osuđenike.
Cilj zakona je da se omogući povratak u Tursku potencijalno više hiljada bivših pripadnika PKK i civila iz skrovišta u severnom Iraku, prenosi Rojters.
Predlog ima podršku većine poslanika i očekuje se da će biti usvojen u parlamentu kasnije ove sedmice, iako istraživanja javnog mnjenja pokazuju izvesnu skepsu građana da će dovesti do trajnog mira.
Prema predlogu zakona, Savet za nacionalnu bezbednost Turske proveravao bi da li je grupa sprovela razoružavanje, dok bi odbor koji bi činili potpredsednik vlade, pojedini ministri i direktor obaveštajne službe MIT nadgledao predaju oružja i razoružavanje pripadnika PKK. Taj odbor bi o toku procesa izveštavao parlamentarnu komisiju.
Prema tekstu zakona u koji je Rojters imao uvid, zatvorske kazne za osobe osuđene zbog članstva u PKK ili pomaganja toj organizaciji bile bi suspendovane. Takođe bi bila obezbeđena pravna zaštita za pripadnike PKK koji nisu učestvovali u ubistvima i koji se vrate u Tursku u roku od šest meseci nakon usvajanja zakona.
Zvaničnici PKK osuđeni za teška krivična dela, uključujući rukovođenje terorističkom organizacijom i kazne doživotnog zatvora sa otežavajućim uslovima izrečene pre 2005. godine, ne bi imali pravo na pravnu zaštitu niti obustavu kazni. To znači da bi lider PKK Abdulah Odžalan, koji se nalazi u zatvoru od 1999. godine i služi kaznu doživotnog zatvora sa otežavajućim uslovima, ostao iza rešetaka.
Politička podrška i istorijski kontekst
Odžalan je prošle godine pozvao PKK da položi oružje i raspusti se, a organizacija je to prihvatila.
Predlog zakona o „nacionalnoj solidarnosti i društvenoj integraciji“ podržali su vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP) predsednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, njen saveznik Partija nacionalističkog pokreta (MHP) i prokurdska DEM partija. Većina drugih stranaka, uključujući opoziciju, takođe je izrazila podršku.
„Danas pravimo prvi korak. Nadam se da ćemo nastaviti do kraja na pozitivan način“, rekao je kopredsednik DEM partije Tundžer Bakirhan.
PKK se nalazi na listama terorističkih organizacija u Turskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji. Organizacija je 1984. godine pokrenula oružanu pobunu, prvobitno zahtevajući nezavisnu kurdsku državu na jugoistoku Turske, ali je kasnije svoje zahteve usmerila na autonomiju i politička prava Kurda. U pobuni je od 1984. godine poginulo više od 40.000 ljudi, sukobi su se prelili i preko granica, u Irak i Siriju.