https://lat.sputnikportal.rs/20260730/velika-naftna-misterija-kako-je-kina-sprecila-katastrofu-na-svetskom-trzistu-1201851127.html
Velika naftna misterija: Kako je Kina sprečila katastrofu na svetskom tržištu
Velika naftna misterija: Kako je Kina sprečila katastrofu na svetskom tržištu
Sputnik Srbija
Pre rata u Iranu, Kina je kupovala više nafte nego cela Evropa i Sjedinjene Američke Države zajedno, a ipak, poteškoće u snabdevanju nisu dovele do ekstremnog... 30.07.2026, Sputnik Srbija
2026-07-30T18:35+0200
2026-07-30T18:35+0200
2026-07-30T18:35+0200
svet
svet – politika
sukob na bliskom istoku
ormuski moreuz
nafta
kina
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e7/01/15/1149738028_0:201:3073:1929_1920x0_80_0_0_6611b3f47613b4af326549cfbdc13cd7.jpg
Nakon što je Iran blokirao Ormuski moreuz, očekivalo se da bi cena nafte mogla da dostigne 150, pa čak i 200 dolara po barelu, ali do toga nije došlo. Prema pisanju medija, ključ za rešenje ove „velike naftne misterije“ leži u Kini.Kina je pre početka sukoba na Bliskom istoku kupovala više nafte nego čitav evropski kontinent i dvostruko više od Sjedinjenih Država. Međutim, nekoliko nedelja nakon izbijanja sukoba, Peking je naglo prepolovio uvoz nafte u odnosu na predratni nivo, što je, prema oceni medija, doprinelo znatno umerenijem rastu cena.Ipak, i dalje nije jasno kako je Kina uspela da zadovolji svoje energetske potrebe uz toliko smanjen uvoz, koliko dugo će takav pristup biti održiv i zbog čega se uopšte odlučila na taj potez.Prognoze o „katastrofi“ na svetskom tržištu nafte zasnivali su se na osnovnom zakonu ponude i tražnje. Pre izbijanja sukoba, kroz Ormuski moreuz svakodnevno je prolazilo oko 20 miliona barela nafte, što je činilo petinu ukupnih svetskih isporuka. Države su pronašle načine da nadoknade deo gubitaka, između ostalog oslobađanjem nafte iz strateških rezervi, ali cenovni šok ipak nije mogao u potpunosti da se izbegne.Napominje se da je količina nafte koju je Kina prestala da uvozi iznosila oko četvrtine ukupnih gubitaka nastalih nakon zatvaranja Ormuskog moreuza i da je bila jednaka celokupnom dnevnom uvozu Indije — oko pet miliona barela dnevno. To je, kako se navodi, pomoglo da se spreči ozbiljan nedostatak nafte na svetskom tržištu, jer su te količine preusmerene drugim zemljama.Prema pisanju medija, najočigledniji način da se uvoz nafte smanji u tolikom obimu bio bi pad potrošnje energije, ali nema dokaza da se Kina odlučila na takav potez. Smanjenje uvoza ne može se objasniti ni prelaskom na čiste izvore energije, jer, uprkos njihovom razvoju, kineska privreda i dalje u velikoj meri zavisi od uvoza nafte.Najrealniji scenario, na koji ukazuju stručnjaci, jeste da je Kina počela da koristi svoje ogromne rezerve nafte, koje je godinama stvarala za slučaj krize. Međutim, otvoreni rezervoari i dalje su puni, što može ukazivati na to da Peking skladišti naftu u tajnim skladištima, skrivenim od očiju javnosti.Pojedini stručnjaci smatraju da Kina svojim potezima nastoji da ojača svoju „meku moć“, pomažući stabilizaciji svetske ekonomije ili pokušavajući da stekne dodatne poluge uticaja na Sjedinjene Države. Prema drugoj teoriji, Peking podrškom globalnoj ekonomiji zapravo štiti sopstvenu proizvodnu bazu.Ranije u maju, mediji su izvestili, pozivajući se na neimenovane izvore, da je Kina neprimetno smanjila uvoz nafte za oko četvrtinu u odnosu na predratni nivo, ali da to nije dovelo do smanjenja domaćih zaliha. Dodaje se da to ukazuje na postojanje viška ponude, što je neuobičajena situacija s obzirom na vladajuću nestašicu.Pogledajte i:
https://lat.sputnikportal.rs/20260723/cena-nafte-premasla-100-dolara-po-barelu-1201623476.html
ormuski moreuz
kina
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e7/01/15/1149738028_0:0:2731:2048_1920x0_80_0_0_952801823ae927b5affb2447fed59c67.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
svet – politika, sukob na bliskom istoku, ormuski moreuz, nafta, kina
svet – politika, sukob na bliskom istoku, ormuski moreuz, nafta, kina
Velika naftna misterija: Kako je Kina sprečila katastrofu na svetskom tržištu
Pre rata u Iranu, Kina je kupovala više nafte nego cela Evropa i Sjedinjene Američke Države zajedno, a ipak, poteškoće u snabdevanju nisu dovele do ekstremnog skoka cena. Stručnjaci smatraju da su ključnu ulogu u tome možda odigrala tajna skladišta nafte.
Nakon što je Iran blokirao Ormuski moreuz, očekivalo se da bi cena nafte mogla da dostigne 150, pa čak i 200 dolara po barelu, ali do toga nije došlo. Prema pisanju medija, ključ za rešenje ove „velike naftne misterije“ leži u Kini.
Kina je pre početka sukoba na Bliskom istoku kupovala više nafte nego čitav evropski kontinent i dvostruko više od Sjedinjenih Država. Međutim, nekoliko nedelja nakon izbijanja sukoba, Peking je naglo prepolovio uvoz nafte u odnosu na predratni nivo, što je, prema oceni medija, doprinelo znatno umerenijem rastu cena.
Ipak, i dalje nije jasno kako je Kina uspela da zadovolji svoje energetske potrebe uz toliko smanjen uvoz, koliko dugo će takav pristup biti održiv i zbog čega se uopšte odlučila na taj potez.
Prognoze o „katastrofi“ na svetskom tržištu nafte zasnivali su se na osnovnom zakonu ponude i tražnje. Pre izbijanja sukoba, kroz Ormuski moreuz svakodnevno je prolazilo oko 20 miliona barela nafte, što je činilo petinu ukupnih svetskih isporuka. Države su pronašle načine da nadoknade deo gubitaka, između ostalog oslobađanjem nafte iz strateških rezervi, ali cenovni šok ipak nije mogao u potpunosti da se izbegne.
Napominje se da je količina nafte koju je Kina prestala da uvozi iznosila oko četvrtine ukupnih gubitaka nastalih nakon zatvaranja Ormuskog moreuza i da je bila jednaka celokupnom dnevnom uvozu Indije — oko pet miliona barela dnevno. To je, kako se navodi, pomoglo da se spreči ozbiljan nedostatak nafte na svetskom tržištu, jer su te količine preusmerene drugim zemljama.
„Kina je, bez sumnje, bila najvažniji faktor koji je obuzdao rast cena. I suština je u tome što to niko, i zaista naglašavam, niko nije predvideo“, izjavio je analitičar tržišta nafte iz kompanije „Komoditi kontekst“ Rori Džonston.
Prema pisanju medija, najočigledniji način da se uvoz nafte smanji u tolikom obimu bio bi pad potrošnje energije, ali nema dokaza da se Kina odlučila na takav potez. Smanjenje uvoza ne može se objasniti ni prelaskom na čiste izvore energije, jer, uprkos njihovom razvoju, kineska privreda i dalje u velikoj meri zavisi od uvoza nafte.
Najrealniji scenario, na koji ukazuju stručnjaci, jeste da je Kina počela da koristi svoje ogromne rezerve nafte, koje je godinama stvarala za slučaj krize. Međutim, otvoreni rezervoari i dalje su puni, što može ukazivati na to da Peking skladišti naftu u tajnim skladištima, skrivenim od očiju javnosti.
Pojedini stručnjaci smatraju da Kina svojim potezima nastoji da ojača svoju „meku moć“, pomažući stabilizaciji svetske ekonomije ili pokušavajući da stekne dodatne poluge uticaja na Sjedinjene Države. Prema drugoj teoriji, Peking podrškom globalnoj ekonomiji zapravo štiti sopstvenu proizvodnu bazu.
Ranije u maju, mediji su izvestili, pozivajući se na neimenovane izvore, da je Kina neprimetno smanjila uvoz nafte za oko četvrtinu u odnosu na predratni nivo, ali da to nije dovelo do smanjenja domaćih zaliha. Dodaje se da to ukazuje na postojanje viška ponude, što je neuobičajena situacija s obzirom na vladajuću nestašicu.