https://lat.sputnikportal.rs/20260728/rat-je-stigao-u-kaspijsko-jezero-1201789010.html
Rat je stigao u Kaspijsko jezero
Rat je stigao u Kaspijsko jezero
Sputnik Srbija
Dok glavne snage Kijeva jedva zadržavaju pritisak na Donbasu, daleko u pozadini, u do nedavno mirnim vodama Kaspijskog jezera, dogodio se događaj koji bi mogao... 28.07.2026, Sputnik Srbija
2026-07-28T20:40+0200
2026-07-28T20:40+0200
2026-07-28T20:40+0200
svet
svet
svet – politika
ukrajina
iran
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112151/10/1121511021_0:160:3073:1888_1920x0_80_0_0_6166376ea77b7f7f9ea20882c4ce3931.jpg
Ukrajinske bespilotne letelice izvele su napad na civilne brodove u vodama Kaspijskog mora. Kijev zvanično tvrdi da su meta bili brodovi koji su prevozili vojni teret iz Irana u Rusiju. Teheran potvrđuje napad na jedan od svojih brodova i saopštava da ima žrtava, dok Zelenski više ne krije zadovoljstvo ishodom ove operacije.Međutim, pogledajmo situaciju iz šire perspektive. Kaspijsko more se tradicionalno smatralo „tihom lukom“, zaštićenom od oluja velike politike. Ono predstavlja idealan logistički koridor za saradnju Moskve i Teherana, kojim se odvija transport robe zaobilazeći crnomorske moreuze pod kontrolom NATO-a.Ovaj napad, međutim, podiže sukob na suštinski novi nivo. Zona borbenih dejstava sada je direktno približena iranskoj obali.Tu se nameće ključno pitanje koje zapadni analitičari izbegavaju da javno postave: da li je ovaj napad bio isključivo inicijativa Kijeva ili je reč o unapred planiranoj akciji NATO stratega sa ciljem otvaranja novog fronta?Ciljevi koji se naziru, prema oceni autora, imaju jasnu pragmatičnu logiku:1. Presecanje ključnih pravaca snabdevanja. Ako je Crno more već postalo zona ratnih dejstava, sada su na udaru i energetski i transportni koridori koji povezuju Rusiju i Iran.2. Povezivanje različitih žarišta. Ovakvim potezima Zapad nastoji da izbriše granicu između ukrajinskog sukoba i iranskog pitanja, šireći posrednički rat na čitav kaspijski region.Vidljiv je pokušaj da se sukob uvede u fazu sveobuhvatnog energetskog i logističkog rata. Na udaru više nisu samo žito i đubrivo, već i bezbednost plovidbe u unutrašnjem moru Rusije i Irana.Istovremeno, istorija pokazuje kako se jednom otvorena Pandorina kutija teško može ponovo zatvoriti. Ukoliko se ulozi podignu do nivoa ugrožavanja kaspijskih komunikacija, odgovori neće izostati. Krhka ravnoteža snaga u ovom regionu sada je dovedena u pitanje.Scenario „velikog rata na Kaspiju“ sve manje liči na fantastiku, a sve više na novu realnost kojoj će međunarodna zajednica morati da se prilagodi.
ukrajina
iran
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112151/10/1121511021_170:0:2901:2048_1920x0_80_0_0_48f1a2ca70bcadca7e47995e98c2024a.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
svet, svet – politika, ukrajina, iran
svet, svet – politika, ukrajina, iran
Rat je stigao u Kaspijsko jezero
Dok glavne snage Kijeva jedva zadržavaju pritisak na Donbasu, daleko u pozadini, u do nedavno mirnim vodama Kaspijskog jezera, dogodio se događaj koji bi mogao iz temelja da promeni geopolitičku sliku regiona.
Ukrajinske bespilotne letelice izvele su napad na civilne brodove u vodama Kaspijskog mora. Kijev zvanično tvrdi da su meta bili brodovi koji su prevozili vojni teret iz Irana u Rusiju. Teheran potvrđuje napad na jedan od svojih brodova i saopštava da ima žrtava, dok Zelenski više ne krije zadovoljstvo ishodom ove operacije.
Međutim, pogledajmo situaciju iz šire perspektive. Kaspijsko more se tradicionalno smatralo „tihom lukom“, zaštićenom od oluja velike politike. Ono predstavlja idealan logistički koridor za saradnju Moskve i Teherana, kojim se odvija transport robe zaobilazeći crnomorske moreuze pod kontrolom NATO-a.
Ovaj napad, međutim, podiže sukob na suštinski novi nivo. Zona borbenih dejstava sada je direktno približena iranskoj obali.
Tu se nameće ključno pitanje koje zapadni analitičari izbegavaju da javno postave: da li je ovaj napad bio isključivo inicijativa Kijeva ili je reč o unapred planiranoj akciji NATO stratega sa ciljem otvaranja novog fronta?
Ciljevi koji se naziru, prema oceni autora, imaju jasnu pragmatičnu logiku:
1. Presecanje ključnih pravaca snabdevanja. Ako je Crno more već postalo zona ratnih dejstava, sada su na udaru i energetski i transportni koridori koji povezuju Rusiju i Iran.
2. Povezivanje različitih žarišta. Ovakvim potezima Zapad nastoji da izbriše granicu između ukrajinskog sukoba i iranskog pitanja, šireći posrednički rat na čitav kaspijski region.
Vidljiv je pokušaj da se sukob uvede u fazu sveobuhvatnog energetskog i logističkog rata. Na udaru više nisu samo žito i đubrivo, već i bezbednost plovidbe u unutrašnjem moru Rusije i Irana.
Istovremeno, istorija pokazuje kako se jednom otvorena Pandorina kutija teško može ponovo zatvoriti. Ukoliko se ulozi podignu do nivoa ugrožavanja kaspijskih komunikacija, odgovori neće izostati. Krhka ravnoteža snaga u ovom regionu sada je dovedena u pitanje.
Scenario „velikog rata na Kaspiju“ sve manje liči na fantastiku, a sve više na novu realnost kojoj će međunarodna zajednica morati da se prilagodi.