https://lat.sputnikportal.rs/20260719/kraj-bacanja-nove-odece-eu-uvodi-strogu-zabranu-1201472193.html
Kraj bacanja nove odeće: EU uvodi strogu zabranu
Kraj bacanja nove odeće: EU uvodi strogu zabranu
Sputnik Srbija
Velikim kompanijama u Evropskoj uniji više nije dozvoljeno da uništavaju neprodate odevne predmete i obuću, u skladu sa pravilima koja su stupila na snagu. 19.07.2026, Sputnik Srbija
2026-07-19T22:50+0200
2026-07-19T22:50+0200
2026-07-19T22:50+0200
ekonomija
ekonomija
svet – ekonomija
odeća
modna industrija
evropska unija (eu)
ekologija
obuća
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/02/02/1133905745_0:121:3089:1859_1920x0_80_0_0_b7f683e057729c312d8cc0c9b341e1d2.jpg
Nova uredba EU obavezuje kompanije na koje se odnosi da svoju robu preprodaju ili doniraju, umesto da je uništavaju. Uništavanje se ponekad smatra jeftinijim rešenjem od skladištenja, obnove ili ponovnog stavljanja proizvoda u prodaju.Izuzeci važe u slučajevima kada su proizvodi opasni, oštećeni ili kontaminirani, odnosno kada se ne mogu ponovo koristiti ili obnoviti. Takođe, mogu biti uništeni i proizvodi koji su ponuđeni kao donacija više socijalnih organizacija sa sedištem u EU, ali nisu prihvaćeni u propisanom roku.Nova pravila će kasnije biti proširena i na druge kompanije. Ona su deo Uredbe EU o ekološkom dizajnu, koja je stupila na snagu u julu 2024. godine.Nemačko udruženje trgovaca (HDE) saopštilo je da bi zabrana mogla koristiti potrošačima, jer će povećati ponudu robe po sniženim cenama u outlet prodavnicama, rasprodajama i kanalima za prodaju polovne robe, pišu mediji.Generalni direktor HDE-a, Stefan Gent, smatra da postoje i značajne koristi za životnu sredinu, "jer će se uništavati manje gotovo novih odevnih predmeta, a proizvodi će se češće preprodavati ili donirati".Gent je ipak priznao da će trgovci biti suočeni sa izazovima.Kako je naveo, trgovci će imati dodatne troškove skladištenja, sortiranja, obnove i ponovnog plasmana robe na tržište, kao i obaveze vođenja dokumentacije, pravne neizvesnosti i praktične poteškoće u vezi sa donacijama i prodajom polovne robe.Izazov ultra-brze modeNemačko udruženje modne i tekstilne industrije pozdravilo je novu uredbu."Odeća je vredan proizvod čije uništavanje treba izbegavati“, rekao je generalni direktor Tomas Lange. Prema njegovim rečima, zabrana uništavanja šalje važan signal za odgovornije korišćenje resursa.Uredba će imati mali uticaj na većinu evropskih proizvođača odeće, jer se neprodata roba kod njih uglavnom ne uništava. Pravi izazov predstavljaju ogromne količine jeftinih proizvoda ultra-brze mode koje potrošači naručuju direktno od dobavljača van Evrope, rekao je Lange.On je pozvao da se i te kompanije obavežu da, poput evropskih proizvođača, učestvuju u troškovima prikupljanja, sortiranja i reciklaže korišćenog tekstila.Konfederacija nemačke tekstilne i modne industrije kritikovala je zakon kao nerealan, ocenivši da domaću industriju opterećuje dodatnom administracijom, a da pritom ne rešava suštinske probleme koje stvara brza moda.Za veću održivost potrebni su efikasniji sistemi za prikupljanje, sortiranje i reciklažu tekstila, izjavio je stručnjak za ovu industriju Jonas Štrake. Bez toga će, kako smatra, zabrana uništavanja ostati „papirni tigar“."U praksi, nažalost, ne daje stvaran doprinos cirkularnoj ekonomiji“, rekao je.Ekološke organizacije traže doslednu primenuSlične primedbe iznele su i organizacije za zaštitu životne sredine. Moric Jeger-Roško iz Grinpisa ocenio je da je zabrana u načelu ispravna, ali da sadrži brojne rupe."Kompanije mogu lako zaobići pravila, na primer pogrešnim deklarisanjem proizvoda. Bez dosledne kontrole i primene, u praksi se ništa neće promeniti“, rekao je. Prema njegovim rečima, osnovni problem – brza moda – ovim zakonom ostaje netaknut.Svetski fond za prirodu ocenio je zabranu uništavanja kao važan prvi korak, ali je takođe naglasio da zakon vredi samo onoliko koliko se dosledno sprovodi."Biće delotvoran tek kada nadležni organi budu dosledno pratili i primenjivali propisane zahteve“, izjavila je Silke Divel-Rit iz Fonda.Prema podacima Evropske komisije, između 4% i 9% neprodatog tekstila u Evropi svake godine bude uništeno, a da nikada nije bilo nošeno, pri čemu se proizvede oko 5,6 miliona tona emisija CO₂.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/02/02/1133905745_0:0:2731:2048_1920x0_80_0_0_11c81eb2a47fe84668ac3f27123b6d9b.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
ekonomija, svet – ekonomija, odeća, modna industrija, evropska unija (eu), ekologija, obuća
ekonomija, svet – ekonomija, odeća, modna industrija, evropska unija (eu), ekologija, obuća
Kraj bacanja nove odeće: EU uvodi strogu zabranu
Velikim kompanijama u Evropskoj uniji više nije dozvoljeno da uništavaju neprodate odevne predmete i obuću, u skladu sa pravilima koja su stupila na snagu.
Nova uredba EU obavezuje kompanije na koje se odnosi da svoju robu preprodaju ili doniraju, umesto da je uništavaju. Uništavanje se ponekad smatra jeftinijim rešenjem od skladištenja, obnove ili ponovnog stavljanja proizvoda u prodaju.
Izuzeci važe u slučajevima kada su proizvodi opasni, oštećeni ili kontaminirani, odnosno kada se ne mogu ponovo koristiti ili obnoviti. Takođe, mogu biti uništeni i proizvodi koji su ponuđeni kao donacija više socijalnih organizacija sa sedištem u EU, ali nisu prihvaćeni u propisanom roku.
Nova pravila će kasnije biti proširena i na druge kompanije. Ona su deo Uredbe EU o ekološkom dizajnu, koja je stupila na snagu u julu 2024. godine.
Nemačko udruženje trgovaca (HDE) saopštilo je da bi zabrana mogla koristiti potrošačima, jer će povećati ponudu robe po sniženim cenama u outlet prodavnicama, rasprodajama i kanalima za prodaju polovne robe, pišu mediji.
Generalni direktor HDE-a, Stefan Gent, smatra da postoje i značajne koristi za životnu sredinu, "jer će se uništavati manje gotovo novih odevnih predmeta, a proizvodi će se češće preprodavati ili donirati".
Gent je ipak priznao da će trgovci biti suočeni sa izazovima.
"Ne može se sva neprodata roba lako preprodati ili donirati", rekao je. Razlozi za to mogu biti oštećena ambalaža, visoki logistički troškovi, nedostatak potražnje ili niska vrednost proizvoda.
Kako je naveo, trgovci će imati dodatne troškove skladištenja, sortiranja, obnove i ponovnog plasmana robe na tržište, kao i obaveze vođenja dokumentacije, pravne neizvesnosti i praktične poteškoće u vezi sa donacijama i prodajom polovne robe.
Nemačko udruženje modne i tekstilne industrije pozdravilo je novu uredbu.
"Odeća je vredan proizvod čije uništavanje treba izbegavati“, rekao je generalni direktor Tomas Lange. Prema njegovim rečima, zabrana uništavanja šalje važan signal za odgovornije korišćenje resursa.
Uredba će imati mali uticaj na većinu evropskih proizvođača odeće, jer se neprodata roba kod njih uglavnom ne uništava. Pravi izazov predstavljaju ogromne količine jeftinih proizvoda ultra-brze mode koje potrošači naručuju direktno od dobavljača van Evrope, rekao je Lange.
On je pozvao da se i te kompanije obavežu da, poput evropskih proizvođača, učestvuju u troškovima prikupljanja, sortiranja i reciklaže korišćenog tekstila.
Konfederacija nemačke tekstilne i modne industrije kritikovala je zakon kao nerealan, ocenivši da domaću industriju opterećuje dodatnom administracijom, a da pritom ne rešava suštinske probleme koje stvara brza moda.
Za veću održivost potrebni su efikasniji sistemi za prikupljanje, sortiranje i reciklažu tekstila, izjavio je stručnjak za ovu industriju Jonas Štrake. Bez toga će, kako smatra, zabrana uništavanja ostati „papirni tigar“.
"U praksi, nažalost, ne daje stvaran doprinos cirkularnoj ekonomiji“, rekao je.
Ekološke organizacije traže doslednu primenu
Slične primedbe iznele su i organizacije za zaštitu životne sredine. Moric Jeger-Roško iz Grinpisa ocenio je da je zabrana u načelu ispravna, ali da sadrži brojne rupe.
"Kompanije mogu lako zaobići pravila, na primer pogrešnim deklarisanjem proizvoda. Bez dosledne kontrole i primene, u praksi se ništa neće promeniti“, rekao je. Prema njegovim rečima, osnovni problem – brza moda – ovim zakonom ostaje netaknut.
Svetski fond za prirodu ocenio je zabranu uništavanja kao važan prvi korak, ali je takođe naglasio da zakon vredi samo onoliko koliko se dosledno sprovodi.
"Biće delotvoran tek kada nadležni organi budu dosledno pratili i primenjivali propisane zahteve“, izjavila je Silke Divel-Rit iz Fonda.
Prema podacima Evropske komisije, između 4% i 9% neprodatog tekstila u Evropi svake godine bude uništeno, a da nikada nije bilo nošeno, pri čemu se proizvede oko 5,6 miliona tona emisija CO₂.