https://lat.sputnikportal.rs/20260709/samit-nato-a-u-ankari-ogolio-politicki-raskol-u-ceskom-drzavnom-vrhu-1201149489.html
Samit NATO-a u Ankari ogolio politički raskol u češkom državnom vrhu
Samit NATO-a u Ankari ogolio politički raskol u češkom državnom vrhu
Sputnik Srbija
Predsednik Češke Petar Pavel i premijer Andrej Babiš pokazali su na nedavnom samitu NATO-a u Ankari da u češkom državnom vrhu postoje duboke političke... 09.07.2026, Sputnik Srbija
2026-07-09T19:31+0200
2026-07-09T19:31+0200
2026-07-09T19:31+0200
svet
svet – politika
andrej babiš
češka
petr pavel
nato
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/04/14/1125142252_0:0:3077:1731_1920x0_80_0_0_d61409c06226293cc66c79fc37f0e7d7.jpg
Predsednik parlamenta i lider stranke „Sloboda i direktna demokratija“ (SDD) Tomio Okamura usprotivio se izdvajanju bilo kakvih sredstava za naoružavanje Ukrajine i najavio da će o tome raspravljati rukovodstvo koalicije već na narednom sastanku.Odvojene delegacijeSpor oko toga ko treba da predstavlja Češku na samitu NATO-a trajao je gotovo šest meseci. Posle višemesečnih međusobnih prozivki, vlada je u junu usvojila odluku da delegaciju čine premijer, ministar spoljnih poslova i ministar odbrane.Predsednik se usprotivio takvoj odluci, podsetivši da je prethodne tri godine upravo on predvodio češku delegaciju na samitima Alijanse i da ne postoji razlog da se ta praksa menja. Svoj stav je potkrepio obraćanjem Ustavnom sudu, koji je presudio u njegovu korist i naložio vladi da ga uvrsti u delegaciju.Iako je kabinet bio primoran da postupi po odluci suda, na čelu delegacije ipak je ostao premijer. Kao kompromisno rešenje, dvojica najviših čeških zvaničnika otputovala su na samit odvojeno – premijer sa ministrima, a predsednik sa svojim saradnicima.Različiti stavovi o podršci UkrajiniJedno od ključnih pitanja koja dele predsednika i premijera Češke je njihov stav o podršci Ukrajini. Čak i pre mnogo godina, dok je bio predsednik Vojnog komiteta NATO-a, Pavel je pozivao saveznike da pruže veću pomoć Kijevu. Upravo je on na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji 2024. godine pokrenuo inicijativu za nabavku artiljerijske municije velikog kalibra u trećim zemljama, koja bi potom bila besplatno isporučivana ukrajinskim snagama.Zahvaljujući toj akciji, poznatoj kao „češka inicijativa za municiju“, Ukrajina je tokom 2024. godine dobila oko 1,5 miliona artiljerijskih granata, dok je naredne godine isporučeno još 1,8 miliona.Prema procenama Kijeva, upravo je ta inicijativa obezbeđivala ukrajinskim oružanim snagama oko polovine potreba za artiljerijskom municijom velikog kalibra.Pavel: Poslati Rusiji jasan signalČeški lider ocenio je da Ukrajina i njeni saveznici imaju još dva meseca da izvrše dovoljan pritisak na Rusiju kako bi je primorali da sedne za pregovarački sto, dodajući da bi to trebalo učiniti pre izbora za Državnu dumu, koji su zakazani za 20. septembar.On je poručio da je potrebno „poslati Rusiji jasan signal da smo spremni za početak pregovora“, ali je istovremeno podržao nastavak ukrajinskih udara na teritoriji Rusije i pozvao da se Kijevu obezbedi „sve što mu je potrebno za uspešnu odbranu“.Pavel se takođe založio za dalju militarizaciju Evrope, posebno za povećanje proizvodnih kapaciteta za sisteme protivvazdušne odbrane.Ranije je Pavel saopštio da su se nakon dugog perioda, stavovi SAD, Evrope i Ukrajine približili. Sada Rusija mora biti dovedena za pregovarački sto, bez toga se situacija neće promeniti, zaključio je on.Pogledajte i:
https://lat.sputnikportal.rs/20260213/ceska-stavovi-sad-evrope-i-ukrajine-konacno-priblizeni-ali-vazna-pitanja-su-i-dalje-neresena-1195860534.html
češka
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/04/14/1125142252_0:0:2731:2048_1920x0_80_0_0_805536608804f5362e10d7150c898057.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
svet – politika, andrej babiš, češka, petr pavel, nato
svet – politika, andrej babiš, češka, petr pavel, nato
Samit NATO-a u Ankari ogolio politički raskol u češkom državnom vrhu
Predsednik Češke Petar Pavel i premijer Andrej Babiš pokazali su na nedavnom samitu NATO-a u Ankari da u češkom državnom vrhu postoje duboke političke nesuglasice. Na skup su stigli različitim avionima, na zajedničkoj fotografiji bili su na suprotnim krajevima, iznosili su različite stavove, a kući su se vratili odvojeno, pišu mediji.
„Predsednik je govorio o potrebi jačanja evropske odbrambene industrije i odbrambenih kapaciteta uopšte, kao i o nastavku pružanja pune podrške Ukrajini. Premijer je, s druge strane, napomenuo da njegova zemlja ponovo neće dostići cilj Alijanse koji predviđa izdvajanje dva odsto BDP-a za odbranu, te da bi se svaka vojna pomoć Češke Ukrajini, ukoliko bi do nje uopšte došlo, svela na mali, jednokratni doprinos”, navodi se u članku.
Predsednik parlamenta i lider stranke „Sloboda i direktna demokratija“ (SDD) Tomio Okamura usprotivio se izdvajanju bilo kakvih sredstava za naoružavanje Ukrajine i najavio da će o tome raspravljati rukovodstvo koalicije već na narednom sastanku.
Spor oko toga ko treba da predstavlja Češku na samitu NATO-a trajao je gotovo šest meseci. Posle višemesečnih međusobnih prozivki, vlada je u junu usvojila odluku da delegaciju čine premijer, ministar spoljnih poslova i ministar odbrane.
Predsednik se usprotivio takvoj odluci, podsetivši da je prethodne tri godine upravo on predvodio češku delegaciju na samitima Alijanse i da ne postoji razlog da se ta praksa menja. Svoj stav je potkrepio obraćanjem Ustavnom sudu, koji je presudio u njegovu korist i naložio vladi da ga uvrsti u delegaciju.
Iako je kabinet bio primoran da postupi po odluci suda, na čelu delegacije ipak je ostao premijer. Kao kompromisno rešenje, dvojica najviših čeških zvaničnika otputovala su na samit odvojeno – premijer sa ministrima, a predsednik sa svojim saradnicima.
Različiti stavovi o podršci Ukrajini
Jedno od ključnih pitanja koja dele predsednika i premijera Češke je njihov stav o podršci Ukrajini. Čak i pre mnogo godina, dok je bio predsednik Vojnog komiteta NATO-a, Pavel je pozivao saveznike da pruže veću pomoć Kijevu.
Upravo je on na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji 2024. godine pokrenuo inicijativu za nabavku artiljerijske municije velikog kalibra u trećim zemljama, koja bi potom bila besplatno isporučivana ukrajinskim snagama.
Zahvaljujući toj akciji, poznatoj kao „češka inicijativa za municiju“, Ukrajina je tokom 2024. godine dobila oko 1,5 miliona artiljerijskih granata, dok je naredne godine isporučeno još 1,8 miliona.
Prema procenama Kijeva, upravo je ta inicijativa obezbeđivala ukrajinskim oružanim snagama oko polovine potreba za artiljerijskom municijom velikog kalibra.
Pavel: Poslati Rusiji jasan signal
Češki lider ocenio je da Ukrajina i njeni saveznici imaju još dva meseca da izvrše dovoljan pritisak na Rusiju kako bi je primorali da sedne za pregovarački sto, dodajući da bi to trebalo učiniti pre izbora za Državnu dumu, koji su zakazani za 20. septembar.
On je poručio da je potrebno „poslati Rusiji jasan signal da smo spremni za početak pregovora“, ali je istovremeno podržao nastavak ukrajinskih udara na teritoriji Rusije i pozvao da se Kijevu obezbedi „sve što mu je potrebno za uspešnu odbranu“.
Pavel se takođe založio za dalju militarizaciju Evrope, posebno za povećanje proizvodnih kapaciteta za sisteme protivvazdušne odbrane.
Ranije je Pavel saopštio da su se nakon dugog perioda, stavovi SAD, Evrope i Ukrajine približili. Sada Rusija mora biti dovedena za pregovarački sto, bez toga se situacija neće promeniti, zaključio je on.