00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SPUTNJIK INTERVJU
07:00
30 min
ORBITA KULTURE
16:00
120 min
SPUTNJIK INTERVJU
21:30
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Danica Marinković – Dostojna Ordena Svetog Save
07:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
„Pijani brod“
16:00
30 min
MILJANOV KORNER
Opačić – Bujišić: Beogradski Real je onaj pravi
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Fizičari simulirali crnu rupu u laboratoriji: Počelo „isparavanje“ /video/

CC0 / Slika generisana veštačkom inteligencijom / crna rupa
crna rupa - Sputnik Srbija, 1920, 05.07.2026
Pratite nas
U laboratorijskom eksperimentu koji bi mogao približiti razumevanju jedne od najvećih kosmičkih misterija, fizičari su simulirali ponašanje crne rupe i zabeležili proces koji podseća na njeno postepeno „isparavanje“. Reč je o pojavi povezanoj sa Hokingovim zračenjem, prema kojoj crne rupe mogu polako da gube energiju i nestaju emisijom zračenja.
Još od 1970-ih godina fizičari su predviđali da crne rupe, iako su objekti iz kojih ništa ne može da pobegne, ipak mogu da emituju veoma slabo toplotno zračenje. Ovu ideju je 1974. godine formulisao fizičar Stiven Hoking, pokazavši da kvantni efekti u blizini horizonta događaja mogu dovesti do pojave zračenja koje vremenom „iscrpljuje“ crnu rupu.

Laboratorijska simulacija horizonta događaja

Problem u proučavanju ovog fenomena je što je direktno posmatranje Hokingovog zračenja iz astrofizičkih crnih rupa praktično nemoguće. Očekuje se da je signal toliko slab da bi se izgubio u pozadinskom zračenju svemira.
Zbog toga se fizičari okreću laboratorijskim analogama — sistemima koji ne predstavljaju stvarne crne rupe, ali se ponašaju po istim fizičkim principima.
Takvi modeli mogu biti različiti: od vrtloga u vodi, preko ultrahladnih atomskih sistema, pa sve do optičkih eksperimenata.
U ovom istraživanju korišćen je sistem zasnovan na ultrakratkim laserskim impulsima koji putuju kroz specijalno optičko vlakno.
Jedan laserski impuls menja osobine samog vlakna, stvarajući uslove koji oponašaju „horizont događaja“, dok drugi impuls reaguje na te promene kao analog svetlosti koja pokušava da pobegne iz gravitacionog polja.

Prvi direktni uvid u povratnu reakciju

Do sada su eksperimenti uglavnom uspevali da detektuju samo analog Hokingovog zračenja. Ovaj put, istraživači su se fokusirali na mnogo suptilniji efekat — takozvanu povratnu reakciju, odnosno način na koji emitovano zračenje utiče nazad na sistem koji ga stvara.
Taj proces može se uporediti sa Njutnovim trećim zakonom: ako jedan objekat deluje silom na drugi, drugi uzvraća jednakom silom u suprotnom smeru.
U ovom slučaju, naučnici su tražili „trzaj unazad“ — veoma mali pomak u laserskom impulsu koji bi ukazivao da sistem gubi energiju emisijom zračenja.
Tim istraživača, koji predvodi Lorenc Prokopio sa Univerziteta u Paderbornu u Nemačkoj, uspeo je da izmeri upravo taj efekat. Rezultat je bio iznenađujuće jasan signal da postoji povratna reakcija u sistemu.

„Naš eksperiment i teorija pokazuju da je Hokingovo zračenje rezultat direktnog procesa, navode istraživači.

Prema njihovim rezultatima, mehanizam nastanka zračenja i gubitka energije može biti jednostavniji nego što su raniji teorijski modeli pretpostavljali, što menja dosadašnje razumevanje ovog fenomena.

Korak ka razumevanju „isparavanja“ crnih rupa

Iako se isti proces ne može direktno posmatrati u astrofizičkim crnim rupama, naučnici smatraju da laboratorijski rezultati predstavljaju važan korak ka razumevanju njihovog ponašanja i procesa „isparavanja“.
„Ovo pojednostavljuje teorijsko razumevanje i otvara nove mogućnosti za proračune u ovakvim sistemima“, izjavio je Prokopio.
Ukoliko se rezultati potvrde u budućim eksperimentima, mogli bi doprineti rešavanju jednog od najvećih otvorenih problema u teorijskoj fizici — informacionog paradoksa crnih rupa, koji je decenijama zaokupljao Stiven Hoking i brojne fizičare širom sveta.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala