https://lat.sputnikportal.rs/20260703/naucnici-prvi-put-stvorili-vestacku-celiju-koja-raste-i-vrsi-deobu-video-1200916349.html
Naučnici prvi put stvorili veštačku ćeliju koja raste i vrši deobu /video/
Naučnici prvi put stvorili veštačku ćeliju koja raste i vrši deobu /video/
Sputnik Srbija
Naučnici sa Univerziteta u Minesoti saopštili su da su napravili prvu potpuno sintetičku(veštačku) ćeliju sastavljenu isključivo od neživih komponenti, koja je... 03.07.2026, Sputnik Srbija
2026-07-03T23:00+0200
2026-07-03T23:00+0200
2026-07-03T23:00+0200
nauka i tehnologija
nauka i tehnologija
društvo
živi svet i genetika
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/01/17/1195103016_0:295:785:736_1920x0_80_0_0_37b4c1e5b6af7c637a41abd4e5bb6a4f.jpg
Projekat, nazvan „SpudCell“, predstavlja značajan korak u razvoju sintetičke biologije, iako istraživanje još nije prošlo stručnu recenziju.„U hemiji smo uspeli da ponovimo procese koji su do sada bili mogući samo u biologiji. To pokazuje da osnovne životne funkcije, poput rasta i razmnožavanja, ne zahtevaju nikakvu ‘misterioznu iskru’ života“, izjavila je sintetička biološkinja Kejt Adamala, jedna od rukovodilaca projekta.Manji genom i nove mogućnostiVeštačka ćelija ima genom od svega 90 hiljada parova baza DNK, što je manje od dosadašnje procenjene minimalne veličine potrebne za funkcionisanje žive ćelije.Sastoji se od lipozoma, koji oponaša ćelijsku membranu, i sedam plazmida sa genetičkim materijalom, dok ugrađeni sistem omogućava proizvodnju proteina, rast i deobu.Ipak, naučnici ističu da „SpudCell“ nije potpuno živa ćelija. Ne može samostalno da se razmnožava kroz više generacija, nema sopstveni metabolizam niti citoskelet i u potpunosti zavisi od hranljivih materija iz okruženja. Upravo zbog toga pojedini recenzenti smatraju da se ne može govoriti o „pravom životu“.Potencijal za proizvodnju lekovaIstraživači veruju da bi ova tehnologija mogla da otvori put razvoju minijaturnih bioloških fabrika za proizvodnju lekova, biomaterijala i drugih korisnih supstanci, uz veću preciznost od današnjih genetički modifikovanih bakterija.„Želimo da u potpunosti razumemo i kontrolišemo svaki gradivni element ćelije. „SpudCell“ nam pruža platformu na kojoj drugi naučnici mogu da nastave da grade“, poručila je Adamala.Rad još nije prošao stručnu recenziju, ali je njegov prednacrt javno dostupan i već je izazvao veliko interesovanje naučne zajednice, prenosi indeks hr.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/01/17/1195103016_0:222:785:810_1920x0_80_0_0_ecb8281404776bc182c9f625367d8afa.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
nauka i tehnologija, društvo, živi svet i genetika
nauka i tehnologija, društvo, živi svet i genetika
Naučnici prvi put stvorili veštačku ćeliju koja raste i vrši deobu /video/
Naučnici sa Univerziteta u Minesoti saopštili su da su napravili prvu potpuno sintetičku(veštačku) ćeliju sastavljenu isključivo od neživih komponenti, koja je uspela da prođe čitav ciklus rasta i deobe.
Projekat, nazvan „SpudCell“, predstavlja značajan korak u razvoju sintetičke biologije, iako istraživanje još nije prošlo stručnu recenziju.
„U hemiji smo uspeli da ponovimo procese koji su do sada bili mogući samo u biologiji. To pokazuje da osnovne životne funkcije, poput rasta i razmnožavanja, ne zahtevaju nikakvu ‘misterioznu iskru’ života“, izjavila je sintetička biološkinja Kejt Adamala, jedna od rukovodilaca projekta.
Manji genom i nove mogućnosti
Veštačka ćelija ima genom od svega 90 hiljada parova baza DNK, što je manje od dosadašnje procenjene minimalne veličine potrebne za funkcionisanje žive ćelije.
Sastoji se od lipozoma, koji oponaša ćelijsku membranu, i sedam plazmida sa genetičkim materijalom, dok ugrađeni sistem omogućava proizvodnju proteina, rast i deobu.
Ipak, naučnici ističu da „SpudCell“ nije potpuno živa ćelija. Ne može samostalno da se razmnožava kroz više generacija, nema sopstveni metabolizam niti citoskelet i u potpunosti zavisi od hranljivih materija iz okruženja. Upravo zbog toga pojedini recenzenti smatraju da se ne može govoriti o „pravom životu“.
Potencijal za proizvodnju lekova
Istraživači veruju da bi ova tehnologija mogla da otvori put razvoju minijaturnih bioloških fabrika za proizvodnju lekova, biomaterijala i drugih korisnih supstanci, uz veću preciznost od današnjih genetički modifikovanih bakterija.
„Želimo da u potpunosti razumemo i kontrolišemo svaki gradivni element ćelije. „SpudCell“ nam pruža platformu na kojoj drugi naučnici mogu da nastave da grade“, poručila je Adamala.
Rad još nije prošao stručnu recenziju, ali je njegov prednacrt javno dostupan i već je izazvao veliko interesovanje naučne zajednice,
prenosi indeks hr.