00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SPUTNJIK INTERVJU
Slađana Todorović: Izazov je igrati 28 uloga u monodrami „Nikad ljubičasto“
06:55
30 min
ENERGIJA SPUTNJIKA
Sve zlato u srpskom trezoru – zašto ga vraćamo kući, a nismo jedini
16:00
30 min
NOVI SPUTNJIK POREDAK
Tajno društvo Pitera Tila i prvi bilioner na svetu
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Novi britanski fijasko: „Atlantski bastion“- ne pomaže ni modernizacija

© AP Photo / Michael DuffBritanska flota
Britanska flota - Sputnik Srbija, 1920, 01.07.2026
Pratite nas
Velika Britanija i NATO nemaju vojne kapacitete da pariraju Rusiji na Arktiku, ocenjuje ruski vojni ekspert Aleksej Leonkov. On smatra da britanski planovi za modernizaciju mornarice, uključujući upotrebu bespilotnih sistema, predstavljaju pokušaj da se reše postojeći problemi sa operativnošću flote, a ne stvarno jačanje vojne moći.
Leonkov je tako za Sputnjik prokomentarisao nameru Velike Britanije da izdvoji dodatnih 1,5 milijardi funti (približno dve milijarde dolara) za tzv. program „Atlantski bastion“ za suprotstavljanje podmornicama ruske mornarice na Arktiku.
Cilj programa je izgradnja „najsavremenije hibridne pomorske sile za odbranu Velike Britanije i saveznika NATO-a od novih pretnji“.
Zajednički plan sa NATO-om predviđa odbranu Severnog Atlantika od „stalne i rastuće podvodne pretnje“ koja dolazi od ruske modernizovane podmorničke flote.
Leonkov ocenjuje da britanski plan da starije ratne brodove opremi bespilotnim sistemima predstavlja pokušaj da se ublaže postojeći problemi i nedostaci u sposobnosti mornarice, ali smatra da to neće doneti značajnije jačanje njenih vojnih kapaciteta.

„Stanje britanske ratne mornarice nije najbolje. Sve nuklearne podmornice, nosači balističkih raketa, trenutno se nalaze uz obalu, na vezu. To znači da su ili na redovnom tehničkom održavanju ili na remontu, ili postoje drugi razlozi zbog kojih ne mogu da isplove u otvoreni okean. Slična situacija vlada i sa površinskom flotom, a to je posledica krize koja je pogodila britanska brodogradilišta, koja više nisu u stanju da u punom obimu izvode remontne i brodograditeljske radove“, objašnjava Leonkov.

Kako bi ublažili taj problem osmišljeno je rešenje da se brodovi koji se više ne mogu modernizovati savremenim sistemima naoružanja opreme dronovima koje bi, s tačke gledišta komande britanske ratne mornarice, trebalo da preuzmu zadatke koje su do sada izvršavali konvencionalni sistemi naoružanja. Reč je pre svega o pomorskom izviđanju i otkrivanju podmornica, dodao je Leonkov.
Velika Britanija je očekivala malo drugačije učešće, jer kada je Donald Tramp govorio da mu je potreban Grenland za odbranu od ruske pretnje, uključujući podmornice, govorio je o sistemu SOSUS za detekciju podmornica između Grenlanda i Islanda, i između Islanda i Norveške, u čemu je trebalo da učestvuju evropske zemlje, uključujući i Veliku Britaniju“, navodi Leonkov.
Međutim, upravo ruta između Islanda i Norveške nalazi se u najlošijem stanju i zahteva značajna ulaganja, istakao je ekspert.
„Umesto da ulažu u to, Britanci su izabrali drugačiji put — da svoje stare brodove opreme bespilotnim sistemima, verujući da će time rešiti problem odbrane svojih pomorskih granica. Ipak, mnogi stručnjaci, čak i u Velikoj Britaniji su veoma skeptični prema ovom programu, zato što postojanje ruskog hipersoničnog oružja, uključujući i pomorsko hipersonično oružje, može učiniti takve bespilotne sisteme praktično beskorisnim“, istakao je Leonkov.

Rusija zadržava stratešku prednost na Arktiku

Naš sagovornik smatra da ni ceo blok NATO-a još nema efikasno rešenje za otkrivanje i praćenje ruskih podmornica. Kao argument navodi da ni komanda pomorskih operacija američke mornarice nema pouzdane informacije o njihovom kretanju, te zaključuje da takve sposobnosti nema ni Velika Britanija.
„Ipak, da bi se pokazalo da Velika Britanija i dalje ima određene sposobnosti, osmišljen je ovaj novi program naoružanja i nekakvih hibridnih operacija. U praksi, malo je verovatno da će taj program imati značajniji vojni efekat. Sredstva u iznosu od dve milijarde dolara, koja su za njega predviđena, najverovatnije neće biti iskorišćena za svoju namenu“, smatra Leonkov.
Arktik je za Rusiju veoma značajan region. Arktička zona, bogata naftom, gasom i drugim resursima, zauzima više od četvrtine teritorije Ruske Federacije. Od 38.000 kilometara granice arktičke obale, čak 22.000 kilometara pripada Rusiji.
Leonkov ističe da je Rusija dominira na Arktiku zahvaljujući Severnoj floti, razvijenoj infrastrukturi i sistemima za nadzor Severnog morskog puta.
„Poenta je u tome da je sve ovo što se dešava vezano za Arktik i rat koji se vodi za Arktik, ali Rusija je već daleko ispred. Naša pomorske snage, tačnije Severna flota, kao i jedinice stacionirane iza Polarnog kruga, u potpunosti osiguravaju bezbednost duž čitavog Severnog morskog puta. Istovremeno štite i severne granice naše zemlje od mogućih raketnih udara, uključujući i one balističke rakete koje nose termonuklearne bojeve glave, a da ne govorim o njihovom značaju za pomorsku bezbednost. Poslednjih godina prisustvo podmornica neprijateljskih država u blizinu ruskih voda postali su retkost zato što sistemi za rano otkrivanje omogućavaju da se takve podmornice uoče već u ranoj fazi, dok pokušavaju da se približe neutralnim vodama radi praćenja aktivnosti ruske mornarice, nakon čega se preduzimaju preventivne mere kako bismo ih udaljili“, navodi ekspert.
Leonkov ističe da novi pomorski putevi i prirodni resursi Arktika imaju veliki strateški značaj zbog čega su NATO-a i Zapad posebno zainteresovani za ovaj region.
„Oni žele da kontrolišu Severni morski put koji značajno skraćuje vreme transporta robe iz zemalja Globalnog juga, pre svega iz azijskih država ka Evropi. Dok je oko tradicionalnih ruta - preko Sueckog kanala i Gibraltara - stvoreno više kriznih žarišta, što je otežalo plovidbu i povećalo troškove osiguranja i prevoza, Severni morski put, usled nestabilnosti na Bliskom istoku, postaje sve važnija alternativa – alternativa koju NATO i SAD ne mogu da kontrolišu. Trenutno nemaju snage, niti kapaciteta za to. Iako su sredstva za te svrhe izdvajana još od 2008. godine, te investicije nisu donele rezultate koji bi omogućili čak ni privid efikasne kontrole”, rekao je Leonkov.

„Arktički NATO“ – propali projekat

Leonkov napominje da koncept „arktičkog NATO-a“, koji je ranije promovisao Torvald Stoltenberg, otac bivšeg generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, nije doneo nikakve konkretne rezultate. Isto važi i za ideju stvaranja zajedničke arktičke ledolomačke flote.
On ističe da su mnoge države formalno prihvatile ove inicijative, ali da mnogi arktički vojno-bezbednosni projekti Zapada i NATO-a nisu realizovani. Po njegovom mišljenju, ti programi su se uglavnom sveli na formalno učešće država i trošenje novca, ali bez konkretnog napretka u izgradnji stvarnog sistema bezbednosti na Arktiku.
Odgovarajući na pitanje da li intenzivnija vojna aktivnost NATO-a na Arktiku povećava rizike od incidenata između Rusije i Alijanse, Leonkov ukazuje da su moguće provokacije koji bi mogle dovesti do eskalacije tenzija i incidenata u regionu, ali istovremeno ističe i da su Sjedinjene Američke Države jedini akter koji se trenutno protivi direktnom sukobu između NATO-a i Rusije. Prema njegovim rečima, SAD povremeno obuzdavaju najratobornije krugove u Evropi kako ne bi uvukli Vašington u globalni sukob za koji SAD još nisu spremne.
Vladimir Putin u razgovoru sa novinarima 9. maja - Sputnik Srbija, 1920, 01.06.2026
RUSIJA
Putinov ukaz o razvoju arktičke zone: U planu novi najmoćniji ledolomci na svetu
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala