https://lat.sputnikportal.rs/20260627/svet-se-divi-japancima-a-iza-svega-stoji--srbin-iz-loznice-video-sport-fudbal-mihailo-petrovic-misa-stil-svetsko-prvenstvo-mundijal-video-1200723152.html
Svet se divi Japancima, a iza svega stoji – Srbin iz Loznice /video/
Svet se divi Japancima, a iza svega stoji – Srbin iz Loznice /video/
Sputnik Srbija
Reprezentacija Japana jedno je od najprijatnijih iznenađenja Svetskog prvenstva, ne samo zbog rezultata, već i zbog načina na koji igra. „Samuraji“ su pokazali... 27.06.2026, Sputnik Srbija
2026-06-27T20:05+0200
2026-06-27T20:05+0200
2026-06-27T20:05+0200
mundijal 2026
sp 2026 – skener
sport
fudbal
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/06/1a/1200722995_0:320:3072:2048_1920x0_80_0_0_358d6bc915f4ac60412040d42a11bc1e.jpg
Japan je u fazi napada često gradio igru sa trojicom u poslednjoj liniji, dok se Daiči Kamada spuštao duboko kako bi pomogao u organizaciji napada. Bočni štoperi su širili teren, ulazili visoko i povremeno pravili prodore napred, dok je ofanzivna linija bila u stalnom pokretu.Upravo ta kretanja pravila su najveći problem Holandiji. Napadači i ofanzivni vezisti Japana neprestano su menjali pozicije, izvlačili defanzivce, otvarali prostor jedni drugima i stvarali praznine u poslednjoj trećini terena. Holandska odbrana morala je da bude maksimalno koncentrisana na svako pomeranje, jer je Japan vrlo lako dolazio do prostora između linija.Zbog toga sve više stručnjaka smatra da je Japan jedna od najuzbudljivijih ofanzivnih reprezentacija na ovom Mundijalu.Ipak, koreni ovakvog fudbala ne leže samo u aktuelnoj generaciji. Veliki uticaj na razvoj modernog japanskog fudbala imao je srpski trener Mihailo „Miša“ Petrović, čovek čiji je sistem u Japanu postao poznat kao „Miša stil“.Petrović nikada nije bio selektor Japana, ali je kao klupski trener ostavio ogroman trag u tamošnjem fudbalu. Rođen je u Loznici 18. oktobra 1957. godine, a tokom igračke karijere nastupao je za Rad, Crvenu zvezdu, Olimpiju iz Ljubljane, Dinamo i Šturm.Trenersku karijeru počeo je u Evropi, gde je vodio SV Pelau, amaterski tim Šturma, Primorje, Domžale, Olimpiju Ljubljanu, Dravograd i Šturm iz Graca, pre nego što je 2006. godine stigao u Japan i preuzeo Sanfreče Hirošimu.Upravo u Hirošimi počinje njegova japanska revolucija. Iako je klub u prvoj punoj sezoni ispao u drugu ligu, rukovodstvo je zadržalo poverenje u srpskog stručnjaka. Petrović je ostao dosledan svojoj ideji igre, a Sanfreče se već 2008. vratio u elitu osvojivši Džej 2 ligu sa tadašnjih rekordnih 100 bodova. Iste godine klub je osvojio i Superkup Japana.Posle Sanfrečea, Petrović je od 2012. do 2017. vodio Urava Red Dajmondse, sa kojima je osvojio Liga kup 2016. godine. Potom je od 2018. do 2025. bio na klupi Hokaido Konsadole Sapora, koji je odveo do četvrtog mesta, najboljeg plasmana u istoriji kluba. Zbog tog uspeha proglašen je za trenera godine u Japanu.Godine 2020. postao je prvi strani trener sa 200 pobeda u najvišem rangu japanskog fudbala, a 2023. i trener sa najviše vođenih utakmica u istoriji Džej 1 lige. Od 2026. godine predvodi Nagoju Grampus.Njegov „Miša stil“ zasniva se na formaciji 3-4-2-1, ali je suština u neprestanim promenama oblika ekipe u zavisnosti od toga da li tim ima loptu ili se brani.Kada se brani, ekipa se transformiše u 5-4-1, sa krilnim bekovima koji se spuštaju u poslednju liniju. Kada napada, krilni bekovi odlaze visoko, dvojica štopera se šire, jedan zadnji vezni se spušta u izgradnju napada, a ispred njega ostaje čak pet ofanzivnih igrača.Takav sistem omogućava lakši izlazak iz visokog presinga, stvaranje viška u zadnjoj liniji i oslobađanje prostora za ofanzivce. Istovremeno, nosi i veliki rizik, jer gubitak lopte može da ostavi ogroman prostor u sredini terena.Ipak, kada se izvede dobro, ovaj stil donosi upravo ono što današnji Japan pokazuje na Svetskom prvenstvu – brzinu, pokret, hrabrost, tehničku preciznost i konstantnu pretnju po protivnički gol.Zbog toga nije slučajno što se posle igara Japana na Mundijalu ponovo govori o Mihailu Petroviću. Srpski trener je kroz skoro dve decenije rada u Japanu ostavio dubok taktički trag, a njegove ideje i danas žive u fudbalu koji je postao jedan od najprepoznatljivijih u Aziji.Japan na ovom Svetskom prvenstvu ne igra samo za rezultat – on pokazuje školu fudbala koja je godinama građena, usavršavana i prenošena kroz klubove. A jedan od njenih najvažnijih arhitekata bio je upravo Srbin iz Loznice – Mihailo „Miša“ Petrović.
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/06/1a/1200722995_188:0:2919:2048_1920x0_80_0_0_461cd4dfef3c478a8cccf22f100fbb9e.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
sp 2026 – skener, sport, fudbal
sp 2026 – skener, sport, fudbal
Svet se divi Japancima, a iza svega stoji – Srbin iz Loznice /video/
Reprezentacija Japana jedno je od najprijatnijih iznenađenja Svetskog prvenstva, ne samo zbog rezultata, već i zbog načina na koji igra. „Samuraji“ su pokazali izuzetno moderan, dinamičan i hrabar fudbal, a posebnu pažnju analitičara privukao je njihov ofanzivni sistem u meču protiv Holandije.
Japan je u fazi napada često gradio igru sa trojicom u poslednjoj liniji, dok se Daiči Kamada spuštao duboko kako bi pomogao u organizaciji napada. Bočni štoperi su širili teren, ulazili visoko i povremeno pravili prodore napred, dok je ofanzivna linija bila u stalnom pokretu.
Upravo ta kretanja pravila su najveći problem Holandiji. Napadači i ofanzivni vezisti Japana neprestano su menjali pozicije, izvlačili defanzivce, otvarali prostor jedni drugima i stvarali praznine u poslednjoj trećini terena. Holandska odbrana morala je da bude maksimalno koncentrisana na svako pomeranje, jer je Japan vrlo lako dolazio do prostora između linija.
Zbog toga sve više stručnjaka smatra da je Japan jedna od najuzbudljivijih ofanzivnih reprezentacija na ovom Mundijalu.
Ipak, koreni ovakvog fudbala ne leže samo u aktuelnoj generaciji. Veliki uticaj na razvoj modernog japanskog fudbala imao je srpski trener Mihailo „Miša“ Petrović, čovek čiji je sistem u Japanu postao poznat kao „Miša stil“.
Petrović nikada nije bio selektor Japana, ali je kao klupski trener ostavio ogroman trag u tamošnjem fudbalu. Rođen je u Loznici 18. oktobra 1957. godine, a tokom igračke karijere nastupao je za Rad, Crvenu zvezdu, Olimpiju iz Ljubljane, Dinamo i Šturm.
Trenersku karijeru počeo je u Evropi, gde je vodio SV Pelau, amaterski tim Šturma, Primorje, Domžale, Olimpiju Ljubljanu, Dravograd i Šturm iz Graca, pre nego što je 2006. godine stigao u Japan i preuzeo Sanfreče Hirošimu.
Upravo u Hirošimi počinje njegova japanska revolucija. Iako je klub u prvoj punoj sezoni ispao u drugu ligu, rukovodstvo je zadržalo poverenje u srpskog stručnjaka. Petrović je ostao dosledan svojoj ideji igre, a Sanfreče se već 2008. vratio u elitu osvojivši Džej 2 ligu sa tadašnjih rekordnih 100 bodova. Iste godine klub je osvojio i Superkup Japana.
Posle Sanfrečea, Petrović je od 2012. do 2017. vodio Urava Red Dajmondse, sa kojima je osvojio Liga kup 2016. godine. Potom je od 2018. do 2025. bio na klupi Hokaido Konsadole Sapora, koji je odveo do četvrtog mesta, najboljeg plasmana u istoriji kluba. Zbog tog uspeha proglašen je za trenera godine u Japanu.
Godine 2020. postao je prvi strani trener sa 200 pobeda u najvišem rangu japanskog fudbala, a 2023. i trener sa najviše vođenih utakmica u istoriji Džej 1 lige. Od 2026. godine predvodi Nagoju Grampus.
Njegov „Miša stil“ zasniva se na formaciji 3-4-2-1, ali je suština u neprestanim promenama oblika ekipe u zavisnosti od toga da li tim ima loptu ili se brani.
Kada se brani, ekipa se transformiše u 5-4-1, sa krilnim bekovima koji se spuštaju u poslednju liniju. Kada napada, krilni bekovi odlaze visoko, dvojica štopera se šire, jedan zadnji vezni se spušta u izgradnju napada, a ispred njega ostaje čak pet ofanzivnih igrača.
Takav sistem omogućava lakši izlazak iz visokog presinga, stvaranje viška u zadnjoj liniji i oslobađanje prostora za ofanzivce. Istovremeno, nosi i veliki rizik, jer gubitak lopte može da ostavi ogroman prostor u sredini terena.
Ipak, kada se izvede dobro, ovaj stil donosi upravo ono što današnji Japan pokazuje na Svetskom prvenstvu – brzinu, pokret, hrabrost, tehničku preciznost i konstantnu pretnju po protivnički gol.
Zbog toga nije slučajno što se posle igara Japana na Mundijalu ponovo govori o Mihailu Petroviću. Srpski trener je kroz skoro dve decenije rada u Japanu ostavio dubok taktički trag, a njegove ideje i danas žive u fudbalu koji je postao jedan od najprepoznatljivijih u Aziji.
Japan na ovom Svetskom prvenstvu ne igra samo za rezultat – on pokazuje školu fudbala koja je godinama građena, usavršavana i prenošena kroz klubove. A jedan od njenih najvažnijih arhitekata bio je upravo Srbin iz Loznice – Mihailo „Miša“ Petrović.