https://lat.sputnikportal.rs/20260623/kako-ishrana-bogata-mastima-i-secerom-utice-na-pamcenje-i-ponasanje-1200621521.html
Kako ishrana bogata mastima i šećerom utiče na pamćenje i ponašanje
Kako ishrana bogata mastima i šećerom utiče na pamćenje i ponašanje
Sputnik Srbija
Ishrana bogata zasićenim mastima, holesterolom i šećerima može negativno da utiče na funkcije mozga i da poveća rizik od poremećaja raspoloženja i pamćenja... 23.06.2026, Sputnik Srbija
2026-06-23T22:50+0200
2026-06-23T22:50+0200
2026-06-23T22:50+0200
nauka i tehnologija
nauka i tehnologija
medicina
ishrana
društvo
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/02/0c/1195800581_0:182:3066:1906_1920x0_80_0_0_9962f83d706abfc668b8172f3147e199.jpg
Kako se navodi, istraživači su proučavali uticaj takozvane "zapadnjačke ishrane" na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma. U eksperimentu su starije ženke miševa tokom tri nedelje hranjene ishranom bogatom šećerom, zasićenim mastima i holesterolom. Naučnici su utvrdili da je takva ishrana dovela do metaboličkih poremećaja, smanjene tolerancije na glukozu i promena u ekspresiji gena povezanih sa metabolizmom i emocionalnim reakcijama.Prema rezultatima studije, kod životinja su zabeležene promene u ponašanju koje ukazuju na povećanu anksioznost, impulsivnost, bespomoćnost i smanjenu istraživačku aktivnost, kao i problemi sa pamćenjem i drugim kognitivnim funkcijama. Autori istraživanja su naveli da povećanje telesne težine i visokokalorična ishrana mogu da poremete rad transportera serotonina, proteina koji učestvuje u regulaciji nivoa ovog neurotransmitera u mozgu. Naučnici smatraju da bi nalazi mogli da budu značajni i za ljude, posebno za žene u menopauzi koje su izložene većem riziku od metaboličkih i mentalnih poremećaja. Ističu da slični biološki mehanizmi postoje kod ljudi i drugih sisara, ali naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se rezultati potvrditi kod ljudske populacije. Istraživački tim planira da u narednim studijama identifikuje molekularne mehanizme koji bi mogli pomoći u prevenciji i lečenju mentalnih poremećaja povezanih sa metaboličkim problemima.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/02/0c/1195800581_0:0:2732:2048_1920x0_80_0_0_e32e0eb12411d828a02779a0f84c774e.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
nauka i tehnologija, medicina, ishrana, društvo
nauka i tehnologija, medicina, ishrana, društvo
Kako ishrana bogata mastima i šećerom utiče na pamćenje i ponašanje
Ishrana bogata zasićenim mastima, holesterolom i šećerima može negativno da utiče na funkcije mozga i da poveća rizik od poremećaja raspoloženja i pamćenja, pokazalo je međunarodno istraživanje predvođeno naučnicima sa Belgorodskog univerziteta.
Kako se navodi, istraživači su proučavali uticaj takozvane "zapadnjačke ishrane" na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma.
U eksperimentu su starije ženke miševa tokom tri nedelje hranjene ishranom bogatom šećerom, zasićenim mastima i holesterolom. Naučnici su utvrdili da je takva ishrana dovela do metaboličkih poremećaja, smanjene tolerancije na glukozu i promena u ekspresiji gena povezanih sa metabolizmom i emocionalnim reakcijama.
Prema rezultatima studije, kod životinja su zabeležene promene u ponašanju koje ukazuju na povećanu anksioznost, impulsivnost, bespomoćnost i smanjenu istraživačku aktivnost, kao i problemi sa pamćenjem i drugim kognitivnim funkcijama.
Autori istraživanja su naveli da povećanje telesne težine i visokokalorična ishrana mogu da poremete rad transportera serotonina, proteina koji učestvuje u regulaciji nivoa ovog neurotransmitera u mozgu.
Naučnici smatraju da bi nalazi mogli da budu značajni i za ljude, posebno za žene u menopauzi koje su izložene većem riziku od metaboličkih i mentalnih poremećaja. Ističu da slični biološki mehanizmi postoje kod ljudi i drugih sisara, ali naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se rezultati potvrditi kod ljudske populacije.
Istraživački tim planira da u narednim studijama identifikuje molekularne mehanizme koji bi mogli pomoći u prevenciji i lečenju mentalnih poremećaja povezanih sa metaboličkim problemima.