https://lat.sputnikportal.rs/20260621/retko-otkrice-na-fosilu-pecinskog-lava-starog-do-190000-godina-1200555373.html
Retko otkriće na fosilu pećinskog lava starog do 190.000 godina
Retko otkriće na fosilu pećinskog lava starog do 190.000 godina
Sputnik Srbija
Međunarodni tim naučnika otkrio je na fosilu pećinskog lava starom između 160.000 i 190.000 godina jednu od najstarijih do sada poznatih zaraslih teških... 21.06.2026, Sputnik Srbija
2026-06-21T16:00+0200
2026-06-21T16:00+0200
2026-06-21T16:00+0200
nauka i tehnologija
društvo
paleontologija
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/01/18/1181949000_0:97:1024:673_1920x0_80_0_0_082d5c3779aaab1bdc2dd69e81375014.jpg
Istraživanje, objavljeno u naučnom časopisu „Kvaternari internešenal“, zasniva se na analizi fosilne nadlaktične kosti pećinskog lava pronađene u pećini Kanegra u Sloveniji.Fosil se decenijama čuvao u Muzeju Đovani Kapelini Univerziteta u Bolonji, gde je dospeo tokom Drugog svetskog rata, ali do sada nije bio detaljno proučavan.Analiza kostiNaučnici su pomoću kompjuterizovane tomografije analizirali unutrašnjost kosti i utvrdili da je životinja preživela veoma težak prelom. Snimci su pokazali da se sunđerasto koštano tkivo u potpunosti reorganizovalo i preoblikovalo kako bi očuvalo funkciju mišića prednjeg ekstremiteta. Iako je prelom zarastao, kost je ostala delimično deformisana.Prema rečima Elene Geko sa Departmana za geonauke Univerziteta u Padovi, glavne autorke studije, kost je nakon povrede postala kraća nego kod zdravih jedinki, dok je deo na kojem se vezuju mišići ramena znatno ojačao kako bi nadoknadio posledice preloma.Redak nalazIstraživači navode da je životinja nakon povrede morala da preživljava u izuzetno teškim uslovima. Pretpostavlja se da se pećinski lav nedeljama skrivao od potencijalnih predatora, poput hijena i drugih lavova, uz veoma ograničen pristup hrani i vodi, čekajući da povreda zaraste, slično ponašanju današnjih lavova u Africi.Naučnici ističu da su ovakvi nalazi izuzetno retki, jer je do sada pronađen veoma mali broj kostiju pećinskih lavova sa jasno vidljivim patološkim promenama, dok su tragovi trauma još ređi.Kustos geološke zbirke muzeja Mičela Kontesi ocenila je da ovo otkriće potvrđuje naučnu vrednost muzejskih kolekcija i pokazuje koliko savremene metode analize mogu doprineti novim saznanjima o davnoj prošlosti.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/01/18/1181949000_0:0:1024:768_1920x0_80_0_0_54e5d273d113af3eb6954e5070e898c7.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
društvo, paleontologija
Retko otkriće na fosilu pećinskog lava starog do 190.000 godina
Međunarodni tim naučnika otkrio je na fosilu pećinskog lava starom između 160.000 i 190.000 godina jednu od najstarijih do sada poznatih zaraslih teških povreda kod životinja, saopštio je Univerzitet u Padovi.
Istraživanje, objavljeno u naučnom časopisu „Kvaternari internešenal“, zasniva se na analizi fosilne nadlaktične kosti pećinskog lava pronađene u pećini Kanegra u Sloveniji.
Fosil se decenijama čuvao u Muzeju Đovani Kapelini Univerziteta u Bolonji, gde je dospeo tokom Drugog svetskog rata, ali do sada nije bio detaljno proučavan.
Naučnici su pomoću kompjuterizovane tomografije analizirali unutrašnjost kosti i utvrdili da je životinja preživela veoma težak prelom. Snimci su pokazali da se sunđerasto koštano tkivo u potpunosti reorganizovalo i preoblikovalo kako bi očuvalo funkciju mišića prednjeg ekstremiteta. Iako je prelom zarastao, kost je ostala delimično deformisana.
Prema rečima Elene Geko sa Departmana za geonauke Univerziteta u Padovi, glavne autorke studije, kost je nakon povrede postala kraća nego kod zdravih jedinki, dok je deo na kojem se vezuju mišići ramena znatno ojačao kako bi nadoknadio posledice preloma.
Istraživači navode da je životinja nakon povrede morala da preživljava u izuzetno teškim uslovima. Pretpostavlja se da se pećinski lav nedeljama skrivao od potencijalnih predatora, poput hijena i drugih lavova, uz veoma ograničen pristup hrani i vodi, čekajući da povreda zaraste, slično ponašanju današnjih lavova u Africi.
Naučnici ističu da su ovakvi nalazi izuzetno retki, jer je do sada pronađen veoma mali broj kostiju pećinskih lavova sa jasno vidljivim patološkim promenama, dok su tragovi trauma još ređi.
Kustos geološke zbirke muzeja Mičela Kontesi ocenila je da ovo otkriće potvrđuje naučnu vrednost muzejskih kolekcija i pokazuje koliko savremene metode analize mogu doprineti novim saznanjima o davnoj prošlosti.