https://lat.sputnikportal.rs/20260620/memorandum-o-nerazumevanju-na-bliskom-istoku-primirje-s-obelezjima-poraza-sad-video-1200513079.html
Memorandum o (ne)razumevanju na Bliskom istoku: Primirje s obeležjima poraza SAD /video/
Memorandum o (ne)razumevanju na Bliskom istoku: Primirje s obeležjima poraza SAD /video/
Sputnik Srbija
Donald Tramp je u nedelju, sebi za 80. rođendan, poklonio borbu u kavezu na travnjaku Bele kuće i šansu za mir s Iranom. Doduše, poklon je dobio samo po svom... 20.06.2026, Sputnik Srbija
2026-06-20T21:03+0200
2026-06-20T21:03+0200
2026-06-20T21:03+0200
svet
svet
svet sa sputnjikom
sukob na bliskom istoku
novi sputnjik poredak s nikolom vrzićem
iran
sad
donald tramp
benjamin netanijahu
komentari i analitika
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/04/19/1198533531_0:42:2374:1377_1920x0_80_0_0_aa08956c74f095dcb3a89019afb74788.jpg
Okasneli rođendanski poklon ili ne, tek, mir je na Bliskom istoku sad, u svakom slučaju, nešto bliži nego što je bio pre usaglašavanja memoranduma. Da li to znači i da će stvarno izbiti mir umesto rata, drugo je pitanje; a tu je i pitanje da li slavljenik iz Bele kuće treba da bude najradosniji zbog (post)rođendanskog poklona koji je dobio.Strateška ludost”Trampovo primirje s Iranom ima obeležja poraza”, komentariše ”Blumberg”, uz poprilično logičan argument u prilog ovom utisku. ”Činjenica da se Iranci raduju, dok su Izraelci prestrašeni, snažno sugeriše” (…) da nije ”Amerika u znatno boljoj pregovaračkoj poziciji sada, nego pre početka neprijateljstava… Realnost je da je ovaj rat – sa američkog stanovišta – bio strateška ludost koja jeste ranila iranski režim, ali mu je dala više preimućstva nego što je imao ranije.”Ipak, kako se priznaje, alternative postizanju Memoranduma o razumevanju bile su još i gore jer ”ovaj rat nije imao realističnu šansu da uspe, a cena njegovog nastavka za globalnu ekonomiju bi samo nastavila da raste”.Upravo iz ovih razloga – više rezignirano nego pomirljivo – i ”Fajnenšel tajms” u komentaru svog uredništva konstatuje da je ovo ”najmanje loš izlaz iz rata koji je Tramp odabrao da pokrene (…) i krize koju nikad nije ni trebalo da izazove… Tramp i (premijer Izraela Benjamin) Netanjahu nisu uspeli da postignu mnoge od ratnih ciljeva; režim ne samo što nije uzdrman nego je i dodatno osnažen nakon što je izdržao bombardovanje i pokazao da je sposoban da zatvori Ormuski moreuz”.Ustupci IranuUpravo su se te dve okolnosti na koje ukazuju komentatori s obe strane Atlantika – nemogućnost nanošenja vojnog poraza Iranu i mogućnost Irana da pobedi u asimetričnom (ekonomskom) ratu kroz zatvaranje Ormuza – i pokazale kao prelomne. Štaviše – prenosi Si-En-En procene američkih obaveštajaca – Iran i ubuduće može da zatvori moreuz ”kad god hoće”, dok američka vojska nema sredstava da ga na silu otvori ponovo. Pa jedan neimenovani zvaničnik zbog toga i kaže: ”Iranu smo predali de fakto kontrolu nad moreuzom, što je oružje mnogo snažnije nego bilo koja nuklearna bomba.”Šta tačno piše u Memorandumu o razumevanju – koji je potpisan elektronski pre nego što je to učinjeno i formalno –nije bilo poznato sve dok zvanično nije objavljeno, a zapadnom i iranskom javnošću kružilo je nekoliko verzija.Na kraju se ispostavilo da u memorandumu nema ni spomena iranskog programa balističkih raketa, a kamoli nametanja nekih obaveza u tom pogledu, jer se strani koja nije poražena obaveze i ne nameću. Uz kraj rata na svim frontovima, uključujući onaj u Libanu, te potvrdu suvereniteta i nemešanja u unutrašnja pitanja (novim pokušajima promene režima) predviđena je i momentalna suspenzija i fazno ukidanje sankcija Iranu, odmrzavanje zamrznutih sredstava, kao i fond za obnovu Irana – svojevrsne ratne reparacije – u visini od čak 300 milijardi dolara, te uspostavljanje režima slobodnog prolaza trgovačkih brodova kroz Ormuski moreuz, to jest, ukidanje i iranske i američke blokade. Iran se, s druge strane, još jednom obavezuje da neće praviti atomsku bombu, a detalji treba da budu razrađeni u pregovorima koji će uslediti posle potpisivanja memoranduma.Osim prekida neprijateljstava faktički je predviđeno i povlačenje izraelske vojske iz Libana kome se garantuje teritorijalni integritet, a razjašnjeno je i pitanje daljeg upravljanja Ormuskim moreuzom kao ekonomskim nuklearnim oružjem. Ono će biti u rukama Irana i Omana koji dele teritorijalne vode u tom uskom grlu svetske privrede; oni neće naplaćivati takse za prolaz, ali će naplaćivati svoje usluge obezbeđivanja slobodne navigacije, što dosad nisu činili, verovatno po modelu Turske i Bosfora gde će od jula cena porasti na 6,7 dolara po toni nosivosti, obračunato shodno konvenciji iz Montroa.Obuzdati Netanahjua”Da bi dil uspeo, imperativ je da Tramp obuzda Netanjahua”, opominje se u već pomenutom uredničkom komentaru ”Fajnenšel tajmsa”. Izraelski ”Haarec” s tim vezi ukazuje da su Netanjahuovi lojalisti besni na Trampa zbog njegove (tobožnje) izdaje Izraela, dok list ”Izrael Hajom”, vlasništvo megadonatorke Trampovih republikanaca Mirijam Adelson, tvrdi i da Tramp već izvesno vreme, u dosluhu s Katarom, sarađuje s Iranom iza leđa Izraelu. Kome, kako otkrivaju drugi izraelski mediji, čak nije ni pružen na uvid Memorandum o razumevanju.Portal ”Aksios” pak otkriva i da postoji podela u vrhu američke vlasti – direktor CIA Džon Retklif, državni sekretar Marko Rubio i sekretar rata Pit Hegset protive se sporazumu s Iranom koga (nasuprot njima) zagovaraju potpredsednik Džej Di Vens i Trampovi izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof.Koja će od ovih struja prevladati? Kako je došlo do sporazuma Teherana i Vašingtona? Ko je pobedio u ratu, i kakve globalne posledice iz toga proističu?O ovim su pitanjima u ”Novom Sputnjik poretku” govorili vanredni profesor Fakulteta bezbednosti dr Vladimir Ajzenhamer i istraživač studija bezbednosti Nikola Vujinović.Pogledajte i:
iran
sad
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Nikola Vrzić
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/07/0d/1127335056_32:0:1089:1057_100x100_80_0_0_9c9335a639847bc96a7a57c5369aa0bd.jpg
Nikola Vrzić
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/07/0d/1127335056_32:0:1089:1057_100x100_80_0_0_9c9335a639847bc96a7a57c5369aa0bd.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/04/19/1198533531_0:0:2110:1582_1920x0_80_0_0_4e5642f8eaead5301d721f790a25b71c.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Nikola Vrzić
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/07/0d/1127335056_32:0:1089:1057_100x100_80_0_0_9c9335a639847bc96a7a57c5369aa0bd.jpg
svet, svet sa sputnjikom, sukob na bliskom istoku, novi sputnjik poredak s nikolom vrzićem, iran, sad, donald tramp, benjamin netanijahu, komentari i analitika
svet, svet sa sputnjikom, sukob na bliskom istoku, novi sputnjik poredak s nikolom vrzićem, iran, sad, donald tramp, benjamin netanijahu, komentari i analitika
Memorandum o (ne)razumevanju na Bliskom istoku: Primirje s obeležjima poraza SAD /video/
Donald Tramp je u nedelju, sebi za 80. rođendan, poklonio borbu u kavezu na travnjaku Bele kuće i šansu za mir s Iranom. Doduše, poklon je dobio samo po svom, vašingtonskom vremenu, pošto je pet minuta posle ponoći, dakle, tek u ponedeljak po teheranskom vremenu, i Iran formalno potvrdio da je Memorandum o razumevanju sa SAD zaista usaglašen.
Okasneli rođendanski poklon ili ne, tek, mir je na Bliskom istoku sad, u svakom slučaju, nešto bliži nego što je bio pre usaglašavanja memoranduma. Da li to znači i da će stvarno izbiti mir umesto rata, drugo je pitanje; a tu je i pitanje da li slavljenik iz Bele kuće treba da bude najradosniji zbog (post)rođendanskog poklona koji je dobio.
”Trampovo primirje s Iranom ima obeležja poraza”, komentariše ”Blumberg”, uz poprilično logičan argument u prilog ovom utisku. ”Činjenica da se Iranci raduju, dok su Izraelci prestrašeni, snažno sugeriše” (…) da nije ”Amerika u znatno boljoj pregovaračkoj poziciji sada, nego pre početka neprijateljstava… Realnost je da je ovaj rat – sa američkog stanovišta – bio strateška ludost koja jeste ranila iranski režim, ali mu je dala više preimućstva nego što je imao ranije.”
Ipak, kako se priznaje, alternative postizanju Memoranduma o razumevanju bile su još i gore jer ”ovaj rat nije imao realističnu šansu da uspe, a cena njegovog nastavka za globalnu ekonomiju bi samo nastavila da raste”.
Upravo iz ovih razloga – više rezignirano nego pomirljivo – i ”Fajnenšel tajms” u komentaru svog uredništva konstatuje da je ovo ”najmanje loš izlaz iz rata koji je Tramp odabrao da pokrene (…) i krize koju nikad nije ni trebalo da izazove… Tramp i (premijer Izraela Benjamin) Netanjahu nisu uspeli da postignu mnoge od ratnih ciljeva; režim ne samo što nije uzdrman nego je i dodatno osnažen nakon što je izdržao bombardovanje i pokazao da je sposoban da zatvori Ormuski moreuz”.
Upravo su se te dve okolnosti na koje ukazuju komentatori s obe strane Atlantika – nemogućnost nanošenja vojnog poraza Iranu i mogućnost Irana da pobedi u asimetričnom (ekonomskom) ratu kroz zatvaranje Ormuza – i pokazale kao prelomne. Štaviše – prenosi Si-En-En procene američkih obaveštajaca – Iran i ubuduće može da zatvori moreuz ”kad god hoće”, dok američka vojska nema sredstava da ga na silu otvori ponovo. Pa jedan neimenovani zvaničnik zbog toga i kaže: ”Iranu smo predali de fakto kontrolu nad moreuzom, što je oružje mnogo snažnije nego bilo koja nuklearna bomba.”
Šta tačno piše u Memorandumu o razumevanju – koji je potpisan elektronski pre nego što je to učinjeno i formalno –nije bilo poznato sve dok zvanično nije objavljeno, a zapadnom i iranskom javnošću kružilo je nekoliko verzija.
Na kraju se ispostavilo da u memorandumu nema ni spomena iranskog programa balističkih raketa, a kamoli nametanja nekih obaveza u tom pogledu, jer se strani koja nije poražena obaveze i ne nameću. Uz kraj rata na svim frontovima, uključujući onaj u Libanu, te potvrdu suvereniteta i nemešanja u unutrašnja pitanja (novim pokušajima promene režima) predviđena je i momentalna suspenzija i fazno ukidanje sankcija Iranu, odmrzavanje zamrznutih sredstava, kao i fond za obnovu Irana – svojevrsne ratne reparacije – u visini od čak 300 milijardi dolara, te uspostavljanje režima slobodnog prolaza trgovačkih brodova kroz Ormuski moreuz, to jest, ukidanje i iranske i američke blokade. Iran se, s druge strane, još jednom obavezuje da neće praviti atomsku bombu, a detalji treba da budu razrađeni u pregovorima koji će uslediti posle potpisivanja memoranduma.
Osim prekida neprijateljstava faktički je predviđeno i povlačenje izraelske vojske iz Libana kome se garantuje teritorijalni integritet, a razjašnjeno je i pitanje daljeg upravljanja Ormuskim moreuzom kao ekonomskim nuklearnim oružjem. Ono će biti u rukama Irana i Omana koji dele teritorijalne vode u tom uskom grlu svetske privrede; oni neće naplaćivati takse za prolaz, ali će naplaćivati svoje usluge obezbeđivanja slobodne navigacije, što dosad nisu činili, verovatno po modelu Turske i Bosfora gde će od jula cena porasti na 6,7 dolara po toni nosivosti, obračunato shodno konvenciji iz Montroa.
”Da bi dil uspeo, imperativ je da Tramp obuzda Netanjahua”, opominje se u već pomenutom uredničkom komentaru ”Fajnenšel tajmsa”. Izraelski ”Haarec” s tim vezi ukazuje da su Netanjahuovi lojalisti besni na Trampa zbog njegove (tobožnje) izdaje Izraela, dok list ”Izrael Hajom”, vlasništvo megadonatorke Trampovih republikanaca Mirijam Adelson, tvrdi i da Tramp već izvesno vreme, u dosluhu s Katarom, sarađuje s Iranom iza leđa Izraelu. Kome, kako otkrivaju drugi izraelski mediji, čak nije ni pružen na uvid Memorandum o razumevanju.
Portal ”Aksios” pak otkriva i da postoji podela u vrhu američke vlasti – direktor CIA Džon Retklif, državni sekretar Marko Rubio i sekretar rata Pit Hegset protive se sporazumu s Iranom koga (nasuprot njima) zagovaraju potpredsednik Džej Di Vens i Trampovi izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof.
Koja će od ovih struja prevladati? Kako je došlo do sporazuma Teherana i Vašingtona? Ko je pobedio u ratu, i kakve globalne posledice iz toga proističu?
O ovim su pitanjima u ”Novom Sputnjik poretku” govorili vanredni profesor Fakulteta bezbednosti dr Vladimir Ajzenhamer i istraživač studija bezbednosti Nikola Vujinović.