00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
ORBITA KULTURE
10:00
120 min
SPUTNJIK INTERVJU
16:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
17:21
9 min
SPUTNJIK INTERVJU
Miona Marković o mjuziklu „Cigani lete u nebo“
07:00
21 min
PROROK
Veliki susreti koji (ni)su promenili svet
07:21
9 min
ORBITA KULTURE
Ko je bio srpski Borhes?
16:00
120 min
MILJANOV KORNER
Raka Đurović: Mesini zameram što nema našeg sudije na Mundijalu
20:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
Matija Bećković povodom dobijanja Puškinove medalje
21:30
30 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Memorandum o (ne)razumevanju na Bliskom istoku: Primirje s obeležjima poraza SAD /video/

© AP Photo / Anjum NaveedPregovori u Islamabadu.
Pregovori u Islamabadu. - Sputnik Srbija, 1920, 20.06.2026
Pratite nas
Donald Tramp je u nedelju, sebi za 80. rođendan, poklonio borbu u kavezu na travnjaku Bele kuće i šansu za mir s Iranom. Doduše, poklon je dobio samo po svom, vašingtonskom vremenu, pošto je pet minuta posle ponoći, dakle, tek u ponedeljak po teheranskom vremenu, i Iran formalno potvrdio da je Memorandum o razumevanju sa SAD zaista usaglašen.
Okasneli rođendanski poklon ili ne, tek, mir je na Bliskom istoku sad, u svakom slučaju, nešto bliži nego što je bio pre usaglašavanja memoranduma. Da li to znači i da će stvarno izbiti mir umesto rata, drugo je pitanje; a tu je i pitanje da li slavljenik iz Bele kuće treba da bude najradosniji zbog (post)rođendanskog poklona koji je dobio.

Strateška ludost

”Trampovo primirje s Iranom ima obeležja poraza”, komentariše ”Blumberg”, uz poprilično logičan argument u prilog ovom utisku. ”Činjenica da se Iranci raduju, dok su Izraelci prestrašeni, snažno sugeriše” (…) da nije ”Amerika u znatno boljoj pregovaračkoj poziciji sada, nego pre početka neprijateljstava… Realnost je da je ovaj rat – sa američkog stanovišta – bio strateška ludost koja jeste ranila iranski režim, ali mu je dala više preimućstva nego što je imao ranije.”
Ipak, kako se priznaje, alternative postizanju Memoranduma o razumevanju bile su još i gore jer ”ovaj rat nije imao realističnu šansu da uspe, a cena njegovog nastavka za globalnu ekonomiju bi samo nastavila da raste”.
Upravo iz ovih razloga – više rezignirano nego pomirljivo – i ”Fajnenšel tajms” u komentaru svog uredništva konstatuje da je ovo ”najmanje loš izlaz iz rata koji je Tramp odabrao da pokrene (…) i krize koju nikad nije ni trebalo da izazove… Tramp i (premijer Izraela Benjamin) Netanjahu nisu uspeli da postignu mnoge od ratnih ciljeva; režim ne samo što nije uzdrman nego je i dodatno osnažen nakon što je izdržao bombardovanje i pokazao da je sposoban da zatvori Ormuski moreuz”.

Ustupci Iranu

Upravo su se te dve okolnosti na koje ukazuju komentatori s obe strane Atlantika – nemogućnost nanošenja vojnog poraza Iranu i mogućnost Irana da pobedi u asimetričnom (ekonomskom) ratu kroz zatvaranje Ormuza – i pokazale kao prelomne. Štaviše – prenosi Si-En-En procene američkih obaveštajaca – Iran i ubuduće može da zatvori moreuz ”kad god hoće”, dok američka vojska nema sredstava da ga na silu otvori ponovo. Pa jedan neimenovani zvaničnik zbog toga i kaže: ”Iranu smo predali de fakto kontrolu nad moreuzom, što je oružje mnogo snažnije nego bilo koja nuklearna bomba.”
Šta tačno piše u Memorandumu o razumevanju – koji je potpisan elektronski pre nego što je to učinjeno i formalno –nije bilo poznato sve dok zvanično nije objavljeno, a zapadnom i iranskom javnošću kružilo je nekoliko verzija.
Na kraju se ispostavilo da u memorandumu nema ni spomena iranskog programa balističkih raketa, a kamoli nametanja nekih obaveza u tom pogledu, jer se strani koja nije poražena obaveze i ne nameću. Uz kraj rata na svim frontovima, uključujući onaj u Libanu, te potvrdu suvereniteta i nemešanja u unutrašnja pitanja (novim pokušajima promene režima) predviđena je i momentalna suspenzija i fazno ukidanje sankcija Iranu, odmrzavanje zamrznutih sredstava, kao i fond za obnovu Irana – svojevrsne ratne reparacije – u visini od čak 300 milijardi dolara, te uspostavljanje režima slobodnog prolaza trgovačkih brodova kroz Ormuski moreuz, to jest, ukidanje i iranske i američke blokade. Iran se, s druge strane, još jednom obavezuje da neće praviti atomsku bombu, a detalji treba da budu razrađeni u pregovorima koji će uslediti posle potpisivanja memoranduma.
Osim prekida neprijateljstava faktički je predviđeno i povlačenje izraelske vojske iz Libana kome se garantuje teritorijalni integritet, a razjašnjeno je i pitanje daljeg upravljanja Ormuskim moreuzom kao ekonomskim nuklearnim oružjem. Ono će biti u rukama Irana i Omana koji dele teritorijalne vode u tom uskom grlu svetske privrede; oni neće naplaćivati takse za prolaz, ali će naplaćivati svoje usluge obezbeđivanja slobodne navigacije, što dosad nisu činili, verovatno po modelu Turske i Bosfora gde će od jula cena porasti na 6,7 dolara po toni nosivosti, obračunato shodno konvenciji iz Montroa.

Obuzdati Netanahjua

”Da bi dil uspeo, imperativ je da Tramp obuzda Netanjahua”, opominje se u već pomenutom uredničkom komentaru ”Fajnenšel tajmsa”. Izraelski ”Haarec” s tim vezi ukazuje da su Netanjahuovi lojalisti besni na Trampa zbog njegove (tobožnje) izdaje Izraela, dok list ”Izrael Hajom”, vlasništvo megadonatorke Trampovih republikanaca Mirijam Adelson, tvrdi i da Tramp već izvesno vreme, u dosluhu s Katarom, sarađuje s Iranom iza leđa Izraelu. Kome, kako otkrivaju drugi izraelski mediji, čak nije ni pružen na uvid Memorandum o razumevanju.
Portal ”Aksios” pak otkriva i da postoji podela u vrhu američke vlasti – direktor CIA Džon Retklif, državni sekretar Marko Rubio i sekretar rata Pit Hegset protive se sporazumu s Iranom koga (nasuprot njima) zagovaraju potpredsednik Džej Di Vens i Trampovi izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof.
Koja će od ovih struja prevladati? Kako je došlo do sporazuma Teherana i Vašingtona? Ko je pobedio u ratu, i kakve globalne posledice iz toga proističu?
O ovim su pitanjima u ”Novom Sputnjik poretku” govorili vanredni profesor Fakulteta bezbednosti dr Vladimir Ajzenhamer i istraživač studija bezbednosti Nikola Vujinović.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala