https://lat.sputnikportal.rs/20260613/svetska-ekonomska-revolucija-kako-briks-sprovodi-finansijsku-dekolonizaciju-planete-video-1200304231.html
Svetska ekonomska (r)evolucija: Kako BRIKS sprovodi finansijsku dekolonizaciju planete /video/
Svetska ekonomska (r)evolucija: Kako BRIKS sprovodi finansijsku dekolonizaciju planete /video/
Sputnik Srbija
Ako je udeo zemalja BRIKS-a u svetskoj ekonomiji sada čak za oko 25 odsto veći nego zapadne Grupe 7 najrazvijenijih, kako je ukazao Vladimir Putin na... 13.06.2026, Sputnik Srbija
2026-06-13T20:01+0200
2026-06-13T20:01+0200
2026-06-13T20:01+0200
rusija
rusija
novi sputnjik poredak s nikolom vrzićem
evropska unija (eu)
sankcije rusiji
briks
g7
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e8/0a/0e/1178313458_0:160:3073:1888_1920x0_80_0_0_087828b44f3df627d001f6d3f0da4315.jpg
U toku je svetska ekonomska evolucija, koja ne liči na revoluciju samo zato što promena ne dolazi u jednom trenutku naglog prevrata, nego prirodnim razvojem događaja.Promene paradigme globalnog razvojaUpravo zato Putin i govori da ”svet prolazi kroz najveću strukturnu transformaciju decenijama unazad”. A pritom, napominje predsednik Rusije, ”ova transformacija nije puka tranzicija iz jedne faze (ekonomskog) ciklusa u drugu. Svedoci smo potpune promene paradigme globalnog razvoja.”O tome govore već i objektivne brojke. Primera radi, dinamika svetskog BDP-a – u poslednjih pet godina, za 49 odsto ukupnog rasta zaslužne su zemlje BRIKS-a, a G7 doprinosi svega sa 18 odsto. U okviru svetskog BDP-a po paritetu kupovne moći, BRIKS-ovih je danas već 40 odsto, dok je G7 pao ispod 29 odsto. ”BRIKS je pretekao G7 još 2020, i razlika od tada samo nastavlja da raste”, napomenuo je Putin, dodajući da će zbog toga ”centar gravitacije globalne trgovine – a sa njim i globalni finansijski sistem – nastaviti da se pomera”.Objasnio je ruski predsednik i zašto je to neizbežno. ”Decenijama je”, ukazuje, ”globalni model razvoja građen oko ograničenog broja finansijskih centara, tehnoloških rešenja (…) agencija za kreditni rejting i rezervnih valuta. Ta konstrukcija predstavljana je kao univerzalna (…) i navodno neutralna” iako je, u stvari, ”korišćena kao poluga političkog pritiska” protiv onih koji ”odluče da rade u sopstvenom nacionalnom interesu” umesto pristajanja na taj ”namerno napravljeni sistem zavisnosti i ekstrakcije resursa”.Efekat krađeProces svojevrsne finansijske dekolonizacije ostatka planete i oslobađanja od eksploatacije kojoj su je podvrgli zapadni vlasnici dosadašnjeg finansijskog poretka ubrzan je pak ”sankcijama i krađom međunarodnih rezervi Rusije” što je – opomenuo je Vladimir Putin – ”imalo nepovratan efekat na poziciju svetskih valuta, američkog dolara i evra. Danas svaka zemlja, bez izuzetka, razume da, kao Rusija, u bilo kojem momentu može da izgubi pristup svojoj imovini u dolarima ili evrima, kao i zapadnoj finansijskoj i platnoj infrastrukturi.”Uzgred, na ovu okolnost – dajući Putinu za pravo – skrenuo je pažnju i MMF, ukazujući da ”preterana upotreba sveobuhvatnih finansijskih sankcija, kao u slučajevima Irana i Rusije, samoj sebi nanosi poraz jer primorava države da traže alternative”.(Ne)isplative sankcijeA tu je, povrh svega, i pitanje isplativosti sankcija za one koji ih uvode. Predsednik Rusije ukazao je na procene da su antiruske sankcije evrozoni nanele štetu između jednog i po i dva i po biliona evra; a izneo je i podatak da je prosečan dug u evrozoni dostigao 81,7 odsto BDP-a – Francuska je na 115 odsto, Italija na čak 137 – dok je u Rusiji 16,4 odsto. U Americi totalni javni dug iznosi 122 odsto BDP-a, uz budžetski deficit 5,9 odsto (u Francuskoj je 5,1, u Rusiji – poređenja radi – upola manji).Opisano stanje javnih finansija i ”dodatno potkopava poverenje u Zapad” – pljačkaju čitav svet ali su zato uspeli da se zaduže najviše na svetu – te je, usled svega navedenog, napominje Putin, i nastupila ”transformacija iz vertikalnog, hijerarhijskog modela – koji primarno služi interesima malog broja zemalja – u mnogo kompleksniji, raspoređeniji i multipolarni međunarodni poredak… Nastaju nova partnerstva, razvijaju se nova finansijska i tehnološka rešenja (…) i sopstvene finansijske institucije… Svetu je”, naglašava Vladimir Putin, ”potrebna moderna, fleksibilna i odgovorna finansijska arhitektura bez rizika, zabrana i barijera.” A ”istinske civilizacije suočene su sa istorijskim izborom: ili će kreirati sopstvene platforme i tehnološki ekosistem (uključujući finansijski), ili će postati digitalna periferija”. U sklopu takvog izbora, ”globalnu promenu (koja je u toku) Rusija ne vidi samo kao izvor izazova, već i kao izuzetnu šansu”.Šok(ovi) za sistemŠansa, međutim, nije za svakoga. A pogotovo nije za one koji su svoju šansu prokockali. Evropska komisija, tako, u svom prošlonedeljnom izveštaju upozorava da je ugroženo čak 1,3 miliona radnih mesta – od toga 600.000 samo u automobilskoj industriji – a razlozi za brigu, iako nešto drugačije vrste, postoje i sa druge strane Atlantika.”Fajnenšel tajms”, naime, opominje da centralne banke iz ostatka sveta sve manje kupuju američke državne obveznice; privatni kreditori postali su glavni kupci američkog duga, što čitav sistem čini ”ranjivijim u odnosu na šokove i ukazuje na postojanje sistemskih rizika na tržištu obveznica”. A tu je, ukazuje se dalje, i još dublji problem preteće inflacije koja zbog demografskih trendova neće moći da se suzbije. To će zahtevati znatno više kamatne stope, sa svim pratećim (razornim) posledicama još skupljeg servisiranja enormnih dugova…Gde je izlaz iz ekonomske krize koja preti Zapadu? Kakvu finansijsku infrastrukturu najavljuje Vladimir Putin? I kako će to uticati na globalne promene?O ovim su pitanjima u ”Novom Sputnjik poretku” govorili analitičar i narodni poslanik Branko Pavlović i ekonomista prof. dr Bojan Dimitrijević.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Nikola Vrzić
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/07/0d/1127335056_32:0:1089:1057_100x100_80_0_0_9c9335a639847bc96a7a57c5369aa0bd.jpg
Nikola Vrzić
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/07/0d/1127335056_32:0:1089:1057_100x100_80_0_0_9c9335a639847bc96a7a57c5369aa0bd.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e8/0a/0e/1178313458_170:0:2901:2048_1920x0_80_0_0_29a48d4692dd3546b81d2635a1309fb3.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Nikola Vrzić
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/07/0d/1127335056_32:0:1089:1057_100x100_80_0_0_9c9335a639847bc96a7a57c5369aa0bd.jpg
rusija, novi sputnjik poredak s nikolom vrzićem, evropska unija (eu), sankcije rusiji, briks, g7
rusija, novi sputnjik poredak s nikolom vrzićem, evropska unija (eu), sankcije rusiji, briks, g7
Svetska ekonomska (r)evolucija: Kako BRIKS sprovodi finansijsku dekolonizaciju planete /video/
Ako je udeo zemalja BRIKS-a u svetskoj ekonomiji sada čak za oko 25 odsto veći nego zapadne Grupe 7 najrazvijenijih, kako je ukazao Vladimir Putin na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, koliki će tek jaz nastupiti kada se obistini prognoza Evropske komisije o 1,3 miliona ukinutih radnih mesta u Evropi, možda već do kraja ove godine?
U toku je svetska ekonomska evolucija, koja ne liči na revoluciju samo zato što promena ne dolazi u jednom trenutku naglog prevrata, nego prirodnim razvojem događaja.
Promene paradigme globalnog razvoja
Upravo zato Putin i govori da ”svet prolazi kroz najveću strukturnu transformaciju decenijama unazad”. A pritom, napominje predsednik Rusije, ”ova transformacija nije puka tranzicija iz jedne faze (ekonomskog) ciklusa u drugu. Svedoci smo potpune promene paradigme globalnog razvoja.”
O tome govore već i objektivne brojke. Primera radi, dinamika svetskog BDP-a – u poslednjih pet godina, za 49 odsto ukupnog rasta zaslužne su zemlje BRIKS-a, a G7 doprinosi svega sa 18 odsto. U okviru svetskog BDP-a po paritetu kupovne moći, BRIKS-ovih je danas već 40 odsto, dok je G7 pao ispod 29 odsto. ”BRIKS je pretekao G7 još 2020, i razlika od tada samo nastavlja da raste”, napomenuo je Putin, dodajući da će zbog toga ”centar gravitacije globalne trgovine – a sa njim i globalni finansijski sistem – nastaviti da se pomera”.
Objasnio je ruski predsednik i zašto je to neizbežno. ”Decenijama je”, ukazuje, ”globalni model razvoja građen oko ograničenog broja finansijskih centara, tehnoloških rešenja (…) agencija za kreditni rejting i rezervnih valuta. Ta konstrukcija predstavljana je kao univerzalna (…) i navodno neutralna” iako je, u stvari, ”korišćena kao poluga političkog pritiska” protiv onih koji ”odluče da rade u sopstvenom nacionalnom interesu” umesto pristajanja na taj ”namerno napravljeni sistem zavisnosti i ekstrakcije resursa”.
Proces svojevrsne finansijske dekolonizacije ostatka planete i oslobađanja od eksploatacije kojoj su je podvrgli zapadni vlasnici dosadašnjeg finansijskog poretka ubrzan je pak ”sankcijama i krađom međunarodnih rezervi Rusije” što je – opomenuo je Vladimir Putin – ”imalo nepovratan efekat na poziciju svetskih valuta, američkog dolara i evra. Danas svaka zemlja, bez izuzetka, razume da, kao Rusija, u bilo kojem momentu može da izgubi pristup svojoj imovini u dolarima ili evrima, kao i zapadnoj finansijskoj i platnoj infrastrukturi.”
Uzgred, na ovu okolnost – dajući Putinu za pravo – skrenuo je pažnju i MMF, ukazujući da ”preterana upotreba sveobuhvatnih finansijskih sankcija, kao u slučajevima Irana i Rusije, samoj sebi nanosi poraz jer primorava države da traže alternative”.
A tu je, povrh svega, i pitanje isplativosti sankcija za one koji ih uvode. Predsednik Rusije ukazao je na procene da su antiruske sankcije evrozoni nanele štetu između jednog i po i dva i po biliona evra; a izneo je i podatak da je prosečan dug u evrozoni dostigao 81,7 odsto BDP-a – Francuska je na 115 odsto, Italija na čak 137 – dok je u Rusiji 16,4 odsto. U Americi totalni javni dug iznosi 122 odsto BDP-a, uz budžetski deficit 5,9 odsto (u Francuskoj je 5,1, u Rusiji – poređenja radi – upola manji).
Opisano stanje javnih finansija i ”dodatno potkopava poverenje u Zapad” – pljačkaju čitav svet ali su zato uspeli da se zaduže najviše na svetu – te je, usled svega navedenog, napominje Putin, i nastupila ”transformacija iz vertikalnog, hijerarhijskog modela – koji primarno služi interesima malog broja zemalja – u mnogo kompleksniji, raspoređeniji i multipolarni međunarodni poredak… Nastaju nova partnerstva, razvijaju se nova finansijska i tehnološka rešenja (…) i sopstvene finansijske institucije… Svetu je”, naglašava Vladimir Putin, ”potrebna moderna, fleksibilna i odgovorna finansijska arhitektura bez rizika, zabrana i barijera.” A ”istinske civilizacije suočene su sa istorijskim izborom: ili će kreirati sopstvene platforme i tehnološki ekosistem (uključujući finansijski), ili će postati digitalna periferija”. U sklopu takvog izbora, ”globalnu promenu (koja je u toku) Rusija ne vidi samo kao izvor izazova, već i kao izuzetnu šansu”.
Šansa, međutim, nije za svakoga. A pogotovo nije za one koji su svoju šansu prokockali. Evropska komisija, tako, u svom prošlonedeljnom izveštaju upozorava da je ugroženo čak 1,3 miliona radnih mesta – od toga 600.000 samo u automobilskoj industriji – a razlozi za brigu, iako nešto drugačije vrste, postoje i sa druge strane Atlantika.
”Fajnenšel tajms”, naime, opominje da centralne banke iz ostatka sveta sve manje kupuju američke državne obveznice; privatni kreditori postali su glavni kupci američkog duga, što čitav sistem čini ”ranjivijim u odnosu na šokove i ukazuje na postojanje sistemskih rizika na tržištu obveznica”. A tu je, ukazuje se dalje, i još dublji problem preteće inflacije koja zbog demografskih trendova neće moći da se suzbije. To će zahtevati znatno više kamatne stope, sa svim pratećim (razornim) posledicama još skupljeg servisiranja enormnih dugova…
Gde je izlaz iz ekonomske krize koja preti Zapadu? Kakvu finansijsku infrastrukturu najavljuje Vladimir Putin? I kako će to uticati na globalne promene?
O ovim su pitanjima u ”Novom Sputnjik poretku” govorili analitičar i narodni poslanik Branko Pavlović i ekonomista prof. dr Bojan Dimitrijević.