00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
ORBITA KULTURE
10:00
120 min
SPUTNJIK INTERVJU
17:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
21:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
„Istina (srpske) književnosti“
07:00
30 min
ORBITA KULTURE
Puškinova medalja srpskoj poeziji
16:00
120 min
MILJANOV KORNER
Živković: Poznajem sve igrače koji nastupaju za Kurasao
20:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
Koliko istinski negujemo kulturu sećanja
21:30
30 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Studija: Drveće možda skladišti manje ugljen-dioksida nego što se ranije mislilo

© Sputnik / Lola ĐorđevićNa Pelisteru ima molike koje su starije od 230 godina. Molika je najčešči, najrasprostranjeniji i najvažniji biljni oblik u nacionalnom parku Pelister
Na Pelisteru ima molike koje su starije od 230 godina. Molika je najčešči, najrasprostranjeniji i najvažniji biljni oblik u nacionalnom parku Pelister - Sputnik Srbija, 1920, 13.06.2026
Pratite nas
Drveće možda ne može da skladišti onoliko ugljen-dioksida koji zagreva planetu koliko se ranije pretpostavljalo, jer fotosinteza ne mora uvek da dovede do rasta drveta, sugeriše najnovija studija.
Istraživači su analizirali 137 lokacija širom Sjedinjenih Američkih Država i utvrdili da se rast drveća često završava mesecima pre nego što se završi period fotosinteze, što dovodi u pitanje dosadašnje klimatske modele, prenose mediji.
Šume se smatraju ključnim prirodnim "rezervoarom ugljen-dioksida", jer apsorbuju ugljen-dioksid iz atmosfere i skladište ga u biomasi tokom dugog vremenskog perioda.
Međutim, naučnici su naveli da se u mnogim modelima klimatskih promena pretpostavlja direktna veza između fotosinteze i rasta, što nova istraživanja dovode u pitanje.
"Samo zato što postoji više fotosinteze, to ne znači nužno i veći rast drveća u budućnosti", rekao je jedan od autora studije, Mukund Palat Rao, sa Univerziteta Kolumbija.
Na lokacijama u istočnim delovima SAD, oko 36 odsto godišnjeg unosa ugljen-dioksida zabeleženo je nakon što je rast drveća prestao, dok je u Kaliforniji taj udeo iznosio oko 26 odsto.
Detaljnija merenja pokazala su da je rast drveća ograničen na periode umerenih temperatura i vlage, dok sve češći toplotni talasi i suše prekidaju taj rast ranije tokom godine.
Istraživači upozoravaju da bi klimatski modeli koji ne uzimaju u obzir tu razdvojenost između fotosinteze i rasta mogli da precene buduću sposobnost šuma da skladište ugljen-dioksid, posebno u uslovima rastućih temperatura i smanjene vlažnosti vazduha.
Studija, takođe, naglašava da se značajan deo napora za uklanjanje ugljen-dioksida i dalje oslanja na prirodne procese poput pošumljavanja, dok su tehnološka rešenja za uklanjanje ugljen-dioksida i dalje minimalno zastupljena.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala