00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Srbija od Evrope ne bi dobila ništa ni kad bi uvela sankcije Rusiji – samo bi imala veliku štetu

© Foto : Ustupljeno SputnjikuKatarina Entina
Katarina Entina - Sputnik Srbija, 1920, 08.06.2026
Pratite nas
Apsolutno sam ubeđena da Srbija neće menjati stav po pitanju neuvođenja sankcija Rusiji i to ne samo zbog rusko-srpskih odnosa, već zato što bi to bilo i ekonomski, i politički štetno za samu Srbiju, kaže Katarina Entina, profesor moskovske Visoke škole ekonomije i jedan od najboljih ruskih stručnjaka za Balkan.
Ne samo da priključivanje sankcijama Rusiji ne bi imalo podršku ogromne većine građana Srbije, a to je kako pokazuju ankete više od 80 posto, već Srbija o tome ne razmišlja, kako ističe Entina, pre svega iz pragmatičnih razloga i šireg konteksta.
„Poslednjih godina Srbija je razvila jako dobre odnose sa Kinom koja je jedan od glavnih ciljeva i za Vašington i donekle i za Brisel, a za eventualnim pridruživanjem sankcijama Rusiji bi sledilo i pridruživanje istoj spoljnoj politici Vašingtona i Brisela prema Kini“, ocenjuje ona u intervjuu za Sputnjik na marginama „Balkanskog dijaloga 2026“, manifestacije čiji je jedan od organizatora.
To bi bilo neprihvatljivo sa stanovišta ekonomskog razvoja Srbije, a pritom, uverena je Entina, Beograd ne bi dobio definitivno ništa od Brisela, osim nešto dodatnih investicija iz evropskog fonda za razvoj.
„Tu postoji i gomila geostrateških pitanja poput Kosova i Metohije i Republike Srpske. Pa bi to značilo i gubljenje skoro svih dostignuća i uspeha koje je Srbija postigla u poslednjih 15 godina“, konstatuje naša sagovornica.
Pritom bi takav potez za Rusiju bio mali udarac, a mnogo više štete naneo bi samoj Srbiji.
Na pitanje zašto uopšte dobri odnosi Srbije i Rusije smetaju Zapadu, Entina objašnjava da tamo odlično znaju da Rusi i Srbi kroz istoriju nikad nisu bili na različitim stranama, ali da im je Srbija važna pre svega zbog tranzitne geografske pozicije:
„Ovde su skoro 30 godina gradili puteve praveći infrastrukturni logistički sistem u celoj jugoistočnoj Evropi da povežu jugoistočnu Evropu sa centralnom Evropom, čak i sa Baltikom. Kroz Srbiju prolaze najmanje četiri transevropska koridora, a oni nemaju samo ekonomski, nego i vojno-politički smisao… Izgubiti Srbiju koja u tom geografskom smislu zauzima centralnu i bitnu poziciju, bila bi ogromna greška za Zapad - i za NATO, i za EU koja je od 2009. godine postala ne samo ekonomski i politički savez, nego i vojno-politički.“

Važno je da Srbija sačuva nacionalno dostojanstvo

Entina kaže i da je u Rusiji često pitaju zašto su Srbiji uopšte potrebne evrointegracije, a ona odgovara da bi joj napuštanje tog procesa donelo mnogo veći pritisak Brisela nego do sada, kao i povlačenje investicija.
„To bi bilo štetno po trenutno stanje srpske ekonomije a Srbija ne bi dobila nikakve plodove u geopolitičkom smislu. Jer bez obzira na evropske integracije vi sarađujete i sa Rusijom, i sa Kinom, i s arapskim zemljama, Turskom, zemljama globalne većine i dosta ste razvili te pragmatične ekonomske i političke odnose. Znači u ovom trenutku evropske integracije vam ne smetaju.“
S druge strane, primećuje ona, ni Brisel ne može tako lako da se odrekne Srbije upravo zbog tranzitnih ekonomskih puteva, koridora, infrastrukture.
„U geografskom i u istorijskom smislu apsolutno je logično da vi imate ekonomske i neke političke odnose sa Briselom i bolje je da oni ne budu baš u lošom stanju, da budu barem neutralni, pragmatični… Ali bitno je da u tom procesu Srbija ne izgubi nacionalno dostojanstvo“, napominje sagovornica Sputnjika.

Šta će Tramp odlučiti za BiH

Kad je reč o situaciji u Bosni i Hercegovini, Entina kaže da se institucija visokog predstavnika pretvorila u cirkus na unutrašnjem planu i da bi bilo najbolje da se ukine uz saglasnost Amerike i Rusije, ali da je Evropa glavna prepreka za to.
„Tu je stav Britanaca i Nemaca koji je apsolutno suprotan poziciji Moskve i Vašingtona. Pošto je za Evropu bitno da ovaj prostor ostane u političkom smislu u njihovim rukama i pod njihovim vođstvom ja mislim da oni neće pristati na poništavanje instituta visokog predstavnika. Kako pitanje BiH sada nije rangirano među prvima na svetskoj listi problema i izazova, mislim da će i Donald Tramp u nekom trenutku odustati od prethodne pozicije da bi se trebalo vratiti na izvorni Dejton i ukinuti visokog predstavnika.“
Sad je, kako kaže, pitanje šta će biti zadaci tog budućeg predstavnika – da li sprovođenje normalnog dijaloga među entitetima i konstitutivnim narodima ili dalji pritisak na Republiku Srpsku, što je izvesnije.
Ipak, ako američka administracija Bosnu ponovo stavi u centar pažnje, moguće je, veruje Entina, da će gurati scenario njenog preuređenja u konfederaciju.
Ni situacija na Kosovu I Metohiji, po njenom mišljenju, ne daje mnogo osnova za optimizam – Aljbin Kurti je uradio domaće zadatke Brisela s odličnom ocenom , a i Evropi i Americi odgovara i njegov radikalizam, i to što nema dijaloga Beograda i Prištine.
„To je donekle zamrznuta situacija koja odgovara interesima i Britanaca i Nemaca i Amerikanaca. Oni imaju alate, resurse, svoje ljude na terenu i ako bi želeli da poprave situaciju na unutrašnjem političkom planu, oni bi to odmah uradili. A ovako kuvaju žabu sa Srbima na KiM,“ upozorava na kraju Entina.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala