https://lat.sputnikportal.rs/20260607/pocinje-berba-malina--pojedini-proizvodjaci-izasli-sa-pocetnom-cenom-od-550-dinara-1200075649.html
Počinje berba malina – pojedini proizvođači izašli sa početnom cenom od 550 dinara
Počinje berba malina – pojedini proizvođači izašli sa početnom cenom od 550 dinara
Sputnik Srbija
Za nešto više od nedelju dana počinje berba maline. Stručnjaci očekuju plodove visokog kvaliteta, a ukupan rod procenjuju na oko 23.000 tona. To je za trećinu više... 07.06.2026, Sputnik Srbija
2026-06-07T09:45+0200
2026-06-07T09:45+0200
2026-06-07T09:45+0200
ekonomija
srbija – ekonomija
privreda i poljoprivreda
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/06/07/1200076009_0:64:1168:721_1920x0_80_0_0_eec2159343f623709c84d00ae22817bb.jpg
Kao i uvek u ovo doba godine, pojedini proizvođači izašli su sa početnom cenom od 550 dinara za kilogram srpskog crvenog zlata.Optimizam među malinarimaSpekulacije sa otkupnom cenom, nedostatak sertifikovanog sadnog materijala i radne snage predstavljaju glavne izazove, ali malinari koji godinama odolevaju ovim problemima ove sezone u svoje malinjake ulaze sa više optimizma.„Možemo očekivati dobru cenu i dobar kvalitet ovoga roda jer će biti malina retka i krupna, zdrava, tako da neće biti nikakvih problema“, kaže Mileta Pilčević, predsednik udruženja „Vilamet“, prenosi RTS.Proizvođačima idu naruku i prazne hladnjače.Kvalitet je i dalje najjača karta SrbijeDr Aleksandar Leposavić sa Instituta za voćarstvo u Čačku naglašava da svet traži najkvalitetniju malinu, a to je upravo ona iz Srbije, pre svega sorte „vilamet“ i „miker“.„Zbog nedostatka sadnog materijala, počeli smo da radimo i druge sorte koje nemaju te karakteristike, počeli smo da mešamo sorte i to tržište neće da trpi“, upozorava Leposavić.Malinu ne treba uvozitiStručnjaci procenjuju da Srbija malinu uzgaja na osam do devet hiljada hektara, što je gotovo tri puta manje od podataka zvanične statistike. Razlog za ovaj raskorak vide u zloupotrebi subvencija.Pad proizvodnje objašnjavaju sušom, ali pre svega pogrešnim proizvođačkim i trgovačkim praksama. Ipak, smatraju da malinu ne treba uvoziti.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/06/07/1200076009_62:0:1107:784_1920x0_80_0_0_ca75ff02b12a9e06e193bb57f43d8d34.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
srbija – ekonomija, privreda i poljoprivreda
srbija – ekonomija, privreda i poljoprivreda
Počinje berba malina – pojedini proizvođači izašli sa početnom cenom od 550 dinara
Za nešto više od nedelju dana počinje berba maline. Stručnjaci očekuju plodove visokog kvaliteta, a ukupan rod procenjuju na oko 23.000 tona. To je za trećinu više nego lane, ali i dalje daleko ispod potencijala srpskih malinjaka.
Kao i uvek u ovo doba godine, pojedini proizvođači izašli su sa početnom cenom od 550 dinara za kilogram srpskog crvenog zlata.
Optimizam među malinarima
Spekulacije sa otkupnom cenom, nedostatak sertifikovanog sadnog materijala i radne snage predstavljaju glavne izazove, ali malinari koji godinama odolevaju ovim problemima ove sezone u svoje malinjake ulaze sa više optimizma.
„Možemo očekivati dobru cenu i dobar kvalitet ovoga roda jer će biti malina retka i krupna, zdrava, tako da neće biti nikakvih problema“, kaže Mileta Pilčević, predsednik udruženja „Vilamet“, prenosi RTS.
Proizvođačima idu naruku i prazne hladnjače.
„Nemamo ove godine zaliha, nemamo uvozne, što su uvozili uvozili, borili smo se da se to deklariše da se više ne meša srpska sa inostranom da nemamo te viruse i te bolesti koje su se u zadnje vreme pojavile“, ističe Pilčević.
Kvalitet je i dalje najjača karta Srbije
Dr Aleksandar Leposavić sa Instituta za voćarstvo u Čačku naglašava da svet traži najkvalitetniju malinu, a to je upravo ona iz Srbije, pre svega sorte „vilamet“ i „miker“.
„Zbog nedostatka sadnog materijala, počeli smo da radimo i druge sorte koje nemaju te karakteristike, počeli smo da mešamo sorte i to tržište neće da trpi“, upozorava Leposavić.
Stručnjaci procenjuju da Srbija malinu uzgaja na osam do devet hiljada hektara, što je gotovo tri puta manje od podataka zvanične statistike. Razlog za ovaj raskorak vide u zloupotrebi subvencija.
Pad proizvodnje objašnjavaju sušom, ali pre svega pogrešnim proizvođačkim i trgovačkim praksama. Ipak, smatraju da malinu ne treba uvoziti.
„Često se u poslednje vreme čuje da je jedan od načina da se prerađivački kapaciteti sačuvaju da se uvozi i da se kod nas prerađuje ta malina, što po meni nije ispravno. Mi treba da insistiramo i da radimo na našoj proizvodnji, da to što proizvedemo i preradimo u Srbiji, jer uvek su to bile više cene u odnosu na konkurenciju“, zaključuje dr Aleksandar Leposavić.