https://lat.sputnikportal.rs/20260607/nema-kljucnih-dokaza-o-vodi-na-jupiterovom-mesecu-evropi-1200066996.html
Nema ključnih dokaza o vodi na Jupiterovom mesecu Evropi
Nema ključnih dokaza o vodi na Jupiterovom mesecu Evropi
Sputnik Srbija
Ledeni Jupiterov mesec Evropa, ispod čije se debele ledene površine verovatno krije ogromni slan okean, godinama je bio jedan od glavnih kandidata u potrazi za... 07.06.2026, Sputnik Srbija
2026-06-07T11:30+0200
2026-06-07T11:30+0200
2026-06-07T11:30+0200
nauka i tehnologija
društvo
svemir
jupiter
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/06/06/1200066411_0:448:2048:1600_1920x0_80_0_0_f07485bdc3004bb758c3da177637f5bf.jpg
Međutim, najnovija naučna studija pokazala je da raniji tragovi takvih vodenih mlazova možda nisu ono što se mislilo i da nema pravih dokaza o njihovom postojanju.Nova analiza starih podataka svemirskog teleskopa Habl pokazala je drugačiju sliku o gejzirima na Evropi.Početak priče o „perjanicama“Priča o „gejzirima“, koje su naučnici nazivali i „perjanicama“, počela je 2013. godine kada su Lorenc Rot i njegovi saradnici objavili da su u posmatranjima Habla pronašli tragove vodene pare blizu južnog pola Evrope.Rot je tada saopštio da otkriće jača poziciju Evrope kao glavnog kandidata za potencijalnu nastanjivost.„Međutim, još ne znamo jesu li te perjanice povezane s tekućom vodom ispod površine ili nisu“, upozorio je on već tada.Nova analiza smanjuje sigurnostNova studija ne tvrdi da perjanice sigurno ne postoje, ali pokazuje da Hablovi podaci više nisu dovoljno jaki da bi se tvrdilo da ih je teleskop zaista video.Autori su ponovo analizirali posmatranja spektografom „STIS“ na Hablu i pronašli dva glavna nedostatka u izvornoj analizi. Jedan problem bilo je tačno određivanje položaja signala, a drugi je globalna atmosferska karakteristika – tanka, ali postojana vodonikova egzosfera koja okružuje ceo mesec i koja tada nije bila poznata.Rot ističe da je ponovna analiza smanjila prvobitnu sigurnost u postojanje perjanica sa 99,9 na manje od 90 odsto, što u statističkoj analizi više ne predstavlja naučno otkriće.Značaj za buduće istraživanjeTo je važno jer bi perjanice bile najlakši put do skrivenog okeana na Evropi. Ako pukotine u ledu povremeno izbacuju vodenu paru, led i soli iz unutrašnjosti, buduća letelica mogla bi da analizira taj materijal bez sletanja i bušenja.Ključnu ulogu imaće misija NASA Evropa Kliper, lansirana 14. oktobra 2024. godine, koja bi do Jupitera trebalo da stigne u aprilu 2030. Cilj misije je da utvrdi ima li Evropa uslove pogodne za život.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/06/06/1200066411_0:256:2048:1792_1920x0_80_0_0_4c70356ea2e9723af889f10510cb509c.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
društvo, svemir, jupiter
Nema ključnih dokaza o vodi na Jupiterovom mesecu Evropi
Ledeni Jupiterov mesec Evropa, ispod čije se debele ledene površine verovatno krije ogromni slan okean, godinama je bio jedan od glavnih kandidata u potrazi za životom izvan Zemlje, najviše zahvaljujući prisustvu gejzira vode.
Međutim, najnovija naučna studija pokazala je da raniji tragovi takvih vodenih mlazova možda nisu ono što se mislilo i da nema pravih dokaza o njihovom postojanju.
Nova analiza starih podataka svemirskog teleskopa Habl pokazala je drugačiju sliku o gejzirima na Evropi.
Početak priče o „perjanicama“
Priča o „gejzirima“, koje su naučnici nazivali i „perjanicama“, počela je 2013. godine kada su Lorenc Rot i njegovi saradnici objavili da su u posmatranjima Habla pronašli tragove vodene pare blizu južnog pola Evrope.
Rot je tada saopštio da otkriće jača poziciju Evrope kao glavnog kandidata za potencijalnu nastanjivost.
„Međutim, još ne znamo jesu li te perjanice povezane s tekućom vodom ispod površine ili nisu“, upozorio je on već tada.
Nova analiza smanjuje sigurnost
Nova studija ne tvrdi da perjanice sigurno ne postoje, ali pokazuje da Hablovi podaci više nisu dovoljno jaki da bi se tvrdilo da ih je teleskop zaista video.
Autori su ponovo analizirali posmatranja spektografom „STIS“ na Hablu i pronašli dva glavna nedostatka u izvornoj analizi. Jedan problem bilo je tačno određivanje položaja signala, a drugi je globalna atmosferska karakteristika – tanka, ali postojana vodonikova egzosfera koja okružuje ceo mesec i koja tada nije bila poznata.
Rot ističe da je ponovna analiza smanjila prvobitnu sigurnost u postojanje perjanica sa 99,9 na manje od 90 odsto, što u statističkoj analizi više ne predstavlja naučno otkriće.
Značaj za buduće istraživanje
To je važno jer bi perjanice bile najlakši put do skrivenog okeana na Evropi. Ako pukotine u ledu povremeno izbacuju vodenu paru, led i soli iz unutrašnjosti, buduća letelica mogla bi da analizira taj materijal bez sletanja i bušenja.
Ključnu ulogu imaće misija NASA Evropa Kliper, lansirana 14. oktobra 2024. godine, koja bi do Jupitera trebalo da stigne u aprilu 2030. Cilj misije je da utvrdi ima li Evropa uslove pogodne za život.