00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SPUTNJIK INTERVJU
16:00
29 min
PROROK
Jermenija na novoj raskrsnici
20:52
8 min
VESTI (repriza)
Koga Tramp predlaže za ambasadore u Srbiji, Crnoj Gori i BiH?
21:30
30 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Reditelj i scenarista Boro Drašković dobitnik „Zlatnog pečata“ Jugoslovenske kinoteke

© Sputnik / Marijana KolakovićJugoslovenska kinoteka
Jugoslovenska kinoteka - Sputnik Srbija, 1920, 02.06.2026
Pratite nas
Velikan srpske i jugoslovenske kinematografije, filmski, televizijski i pozorišni reditelj, scenarista, teoretičar i profesor Boro Drašković ovogodišnji je dobitnik nagrade „Zlatni pečat“, saopštio je v. d. direktora Jugoslovenske kinoteke Aleksandar Erdeljanović.
Priznanje će Bori Draškoviću biti uručeno tradiocionalno na Dan Jugoslovenske kinoteke, 6. juna, a pre toga, 4. i 5. juna, biće prikazan i ciklus filmova ovog reditelja, koji obuhvata ostvarenja: „Horoskop“ (1969), „Nokaut“ (1971), „Usijanje“ (1979), „Život je lep“ (1985) i „Vukovar, jedna priča“ (1994).
„Rešili smo da odamo priznanje ovom velikanu, koji je u svojih pet filmova ostvario vrhunske rezultate u našoj kinematografiji. Drašković je čovek koji je često prikazivao nasilje i konfliktne situacije, ali uvek s dubokom humanističkom porukom ljubavi među ljudima. On je jedna renesansna ličnost i mislim da je zaista zaslužio ovu nagradu“, istakao je Aleksandar Erdeljanović na konferenciji za novinare.

28. Festival nitratnog filma

Na Dan Jugoslovenske kinoteke tradicionalno će biti otvoren i Festival nitratnog filma, na kojem će do 15. juna biti prikazano 58 ostvarenja iz 23 nacionalne kinematografije. Tokom otvaranja festivala biće obeleženo i 130 godina od prve filmske projekcije u Srbiji i na Balkanu.
„Reč je o filmovima svih žanrova, čini mi se da nema samo vesterna. Ove godine ćemo imati najveći broj gostiju, čak negde oko 40, iz 18 zemalja. Kada je reč o programu, najveći broj filmova će imati premijernu projekciju kod nas. U pitanju su filmovi koji su dugo bili izgubljeni, koji su veliki rariteti, ili filmovi kojima su nedavno rađene digitalne restauracije. To su remek-dela reditelja poput Evgenija Bauera, Viktora Šestrema, Roberta Roselinija, Luisa Bunjuela, Pjetra Đermija, Kenjija Mizogučija i drugih“, istakao je Erdeljanović.
Na otvaranju festivala publika će moći da pogleda film „Ubistvo srpske kraljevske porodice“ iz 1903. godine, prvi strani film o Srbiji i srpskom narodu.
„Reč je o filmu koji je snimio Lisjen Nongije za kompaniju 'Pate'. On je bio izgubljen decenijama, više od sto godina, nikada ranije nije bio prikazan u Srbiji, jer je snimljen dva dana posle Majskog prevrata. Odnosi se na ubistvo srpskog kraljevskog para Aleksandra Obrenovića i Drage Mašin Obrenović. Opisuje surovi događaj koji je uzburkao Evropu, a zasnovan je na prvim vestima i glasinama o tome“, naveo je Erdeljanović.
Film traje dva minuta i pripada žanru „lažnih aktuelnosti“, a pronađen je sasvim slučajno pre nekoliko godina u Španskoj kinoteci.
„Film je prikazivan svuda u Evropi i svuda je doživljavao veliki uspeh, zato što se u to vreme u Srbiji dešavala smena dinastija. Obrenovići su zauvek otišli u istoriju, a zamenili su ih njihovi večni takmaci Karađorđevići“, istakao je Erdeljanović.
Na otvaranju festivala biće prikazan i film „Limijer. Avantura počinje“ koji svedoči o počecima kinematografije i ulasku Francuske i sveta u 20. vek.
„Kratke filmove braće Limijer objedinio je jedan od najvećih stručnjaka za kinematografiju Tijeri Fremo, čovek koji je slavan po tome što je selektor Kanskog festivala i Festivala arhivskog filma u Lionu. On je u ovom fillmu prikupio 108 restaurisanih filmova braće Limijer, koji izuzetno izgledaju, pokrio ih fantastičnom klasičnom muzikom i svojim duhovitim komentarima“, naveo je Erdeljanović.
Među ostvarenjima koja obuhvata ovogodišnji Festival nitratnog filma su i: „Cena izdaje / Judin novac“ Viktora Šestrema iz 1915. godine, „Demonova maska / Crna nedelja“ (1960) Marija Bave, inspirisan Gogoljevom pripovetkom „Vij“, „Divne laži Nine Petrovne“ (1929) Hansa Švarca, „Grad se brani“ (1951) Pjetra Đermija, prema scenariju Federika Felinija i Tulija Pinelija, „Moj sin“ (1928) Evgenija Červjakova, „Sestre iz Giona“ (1936) Kenjija Mizogučija, „Tutankamon“ (1929) Rejmonda Dendija, „Uspon Luja Četrnaestog“ (1966) Roberta Roselinija i mnoga druga.
Erdeljanović je dodao da će na zatvaranju festivala biti prikazan filma Luisa Bunjuela „Reka i smrt“ iz 1954. godine, koji je dobijen zahvaljujući saradnji s partnerima iz Meksika.
„Film ima vrlo zanimljivu temu krvne osvete, koja je poznata i nama, a u njemu se pojavljuje tadašnja velika zvezda meksičkog filma, koja je bila naša gošća svojevremeno i dobitnik 'Zlatnog pečata', Kolumba Dominges“, naveo je Erdeljanović.
Biće prikazan i tradicionalni program „Drugi o nama – Mi o sebi“, koji obuhvata filmove o Srbiji i Jugoslaviji, mahom snimljene pre Drugog svetskog rata. Publika će biti u prilici da vidi filmove iz kolekcije Gorana Baraća, kao i filmove Đorđa Vasiljevića.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala