https://lat.sputnikportal.rs/20260524/kada-sekunde-odlucuju-svet-decje-kardiohirurgije-video-1199540629.html
Kada sekunde odlučuju: Svet dečje kardiohirurgije /video/
Kada sekunde odlučuju: Svet dečje kardiohirurgije /video/
Sputnik Srbija
U svetu u kome se najveće bitke često odvijaju daleko od očiju javnosti, postoje ljudi čiji rad ostavlja neizbrisiv trag u životima čitavih porodica. Više od tri... 24.05.2026, Sputnik Srbija
2026-05-24T11:15+0200
2026-05-24T11:15+0200
2026-05-24T11:15+0200
društvo
društvo
srbija – društvo
medicina
kardiohirurg
deca
institut za majku i dete
prof. dr mila stajević popović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e7/0c/15/1165416293_0:129:3049:1844_1920x0_80_0_0_1402dbf9ee59f48e7922190814fb3033.jpg
Od prvih hirurških koraka, preko stručnog usavršavanja u inostranstvu i rada sa najkomplikovanijim slučajevima urođenih srčanih mana, pa sve do nesebičnog prenošenja znanja mlađim generacijama lekara, njen put svedoči o ogromnoj odgovornosti, vrhunskoj medicini i pre svega – čovečnosti. U operacionoj sali, gde su sekunde često presudne, ona i njen tim vraćaju nadu i daju šansu detinjstvima koja tek treba da budu proživljena. Zovu je „majkom hiljadu dece“ i iako je ovaj epitet za nju podsticajan, skromno kaže da je majka svom detetu, a da drugim majkama pomaže da njihova deca budu bolje.Svet dečje kardiohirurgijeStatistika kaže da u Srbiji na hiljadu živorođene dece otprilike njih šest do osam ima neku vrstu anomalije srca.Takođe, dodaje, ima puno mana koje zahtevaju višestadijumski pristup, gde ne može sve da se uradi u jednom aktu.„Drugo, dete se razvija, vi morate neke operacije da prilagođavate razvoju deteta. Tako da suštinski tipičnih operacija nema, njih ima svrstanih u iste grupe, ali mi radimo sa razvojnim organizmom. Znate, novorođenče prvih mesec dana ima jednu vrstu fiziologije, a kako raste njegove osobine se menjaju. Ali, većina današnjih operacija se radi u toj prvoj godini života, za razliku od perioda kada sam ja počinjala, tada su se radile kasnije“, kaže dr Stajević Popović koja je takođe i redovni profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu.Rana dijagnostika je, kako ističe, jako važna.“Sada se često dijagnostikuju mane i u fetalnom dobu, dok su majke trudne. Naravno, i tu ima ograničenja zbog više okolnosti. Prvo, dok je dete u materici ono ne diše, prima sve preko pupčanika, pluća nisu angažovana i u tom smislu neke mane ne mogu da pokažu svoje pravo lice. Drugo, za dobru fetalnu dijagnostiku je potrebno da to radi iskusan pedijatrijski kardiolog. Naravno, ginekolozi imaju svoj doprinos da prepoznaju da nešto nije u redu, ali ja često roditeljima kažem, kad dignu drvlje i kamenje na ginekologa koji navodno nije prepoznao ili nije video, ja im kažem da on po svojoj specijalizaciji nije čak ni dužan to da jasno definiše", ukazuje profesorka.Na pitanje koliko u proseku traje oporavak dece nakon operacije srca, dr Stajević Popović kaže da je teško tu dečiju patologiju svrstati u neke okvire:"Pitanje "kad ćemo kući" mi je jedno od najneprijatnijih. Ali, recimo, prosečno desetak do 12 dana je neki period oporavka za većinu mana. Ipak, desi se ponekad da se javi neka komplikacija koja možda nije životno ugrožavajuća, ali je dosadna, što produžava postoperativni period".Emotivna komponenta Njena profesija ne traži samo znanje i preciznost, već i snagu da se nosi sa najtežim trenucima koje jedna porodica može da proživi. Na pitanje šta je teži deo njenog posla, onaj profesionalni ili onaj emocionalni, dr Stajević Popović kaže – oba.“Kada sam bila mlad lekar, mlad hirurg, trebalo je da operišem jednu devojčicu sa, uslovno rečeno, jednostavnom manom koja bi joj pružila normalan kvalitet života. Razgovarala sam sa njenim ocem, to je bio čovek sa sela, zemljoradnik, i ja sam mu rekla da postoji 99 posto šanse za uspeh i jedan posto rizika, a on me gleda i kaže: "Gospođo, jedan posto tog rizika meni je 100 posto ako mi dete umre". I ta mi je rečenica zauvek ostala. Dakle, ta emotivna komponenta ne sme da se izgubi, ali hirurg ne sme da bude ni mnogo emocionalan, ne onako kako to publika doživljava. Naime, ne možemo mi sada sa svakim roditeljem da stupamo u emotivni odnos jer kada bi tako bilo mi ne bismo mogli da radimo. Naravno da emocija postoji, ali to mora da se na neki način oblikuje, da postoji jedan nivo profesionalnosti koji uključuje empatiju”, navodi profesorka i dodaje da roditeljima malih pacijenata pristupa otvoreno i pokušava da bude jasna, i kada je dobro i kada je loše.Profesionalna strastHirurgija je timska grana, hirurg ne može sam, napominje prof. dr Mila Stajević Popović. Mišljenja je da dobar tim u kardiohirurgiji čine zainteresovanost, odnosno opredeljenost ka tom poslu, znanje, međuljudski odnosi koji moraju da nose jednu dozu profesionalnosti i međusobnog poštovanja i profesionalna strast."Ta profesionalna strast podrazumeva da ste spremni da svoje zahteve druge vrste stavite iza hirurgije odnosno kardiohirurgije. Da vas vuče da se vratite u bolnicu, a ne da idete na neko drugo mesto. Nije to žrtva, to je jednostavno želja za istraživanjem, želja za bavljenjem profesijom. Ako toga nema, ako ste krenuli sa pogrešnim pretpostavkama, nije greh ni vratiti se sa tog puta ako ste shvatili posle nekog vremena da vam je to veliko opterećenje, da vam ne prija. Ako vam kardiohirurgija ne prija onda se mučite celog života", zaključuje načelnica Službe za kardiotorakalnu hirurgiju Instituta za majku i dete.Pogledajte i:
https://lat.sputnikportal.rs/20250601/zivot-posle-dijagnoze-karcinoma-dojke--kako-preziveti-i-osnaziti-se-video-1186359614.html
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sandra Čerin
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112079/45/1120794565_586:-1:2634:2048_100x100_80_0_0_b8635c7d2739410eff5cd0e2bbea5d1f.jpg
Sandra Čerin
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112079/45/1120794565_586:-1:2634:2048_100x100_80_0_0_b8635c7d2739410eff5cd0e2bbea5d1f.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e7/0c/15/1165416293_136:0:2867:2048_1920x0_80_0_0_725bc493c484e4f0352ff0e2d7e96365.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Sandra Čerin
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112079/45/1120794565_586:-1:2634:2048_100x100_80_0_0_b8635c7d2739410eff5cd0e2bbea5d1f.jpg
društvo, srbija – društvo, medicina, kardiohirurg, deca, institut za majku i dete, prof. dr mila stajević popović
društvo, srbija – društvo, medicina, kardiohirurg, deca, institut za majku i dete, prof. dr mila stajević popović
Kada sekunde odlučuju: Svet dečje kardiohirurgije /video/
U svetu u kome se najveće bitke često odvijaju daleko od očiju javnosti, postoje ljudi čiji rad ostavlja neizbrisiv trag u životima čitavih porodica. Više od tri decenije prof. dr Mila Stajević Popović, načelnik Službe za kardiotorakalnu hirurgiju Instituta za majku i dete „Dr Vukan Čupić“ sa svojim timom vodi najosetljivije bitke – one za dečja srca.
Od prvih hirurških koraka, preko stručnog usavršavanja u inostranstvu i rada sa najkomplikovanijim slučajevima urođenih srčanih mana, pa sve do nesebičnog prenošenja znanja mlađim generacijama lekara, njen put svedoči o ogromnoj odgovornosti, vrhunskoj medicini i pre svega – čovečnosti. U operacionoj sali, gde su sekunde često presudne, ona i njen tim vraćaju nadu i daju šansu detinjstvima koja tek treba da budu proživljena. Zovu je „majkom hiljadu dece“ i iako je ovaj epitet za nju podsticajan, skromno kaže da je majka svom detetu, a da drugim majkama pomaže da njihova deca budu bolje.
Svet dečje kardiohirurgije
Statistika kaže da u Srbiji na hiljadu živorođene dece otprilike njih šest do osam ima neku vrstu anomalije srca.
„To naravno ne znači da su sve za operaciju, imamo nekih urođenih anomalija koja ne podležu operativnom lečenju, a imamo i neke mane koje se sada leče na neki drugi način nego kada sam ja počinjala. Dečja kardiohirugija, dečje srce je unekoliko različito od odrasle patologije zato što se naša deca rađaju sa strukturnim anomalijama. Kod odraslih osoba je uglavnom situacija takva da se oni rađaju sa normalnom strukturom srca, ali je ono iz raznoraznih razloga stradalo pa su njihove dominantne operacije različite od naših. Mi se bavimo srcem koje je embriološki poremećeno, odnosno nije se razvilo. Tu naravno ima, uslovno rečeno, jednostavnih mana, a ima i ekstremno komplikovanih mana“, objašnjava gošća podkasta „Porodično“.
Takođe, dodaje, ima puno mana koje zahtevaju višestadijumski pristup, gde ne može sve da se uradi u jednom aktu.
„Drugo, dete se razvija, vi morate neke operacije da prilagođavate razvoju deteta. Tako da suštinski tipičnih operacija nema, njih ima svrstanih u iste grupe, ali mi radimo sa razvojnim organizmom. Znate, novorođenče prvih mesec dana ima jednu vrstu fiziologije, a kako raste njegove osobine se menjaju. Ali, većina današnjih operacija se radi u toj prvoj godini života, za razliku od perioda kada sam ja počinjala, tada su se radile kasnije“, kaže dr Stajević Popović koja je takođe i redovni profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu.
Rana dijagnostika je, kako ističe, jako važna.
“Sada se često dijagnostikuju mane i u fetalnom dobu, dok su majke trudne. Naravno, i tu ima ograničenja zbog više okolnosti. Prvo, dok je dete u materici ono ne diše, prima sve preko pupčanika, pluća nisu angažovana i u tom smislu neke mane ne mogu da pokažu svoje pravo lice. Drugo, za dobru fetalnu dijagnostiku je potrebno da to radi iskusan pedijatrijski kardiolog. Naravno, ginekolozi imaju svoj doprinos da prepoznaju da nešto nije u redu, ali ja često roditeljima kažem, kad dignu drvlje i kamenje na ginekologa koji navodno nije prepoznao ili nije video, ja im kažem da on po svojoj specijalizaciji nije čak ni dužan to da jasno definiše", ukazuje profesorka.
Na pitanje koliko u proseku traje oporavak dece nakon operacije srca, dr Stajević Popović kaže da je teško tu dečiju patologiju svrstati u neke okvire:
"Pitanje "kad ćemo kući" mi je jedno od najneprijatnijih. Ali, recimo, prosečno desetak do 12 dana je neki period oporavka za većinu mana. Ipak, desi se ponekad da se javi neka komplikacija koja možda nije životno ugrožavajuća, ali je dosadna, što produžava postoperativni period".
Njena profesija ne traži samo znanje i preciznost, već i snagu da se nosi sa najtežim trenucima koje jedna porodica može da proživi. Na pitanje šta je teži deo njenog posla, onaj profesionalni ili onaj emocionalni, dr Stajević Popović kaže – oba.
“Kada sam bila mlad lekar, mlad hirurg, trebalo je da operišem jednu devojčicu sa, uslovno rečeno, jednostavnom manom koja bi joj pružila normalan kvalitet života. Razgovarala sam sa njenim ocem, to je bio čovek sa sela, zemljoradnik, i ja sam mu rekla da postoji 99 posto šanse za uspeh i jedan posto rizika, a on me gleda i kaže: "Gospođo, jedan posto tog rizika meni je 100 posto ako mi dete umre". I ta mi je rečenica zauvek ostala. Dakle, ta emotivna komponenta ne sme da se izgubi, ali hirurg ne sme da bude ni mnogo emocionalan, ne onako kako to publika doživljava. Naime, ne možemo mi sada sa svakim roditeljem da stupamo u emotivni odnos jer kada bi tako bilo mi ne bismo mogli da radimo. Naravno da emocija postoji, ali to mora da se na neki način oblikuje, da postoji jedan nivo profesionalnosti koji uključuje empatiju”, navodi profesorka i dodaje da roditeljima malih pacijenata pristupa otvoreno i pokušava da bude jasna, i kada je dobro i kada je loše.
Hirurgija je timska grana, hirurg ne može sam, napominje prof. dr Mila Stajević Popović. Mišljenja je da dobar tim u kardiohirurgiji čine zainteresovanost, odnosno opredeljenost ka tom poslu, znanje, međuljudski odnosi koji moraju da nose jednu dozu profesionalnosti i međusobnog poštovanja i profesionalna strast.
"Ta profesionalna strast podrazumeva da ste spremni da svoje zahteve druge vrste stavite iza hirurgije odnosno kardiohirurgije. Da vas vuče da se vratite u bolnicu, a ne da idete na neko drugo mesto. Nije to žrtva, to je jednostavno želja za istraživanjem, želja za bavljenjem profesijom. Ako toga nema, ako ste krenuli sa pogrešnim pretpostavkama, nije greh ni vratiti se sa tog puta ako ste shvatili posle nekog vremena da vam je to veliko opterećenje, da vam ne prija. Ako vam kardiohirurgija ne prija onda se mučite celog života", zaključuje načelnica Službe za kardiotorakalnu hirurgiju Instituta za majku i dete.