00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Vikend odluke za Iran: Odbijen ključni zahtev SAD za prestanak sukoba

© Sputnik / Alexei Alekseyev / Uđi u bazu fotografijaProtesti protiv vojne operacije SAD i Izraela u Iranu
Protesti protiv vojne operacije SAD i Izraela u Iranu - Sputnik Srbija, 1920, 21.05.2026
Pratite nas
Moguće je da je tokom susreta Donalda Trampa sa Si Đinpingom nešto konkretno dogovoreno, da se ide ka deeskalaciji. Međutim, sudeći po izjavama američkih i iranskih zvaničnika, plašim se da bi moglo doći do novih napada. Mnogo je nepoznanica, ni sam predlog mirovnog sporazuma nismo videli, ne znamo šta se od Irana traži. Ovaj vikend je presudan.
Ovo za Sputnjik, upitan da li se bliži eventualni rasplet krize oko Irana, kaže Ljubomir Pejčić, urednik portala Princip info:
„Bez obzira na pregovore koji su u toku, pretnje stižu sa obe strane. Dobro znamo kako Tramp funkcioniše, tako da me ne bi iznenadilo da ponovi udare“.
Iransko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je Iran dobio predlog Sjedinjenih Američkih Država za okončanje rata. I da ga razmatra.

Trampove pretnje i odgovor Teherana

Američki predsednik Tramp nagovestio da je spreman da sačeka nekoliko dana da "dobije prave odgovore" iz Teherana, ali je i upozorio da će SAD obnoviti napade na tu zemlju, ako ne pristane na sporazum.se
Teheran odgovara da će pružiti otpor svakom pokušaju da se Iran primora na predaju i traži saradnju „zasnovanu na uzajamnom poštovanju“.
Šest nedelja od kada je stupio na snagu sporazum o prekidu vatre SAD i Irana razgovori o okončanju rata, uz posredovanje Pakistana, do sada nisu imali značajan napredak.

Dva razloga za optimizam

Optimizam je podgrejala informacija da će Iran za plovidbu otvoriti centralni deo Ormuskog moreuza kroz koji prolazi najveći deo tankerskog i trgovačkog saobraćaja.
Utešna je i informacija da je cena nafte Brent pala na 106 dolara po barelu, a sirove ispod važne psihološke granice, na 99 dolara.

Uranijum ostaje glavna prepreka

Međutim, kako prenose mediji, vrhovni vođa Irana ajatolah Modžtaba Hamnej danas je izdao direktivu kojom se zabranjuje transport obogaćenog uranijuma izvan zemlje.
Pejčić kaže da poslednja informacija ide u korist njegovoj tvrdnji da od mirovnih pregovora, makar za sada, neće biti koristi, jer je izmeštanje uranijuma glavni američki zahtev.
„Ovakva reakcija Irana me ne čudi iz dva razloga. Prvi, po ubistvu Hamneija, na vlast je došla još tvrđa struja. Ne treba zaboraviti da je ajatolah mlađi izgubio i oca i dobar deo porodice. I on sam je ranjen u tim napadima. Teško da će da bude mekšeg stava od prethodnika, koji je smaknut, ubijen. Drugi razlog je to što ne vidim da su u tako kritičnoj situaciji da bi morali time da trguju“, kaže Pejčić.

Cena nafte nije presudna

On dodaje da se u ovoj situaciji ne treba vezati ni za sniženje cene nafte, jer na nju ne utiču uvek suštinske stvari, već i izjave američkih političara:
„Cene variraju, moguće je da je i ovo reakcija na izjavu nekog političara. A moguće je i da oni nešto znaju, što mi ne znamo. Mnogo je nepoznanica.
Sačekajmo da prođe vikend, pošto je Tramp pretio, a obično vikendom voli da napadne. Posle vikenda ćemo moći da imamo odgovor na pitanje, da li smo bliže miru u Iranu“.

Šta Tramp dobija nastavkom rata

Upitan šta Tramp dobija eskalacijom, s obzirom da napadima nije dobio ništa, osim dalje ekonomske dubioze i pada rejtinga, naš sagovornik podseća da je jedan od „benefita“ američkog predsednika i pogoršanje odnosa sa tradicionalnim saveznicima u Evropi, ali i širom Azije, koji nisu želeli da učestvuju u agresiji:
„Ovom agresijom doveo je u problem Južnu Koreju, Japan, Australiju, pa i neke polusaveznike, poput Indonezije, Indije. Sa druge strane, Evropa je u ekonomskim problemima, još većim, pored svih ostalih problema, koji se gomilaju, što zbog odnosa sa Rusijom zbog Ukrajine, što zbog svih strukturnih problema koje imaju.“

Rusija i Kina uz Iran

Sa druge strane Rusija i Kina su otvoreno podržale Iran, pre svega zbog kršenja međunarodnog prava, kada je reč o napadu, a Kina i iz ekonomskih razloga:
„Što se tiče Rusije i Kine, Iran je svakako jedan od ključnih saveznika i partnera. Verujem da ga neće olako pustiti niz vodu. Imali smo i više izjava iranskh zvaničnika da su ih Rusija i Kina, pored diplomatske podrške, na neki način i vojno pomagali. Potvrđeno je da su im davali informacije iz satelita i ostale obaveštajne podatke, gde i kako da mogu da gađaju u okolnim državama, kada su u pitanju američkih baze.“

Kina želi stabilnost

Pejčić dodaje da bi nastavak sukoba, ako se oduži, Kini mogao stvariti probleme, jer ona, pre svega, želi stabilnost u regionu.
„Trampove reakcije su poprilično neartikulisane i nepredvidive. Kini odgovara stabilnost, bez obzira što joj dugoročno odgovara slabljenje Amerike, a jasno je da je strateški cilj da ih prestignu, što u mnogim segmentima već uradili.“
Upitan da li se može računati na Trampove saveznike, da li postoji mogućnost da neko urazumi američku stranu koja će, prema rečima prvog čoveka SAD, „možda morati da ih udari još jače", naš sagovornik kaže:
“Ne može da se računa ni na uticaj njegovih saveznika. Ali ostaje nada da u Americi ima racionalnijih ljudi koji ne podržavaju agresiju. Ne zbog kršenja međunarodnog prava, već da prosto vide da je napad na Iran bio pogrešan strateški potez“.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala