https://lat.sputnikportal.rs/20260521/da-li-je-otpad--bogatstvo-koje-bacamo-1199460919.html
Da li je otpad – bogatstvo koje bacamo
Da li je otpad – bogatstvo koje bacamo
Sputnik Srbija
Čovek je taj koji prirodu zagađuje otpadom. Okružuju nas deponije smeća koje često gore, oslobađajući štetne gasove i čestice koje zagađuju životnu sredinu... 21.05.2026, Sputnik Srbija
2026-05-21T17:32+0200
2026-05-21T17:32+0200
2026-05-21T17:32+0200
nauka i tehnologija
srbija – društvo
ekologija
jelica putniković
energetika
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e8/08/16/1176401339_0:320:3072:2048_1920x0_80_0_0_adfd79b84ace943d2ca715ad9f03e0e8.jpg
Ovako je redakcija „Energija Balkana“ predstavila okupljenima na međunarodnom stručnom forumu „Otpad – Bogatstvo koje bacamo“ prednosti i koristi koje sa sobom nosi pravilno sortiranje i recklaža smeća. U komunalnom otpadu koji se ne selektuje ima i opasnog industrijskog i medicinskog otpada, a ono što se često previđa jeste da je bavljenje ekologijom preduslov da se ne bavimo lečenjem obolelih onkoloških pacijenata. Na kraju dana, kažu, čovek nema pravo da potroši ili zagradi ono što pripada i budućim generacijama.Ovime je otvorena dvodnevna konferencija čiji je organizator i moderator stručnjak za energetiku i urednica „Energije Balkana“ Jelica Putniković. Domaćin tribine bio je Mašinski fakultet u Beogradu, a događaju su prisustvovali čelnici iz uprave grada, kao i mnogobrojni naučnici.Ona je podsetila da je Energija Balkana u februaru već organizovala jednu konferenciju o komunalnoj energetici, te da danas nastavlja sa tom pričom, kao i da se nada da će se uz pomoć stručnjaka, gradskih i republičkih vlasti uspeti u popularizaciji ove za život vrlo bitne teme.Mašinci uče o životnoj srediniDekan Mašinskog fakulteta prof. dr Vladimir Popović istakao je da ta ustanova koristi svaku priliku da bude domaćin ovakvih i sličnih tribina, budući da su one mogućnost da se čuje nešto novo.Otpad kao resursPored domaćina, forum je otvorio i predsednik Skupštine Grada Beograda Nikola Nikodijević koji je istakao da su reciklaža i otpad teme koje se u našem društvu smatraju neatraktivnim, ali da to nije slučaj u ekološki razvijenijim zemljama.On je napomenuo da se suočavamo sa klimatskim promenama i nedostatkom resursa, kao i to da je do sada postojalo standardnih šest prirodnih resursa, dok je sada otpad postao sedmi. Pitanje otpada nije komunalno pitanje, kaže predsednik Skupštine Grada, niti je pitanje gradske čistoće, već upravljanja i ekonomije. Priča o otpadu takođe pruža mogućnost otvaranja novih radnih mesta, dodao jeon, jer prerada otpada predstavlja novu privrednu granu.Bogatstvo koje bacamoUvodno predavanje prvog panela „Deponije – problemi, izazovi i predlozi rešenja“ održao je Vladimir Milovanović, direktor kompanije „Beo čista energija“, a govorio je o zbrinjavanju đubreta u Vinči.Đubre koje svakodnevno bacamo predstavlja bogatstvo koje se na globalnom nivou procenjuje da vredi približno deset miliona dolara. Uništavanje tog istog bogatstva, paradoksalno, ljudi plaćaju, umesto da na njemu zarađuju.Na prvom panelu su, pored Milovanovića, govorile i Nataša Vorotović Konstantinović, stručnjak za deponije i visoke brane, i Ivana Vilotijević, sekretar Sekretarijata za zaštitu životne sredine Grada Beograda.U sklopu dvodnevne konferencije na panelima su svoja zapažanja iznosili profesori sa Mašinskog fakulteta, naučni saradnici i inžinjeri zaštite životne sredine, kao i mnogi drugi stručnjaci.Pogledajte i:
https://lat.sputnikportal.rs/20260506/bez-brige-ako-celom-svetu-nestane-nafte--kupovace-od-rusa-1198899781.html
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Milica Trklja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/08/1147578765_566:0:2614:2048_100x100_80_0_0_d7db9fb3c09340c6e25dcf3fc21b5327.jpg
Milica Trklja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/08/1147578765_566:0:2614:2048_100x100_80_0_0_d7db9fb3c09340c6e25dcf3fc21b5327.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e8/08/16/1176401339_46:0:2777:2048_1920x0_80_0_0_f2ededd272c46bc14b16d936dee2972f.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Milica Trklja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/08/1147578765_566:0:2614:2048_100x100_80_0_0_d7db9fb3c09340c6e25dcf3fc21b5327.jpg
srbija – društvo, ekologija, jelica putniković, energetika
srbija – društvo, ekologija, jelica putniković, energetika
Da li je otpad – bogatstvo koje bacamo
Čovek je taj koji prirodu zagađuje otpadom. Okružuju nas deponije smeća koje često gore, oslobađajući štetne gasove i čestice koje zagađuju životnu sredinu. Nije svaki otpad smeće, a treba ga zbrinuti tako da ne zagađujemo prirodu, tim pre što je reč o bogatstvu kojim treba pametno gazdovati i na najbolji način iskoristiti.
Ovako je redakcija „Energija Balkana“ predstavila okupljenima na međunarodnom stručnom forumu „Otpad – Bogatstvo koje bacamo“ prednosti i koristi koje sa sobom nosi pravilno sortiranje i recklaža smeća. U komunalnom otpadu koji se ne selektuje ima i opasnog industrijskog i medicinskog otpada, a ono što se često previđa jeste da je bavljenje ekologijom preduslov da se ne bavimo lečenjem obolelih onkoloških pacijenata. Na kraju dana, kažu, čovek nema pravo da potroši ili zagradi ono što pripada i budućim generacijama.
Ovime je otvorena dvodnevna konferencija čiji je organizator i moderator stručnjak za energetiku i urednica „Energije Balkana“ Jelica Putniković. Domaćin tribine bio je Mašinski fakultet u Beogradu, a događaju su prisustvovali čelnici iz uprave grada, kao i mnogobrojni naučnici.
Verujem da otpad spada u bogatstvo koje bacamo i kojim, nažalost, ružimo našu predivnu prirodu, zagađujući je. Zaista je neophodno da što više pričamo o tome kako da otpad pametno „zbrinemo“, odnosno da iskoristimo na najbolji način ono šta mora da se baci tako da ne pravi nikakvu štetu – ne samo da ekološki ne zagađuje, već i vizuelno, jer su u Srbiji i danas, nažalost, deponije pored puteva i naselja, rekla je Putnikovićeva na otvaranju foruma.
Ona je podsetila da je Energija Balkana u februaru već organizovala jednu konferenciju o komunalnoj energetici, te da danas nastavlja sa tom pričom, kao i da se nada da će se uz pomoć stručnjaka, gradskih i republičkih vlasti uspeti u popularizaciji ove za život vrlo bitne teme.
Mašinci uče o životnoj sredini
Dekan Mašinskog fakulteta prof. dr Vladimir Popović istakao je da ta ustanova koristi svaku priliku da bude domaćin ovakvih i sličnih tribina, budući da su one mogućnost da se čuje nešto novo.
Životnom sredinom se danas bave manje-više svi, a mi čak imamo i modul koji se zove „Procesna tehnika i zaštita životne sredine“ gde se konkretno bavimo ovim temama. Većina drugih modula na Mašinskom fakultetu bavi se upravo različitim načinima zaštite životne sredine. Otpad je tema koja je ranije tretirana na jedan potpuno pogrešan način, međutim, danas se otpad pretvorio u korist za društo, a mi pronalazimo načine kako da ga na najbolji način iskoristimo, izjavio je Popović.
Pored domaćina, forum je otvorio i predsednik Skupštine Grada Beograda Nikola Nikodijević koji je istakao da su reciklaža i otpad teme koje se u našem društvu smatraju neatraktivnim, ali da to nije slučaj u ekološki razvijenijim zemljama.
Mi tek počinjemo da, pionirskim koracima, koristimo otpad kao resurs. Ovo nije politička tema niti se može koristiti u dnevnopolitičke svrhe, mada se često zloupotrebljava baš iz tog razloga. Ovo je nešto što će trajati generacijama posle nas i mi se nadamo da nećemo dovesti buduće generacije, po ovom pitanju, u neravnopravan položaj sa ostalim zemljama, rekao je Nikodijević.
On je napomenuo da se suočavamo sa klimatskim promenama i nedostatkom resursa, kao i to da je do sada postojalo standardnih šest prirodnih resursa, dok je sada otpad postao sedmi. Pitanje otpada nije komunalno pitanje, kaže predsednik Skupštine Grada, niti je pitanje gradske čistoće, već upravljanja i ekonomije. Priča o otpadu takođe pruža mogućnost otvaranja novih radnih mesta, dodao jeon, jer prerada otpada predstavlja novu privrednu granu.
Apsolutno sam svestan da ova tema ne zaokuplja u javnosti mnogo pažnje u odnosu na to koliko bi trebalo i koliko je značajna, zbog čega znam i da je vrlo mali broj ljudi angažovan kada su ove stvari u pitanju. Naš zadatak je da probudimo svest ljudi i pokažemo koliko su ove teme značajne za opstanak i čovečanstva i nas samih, kao i za održivi razvoj.
Uvodno predavanje prvog panela „Deponije – problemi, izazovi i predlozi rešenja“ održao je Vladimir Milovanović, direktor kompanije „Beo čista energija“, a govorio je o zbrinjavanju đubreta u Vinči.
Đubre koje svakodnevno bacamo predstavlja bogatstvo koje se na globalnom nivou procenjuje da vredi približno deset miliona dolara. Uništavanje tog istog bogatstva, paradoksalno, ljudi plaćaju, umesto da na njemu zarađuju.
Svet godišnje generiše 2,24 milijarde tona čvrstog komunalnog otpada, a samo se 13,5 odsto reciklira. Svetska banka procenjuje da će do 2050. godine ukupna količina porasti za 70 odsto. To isto i nas čeka, što se vidi prema brojkama u Vinči. Vlade država subencionišu eksploataciju rudarstva, seču šuma, bušenja, ali retko kad subvencionišu skupljanje, sortiranje i reciklažu otpada. Ovo sve govori da mi zaista pogrešno smatramo da je otpad kraj životnog veka proizvoda, dok je to samo greška u projektu savremenog načina života, rekao je Milovanović.
Na prvom panelu su, pored Milovanovića, govorile i Nataša Vorotović Konstantinović, stručnjak za deponije i visoke brane, i Ivana Vilotijević, sekretar Sekretarijata za zaštitu životne sredine Grada Beograda.
U sklopu dvodnevne konferencije na panelima su svoja zapažanja iznosili profesori sa Mašinskog fakulteta, naučni saradnici i inžinjeri zaštite životne sredine, kao i mnogi drugi stručnjaci.