00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
ORBITA KULTURE
10:00
120 min
VESTI
Kakve su poruke poslate sa Crvenog trga
13:30
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
17:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
21:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Nagrada „Čedomir Mirković“
07:00
30 min
ORBITA KULTURE
Gde su granice srpske književnosti
16:00
120 min
MILJANOV KORNER
Aleksandar Rakić: Ulazim u „kiler mod“, Beograd je novi početak
20:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Kako će izgledati putovanja u budućnosti
20:30
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
„Zaboravljeni crteži i još ponešto“
21:30
30 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Povlačenje Amerike iz Evrope: Da li će NATO zameniti nešto još gore? /video/

© Sputnik / Alexander Imedashvily / Uđi u bazu fotografijaAmerička vojska
Američka vojska  - Sputnik Srbija, 1920, 09.05.2026
Pratite nas
Kada su ga pitali čemu služi NATO, njegov prvi generalni sekretar, britanski lord Ismej, objasnio je iznenađujuće iskreno (za britanske standarde): da drži Nemce dole, Ruse napolju, a Amerikance unutra. Amerikanci, međutim, i sami kreću napolje, uprkos tome što njihovog predsednika aktuelni generalni sekretar NATO-a pokorno naziva svojim taticom.
A i Nemačka više ne želi da bude dole, već preti da će izgraditi najjaču vojsku u Evropi.

Sukob Trampa i Merca

Tako da je sasvim opravdano što se postavlja pitanje šta će sve to značiti za budućnost NATO-a, i, štaviše, da li će ga zameniti nešto još gore?
Pitanje američkog povlačenja iz Evrope, pritom, nije onoliko neočekivano kao što se možda učinilo svima koji nisu obraćali dovoljno pažnje kad je nemački kancelar Fridrih Merc – u jednom tipično trampovskom okršaju teškom kapricioznošću – saopštio da je Iran ponizio Ameriku koja ne zna ni zašto je ušla u rat na Bliskom istoku ni kako da iz njega izađe, da bi mu na to Donald Tramp uvređeno uzvratio da on – Merc – nema pojma o čemu priča, da je neuspešan u svemu i da mu se zemlja raspada.
Da bi onda taj obračun NATO saveznika eskaliralo do Trampove najave povlačenja iz Nemačke – ”mnogo više” od najpre najavljenih 5.000 vojnika, kako je sam rekao – a povrh toga i iz Španije i Italije tokom narednih šest do 12 meseci jer se ni one nisu pokazale korisnim, naprotiv, u ratu protiv Irana.
Konteksta radi, u Nemačkoj je trenutno – da je brani od nekoga ko nema nameru da je napadne, dakle, preciznije, da je okupira, to jest, da je drži ”dole” – stacionirano oko 36 i po hiljada američkih vojnika. I tri puta manje u Italiji – oko 12 hiljada – i gotovo 4.000 u Španiji, što se poprilično adekvatno može posmatrati i kao rezultat poraza sila Osovine u Drugom svetskom ratu koji je (po)trajao, evo, sve do sada, te Madridskog pakta generalisimusa Franciska Franka – nosioca Hitlerovog Velikog krsta Reda nemačkog orla – i Amerikanaca koji na takve pojedinosti, očigledno, nisu bili dovoljno gadljivi da bi ih to sprečilo da sklope navedeni pakt kojim je i u Španiji u Hladnom ratu uspostavljeno američko vojno prisustvo kao i u ostalim zemljama koje su oslobodili tako što su ih okupirali.

Iznenađenost Kaje Kalas

Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus na najavu je američkog povlačenja odreagovao prilično ravnodušnim komentarom da je to bilo i očekivano – usled čega i utisak da nema ništa protiv toga, a i to je prilično razumljivo ako se imaju u vidu pomenute (oživljene) nemačke ambicije – tako da je samo Kaja Kalas ispala zatečena – kaže, iznenadila se – ovakvim razvojem događaja u paktu na čijem bi čelu sad bila umesto Marka Rutea da nije bila isuviše ratoborna. Pa su zato ipak morali da je stave na čelo evropske diplomatske službe (što ponajviše govori o ciljevima evropske diplomatije).
Elem, Kaja Kalas se iznenadila najavom američkom povlačenja zato što nije bila u stanju da pročita, ili da se seti, da je ”Njujork tajms”, pored ostalih, još 2020. pisao o planovima (tadašnje) Trampove administracije da američko vojno prisustvo u Nemačkoj smanji za 25 odsto, odnosno za oko 9.500 vojnika, što je i tada – sasvim predvidljivo – tumačeno kao potez koji će ”uzdrmati NATO” i ”obradovati predsednika Rusije Vladimira Putina”. A dve godine ranije isti list je izvestio i o Trampovoj ideji koja bi, kako je ocenjeno, bila ”ravna uništenju NATO-a – povlačenje Sjedinjenih Država” iz severnoatlantskog pakta.
Tako da samo šefici diplomatije Evropske unije može da bude jasno šta ju je sad tako iznenadilo, dok je znatno više razumevanja iskazao njen kolega rusofob Donald Tusk, premijer Poljske, ocenom da najveća pretnja NATO-u nisu njegovi spoljni neprijatelji nego, takoreći, unutrašnji neprijatelji, to jest ”tekuća dezintegracija”. ”Moramo”, kaže, ”da učinimo sve što je potrebno da prekinemo ovaj užasni trend”.

Naoružavanje Nemačke

A to, pored ostalog, nameravaju da učine i daljim naoružavanjem. Kao da su zaboravili sve lekcije istorije, s tim što treba imati u vidu i opomenu Dmitrija Medvedeva da istinska denacifikacija nikad nije ni sprovedena u Nemačkoj.
Nemačka, u svakom slučaju, planira da u naredne tri godine za svoje naoružavanje potroši 500 milijardi evra; a i Evropska komisija napravila je Plan spremnosti 2030. u sklopu koga će na oružje otići više od 800 milijardi evra.
Zašto se zapravo naoružava evropski deo NATO-a? Zašto se Amerika povlači iz Evrope? I da li je na pomolu novi antiruski vojni savez, bez Amerike ali sa ostatkom Ukrajine u svom sastavu?
O ovim su pitanjima u ”Novom Sputnjik poretku” govorili novinar i sociolog Slobodan Reljić i politikolog i narodni poslanik Aleksandar Pavić.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala