https://lat.sputnikportal.rs/20260425/studija-gljivice-u-zemljistu-mogu-da-uticu-na-nastanak-kise--1198543284.html
Studija: Gljivice u zemljištu mogu da utiču na nastanak kiše
Studija: Gljivice u zemljištu mogu da utiču na nastanak kiše
Sputnik Srbija
Određene gljivice koje rastu u zemlji mogu da igraju ključnu ulogu u stvaranju kiše, jer njihovi proteini u atmosferi pokreću formiranje ledenih kristala u oblacima. 25.04.2026, Sputnik Srbija
2026-04-25T20:27+0200
2026-04-25T20:27+0200
2026-04-25T20:27+0200
nauka i tehnologija
nauka i tehnologija
društvo
izumi i otkrića
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e7/0b/15/1164066000_0:153:3101:1897_1920x0_80_0_0_c2b6c113561dc11fe90dddfa19bf51f7.jpg
Dok se u pojedinim državama za izazivanje padavina koristi srebro-jodid, naučnici već dugo istražuju prirodne procese koji doprinose stvaranju kiše. Nova studija, kako prenosi časopis "Sajens Alert" pokazuje da važnu ulogu u tom procesu imaju gljivice roda "Mortierella" i "Fusarium", koje žive u zemljištu, a čiji biološki tragovi mogu da se nađu i u atmosferi. Zamenica istraživača u oblasti mikrobiološke ekologije na Univerzitetu u Limeriku u Irskoj Dijana Linares navela je za medije da se dugo smatralo da su prašina i soli glavni prirodni pokretači formiranja padavina u oblacima. Prema njenim rečima, nova saznanja pokazuju složeniji proces: u oblacima voda može da ostane u tečnom stanju i na temperaturama do minus 40 stepeni Celzijusa, u takozvanom stanju "superohlađene vode". Da bi došlo do formiranja leda, a zatim i kiše, potrebna su "jezgra" oko kojih počinje zamrzavanje, a upravo to omogućavaju pomenute gljivice. Studija pokazuje da one ispuštaju proteine u zemljištu koji imaju sposobnost da podstiču stvaranje leda na znatno višim temperaturama nego što je uobičajeno, čak i iznad minus pet stepeni Celzijusa. Kada vetrovi prenesu ove čestice u atmosferu, one deluju kao "seme" za nastanak ledenih kristala, koji se potom uvećavaju i padaju na zemlju u obliku kiše. Istraživači su utvrdili da je ta sposobnost rezultat procesa poznatog kao horizontalni prenos gena, koji omogućava mikroorganizmima razmenu genetskog materijala i brzo sticanje novih osobina. Kao izvor tih gena identifikovana je bakterija "Pseudomonas syringae", koja je, kako se navodi, doprinela razvoju ove funkcije kod gljivica. Linares je ocenila da otkriće pokazuje prirodni ciklus u kojem gljivice iz zemljišta pokreću formiranje padavina, koje potom doprinose njihovom daljem rastu. Ona je upozorila da krčenje šuma ne znači samo gubitak vegetacije, već može narušiti i ovaj prirodni ciklus koji utiče na padavine. Istovremeno, istraživanje otvara mogućnost korišćenja ovih prirodnih proteina kao ekološke alternative u tehnikama veštačkog izazivanja kiše, umesto hemijskih sredstava poput srebro-jodida.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
nauka i tehnologija, društvo, izumi i otkrića
nauka i tehnologija, društvo, izumi i otkrića
Studija: Gljivice u zemljištu mogu da utiču na nastanak kiše
Određene gljivice koje rastu u zemlji mogu da igraju ključnu ulogu u stvaranju kiše, jer njihovi proteini u atmosferi pokreću formiranje ledenih kristala u oblacima.
Dok se u pojedinim državama za izazivanje padavina koristi srebro-jodid, naučnici već dugo istražuju prirodne procese koji doprinose stvaranju kiše.
Nova studija, kako
prenosi časopis "Sajens Alert" pokazuje da važnu ulogu u tom procesu imaju gljivice roda "
Mortierella" i "
Fusarium", koje žive u zemljištu, a čiji biološki tragovi mogu da se nađu i u atmosferi.
Zamenica istraživača u oblasti mikrobiološke ekologije na Univerzitetu u Limeriku u Irskoj Dijana Linares navela je za medije da se dugo smatralo da su prašina i soli glavni prirodni pokretači formiranja padavina u oblacima.
Prema njenim rečima, nova saznanja pokazuju složeniji proces: u oblacima voda može da ostane u tečnom stanju i na temperaturama do minus 40 stepeni Celzijusa, u takozvanom stanju "superohlađene vode".
Da bi došlo do formiranja leda, a zatim i kiše, potrebna su "jezgra" oko kojih počinje zamrzavanje, a upravo to omogućavaju pomenute gljivice.
Studija pokazuje da one ispuštaju proteine u zemljištu koji imaju sposobnost da podstiču stvaranje leda na znatno višim temperaturama nego što je uobičajeno, čak i iznad minus pet stepeni Celzijusa. Kada vetrovi prenesu ove čestice u atmosferu, one deluju kao "seme" za nastanak ledenih kristala, koji se potom uvećavaju i padaju na zemlju u obliku kiše.
Istraživači su utvrdili da je ta sposobnost rezultat procesa poznatog kao horizontalni prenos gena, koji omogućava mikroorganizmima razmenu genetskog materijala i brzo sticanje novih osobina.
Kao izvor tih gena identifikovana je bakterija "Pseudomonas syringae", koja je, kako se navodi, doprinela razvoju ove funkcije kod gljivica.
Linares je ocenila da otkriće pokazuje prirodni ciklus u kojem gljivice iz zemljišta pokreću formiranje padavina, koje potom doprinose njihovom daljem rastu.
Ona je upozorila da krčenje šuma ne znači samo gubitak vegetacije, već može narušiti i ovaj prirodni ciklus koji utiče na padavine.
Istovremeno, istraživanje otvara mogućnost korišćenja ovih prirodnih proteina kao ekološke alternative u tehnikama veštačkog izazivanja kiše, umesto hemijskih sredstava poput srebro-jodida.
