00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SVET SA SPUTNJIKOM
17:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
20:00
60 min
ENERGIJA SPUTNJIKA
Šta nam sve može jedan superkompjuter, a tek tri
06:56
30 min
SPUTNJIK SPORT
Penalima do duple krune i porazom do Svetskog prvenstva
16:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Bitka za dečja srca
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Studija: Gljivice u zemljištu mogu da utiču na nastanak kiše

© SputnikKiša
Kiša - Sputnik Srbija, 1920, 25.04.2026
Pratite nas
Određene gljivice koje rastu u zemlji mogu da igraju ključnu ulogu u stvaranju kiše, jer njihovi proteini u atmosferi pokreću formiranje ledenih kristala u oblacima.
Dok se u pojedinim državama za izazivanje padavina koristi srebro-jodid, naučnici već dugo istražuju prirodne procese koji doprinose stvaranju kiše.
Nova studija, kako prenosi časopis "Sajens Alert" pokazuje da važnu ulogu u tom procesu imaju gljivice roda "Mortierella" i "Fusarium", koje žive u zemljištu, a čiji biološki tragovi mogu da se nađu i u atmosferi.
Zamenica istraživača u oblasti mikrobiološke ekologije na Univerzitetu u Limeriku u Irskoj Dijana Linares navela je za medije da se dugo smatralo da su prašina i soli glavni prirodni pokretači formiranja padavina u oblacima.
Prema njenim rečima, nova saznanja pokazuju složeniji proces: u oblacima voda može da ostane u tečnom stanju i na temperaturama do minus 40 stepeni Celzijusa, u takozvanom stanju "superohlađene vode".
Da bi došlo do formiranja leda, a zatim i kiše, potrebna su "jezgra" oko kojih počinje zamrzavanje, a upravo to omogućavaju pomenute gljivice.
Studija pokazuje da one ispuštaju proteine u zemljištu koji imaju sposobnost da podstiču stvaranje leda na znatno višim temperaturama nego što je uobičajeno, čak i iznad minus pet stepeni Celzijusa. Kada vetrovi prenesu ove čestice u atmosferu, one deluju kao "seme" za nastanak ledenih kristala, koji se potom uvećavaju i padaju na zemlju u obliku kiše.
Istraživači su utvrdili da je ta sposobnost rezultat procesa poznatog kao horizontalni prenos gena, koji omogućava mikroorganizmima razmenu genetskog materijala i brzo sticanje novih osobina.
Kao izvor tih gena identifikovana je bakterija "Pseudomonas syringae", koja je, kako se navodi, doprinela razvoju ove funkcije kod gljivica.
Linares je ocenila da otkriće pokazuje prirodni ciklus u kojem gljivice iz zemljišta pokreću formiranje padavina, koje potom doprinose njihovom daljem rastu.
Ona je upozorila da krčenje šuma ne znači samo gubitak vegetacije, već može narušiti i ovaj prirodni ciklus koji utiče na padavine.
Istovremeno, istraživanje otvara mogućnost korišćenja ovih prirodnih proteina kao ekološke alternative u tehnikama veštačkog izazivanja kiše, umesto hemijskih sredstava poput srebro-jodida.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala