00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Novi zaokret Bugarske: Radev je „dovoljno Orban“ da zaplaši Brisel – i Balkan će lakše da diše

© REUTERS Stoyan NenovRumen Radev
Rumen Radev - Sputnik Srbija, 1920, 20.04.2026
Pratite nas
Taman kada su se u Briselu ponadali da će porazom Viktora Orbana u Mađarskoj stvari u EU moći da se podvedu u briselsku globalističku uravnilovku, u Bugarskoj je na parlamentarnim izborima pobedila „Progresivna Bugarska“ Rumena Radeva. Radev baš i nije Orban u punoj meri, ali je dovoljno Orban da briselska birokratija nema mira.
Pobeda Rumena Radeva i njegove „Progresivne Bugarske“ na parlamentarnim izborima znači jačanje suverenističkih tendencija u Evropskoj uniji, ali bez radikalnih lomova koje je svojevremeno donosio Viktor Orban, smatra politikolog Lazar Radisavljević.

Da li je Radev novi Orban

Prema njegovim rečima, postoje određene sličnosti između Radeva i bivšeg premijera Mađarske i to pre svega u spoljnopolitičkoj orijentaciji – tokom kampanje Radev je zagovarao pristup prema Rusiji koji nije ideološki, već pragmatičan, fokusiran na energetske interese Bugarske, kao i oprez prema eskalaciji krize u Ukrajini.
„Takođe, njegova retorika bila je izrazito suverenistička, kao i Orbanova i koncentrisala se na bugarske nacionalne interese. Kroz njegove govore mogla se čuti kritika prema briselskoj birokratiji i poisebno je stavio naglasak na zaštitu domaće ekonomije“, objašnjava Radisavljević.
Ipak, ključna razlika u odnosu na Orbana leži u unutrašnjepolitičkoj poziciji. Za razliku od Orbana i njegovog FIDES-a, snažne, disciplinovane i dobro organizovane stranke, „Progresivna Bugarska“ je nova organizacija koja nema takvo utemeljenje među građanima Bugarske jer je bugarski politički pejzaž fargmentisaniji od mađarskog.
Zbog toga Radev igra na kartu personalnog liderstva. Ali, upravo je to ono što je većinu bugarskih glasača i privuklo da glasaju za „Progresivnu Bugarsku“, smatra Radisavljević.

Još jedan glas protiv briselske birokratije

U takvim okolnostima, realnije je očekivati da Radev bude, kako kaže, ublažena verzija Orbana.
„To znači kritičan odnos prema Briselu, ali bez ideje o izlasku iz Evropske unije. Takođe, pragmatičan odnos prema Rusiji, zasnovan na nacionalnim interesima“, navodi on.
Prema njegovoj oceni, to bi moglo da znači još jedan disonantni glas unutar EU.

„Ono što Radev zagovara je jača država koja ima više samostalnosti u spoljnoj politici i oslonjen je na legitimitet koji mu daju glasači. On će, uz Orbana i Roberta Fica predstavljati ton koji se neće u potpunosti povinovati diktatima briselske politike“, ocenjuje Radisavljević.

Rusija – pragmatizam umesto konfrontacije

Slično Orbanu, i Radev bi mogao da zastupa pragmatičan odnos prema Rusiji, kaže naš sagovornik, podsećajući da je Radev tokom kampanje izjavljivao da će težiti uspostavljanju odnosa sa Rusijom zasnovanih na uzajamnom poštovanju i ravnopravnosti.
„U Rumenu Radevu, Moskva je dobila novog pragmatičnijeg lidera, koji će biti otvoren da sasluša argumente Moskve i da te argumente kasnije prenese do same Evropske unije. Očekujem da će se uspostaviti jedan pragmatičan odnos na liniji Moskva-Sofija i očekujem da će tu zaista biti nekih određenih dogovora koji će biti usmereni prvenstveno na pitanja energetike, a samim tim kasnije možda neće dozvoliti da Evropa dalje eskalira sukob u Ukrajini“, navodi Radisavljević.

Balkan: više prostora za Srbiju i manji pritisci na Srpsku

Pobeda Radeva, prema Radisavljevićevim mišljenju ostaviće više prostora Srbiji za vođenje autonomne spoljne politike i da nastavi politiku balansiranja između EU, Rusije, SAD i Kine. Bugarska će biti jedna članica EU manje po pitanju pritiska na Srbiju da se priključi zajedničkoj evropskoj spoljnoj politici.
Šire gledano, region će se pomeriti ka većoj spoljnopolitičkoj autonomiji, što znači da ni na Republiku Srpsku neće moći da se vrši pritisak kao do sada da prihvati centralizaciju BiH. Sve u svemu, sa Rumenom Radevim na čelu bugarske vlade, na Balkanu će se lakše disati, zaključuje Radisavljević.
Podsećamo, Progresivna Bugarska, stranka bivšeg predsednika Rumena Radeva, vodi na parlamentarnim izborima održanim u nedelju sa 44,7 odsto glasova, nakon što je prebrojano 91,68 odsto glasova, pokazuju su zvanični rezultati.
Rezultat Progresivne Bugarske stavio ju je daleko ispred proevropske koalicije Nastavljamo promenu – Demokratska Bugarska (PP-DB), koja je prema tim podacima osvojila 14,2 odsto, i dugo dominantne stranke GERB, koju predvodi bivši premijer Bojko Borisov, sa 13 odsto.
Radev je nakon glasanja izjavio da će težiti uspostavljanju odnosa sa Rusijom zasnovanih na uzajamnom poštovanju i ravnopravnosti, dok je proglašavajući pobedu rekao da se radi o „pobedi nade nad nepoverenjem, slobode nad strahom, pobedi morala“.
Bivši vojni pilot i evroskeptik koji je kritikovao pristupanje Bugarske evrozoni, Radev se protivio vojnoj podršci koju je Bugarska pružala Ukrajini.
Bugarski predsednik Rumen Radev - Sputnik Srbija, 1920, 19.04.2026
REGION
Ubedljiva pobeda Radeva, "Progresivnoj Bugarskoj" pripalo više od polovine mandata u parlamentu
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala